DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 12     <-- 12 -->        PDF

PRILOG BOLJEM POZNAVANJU UREĐIVANJA ŠUMA
ALEPSKOG BORA
Dr. Dušan Klepac


Uvod


U postepenoj regresiji crnikinih šuma u Dalmaciji alepski bor sve više prodire
i sve više se širi zahvaljujući dobrim svojstvima, koje ima. Indiferentan je
na kemijska svojstva tla, no preferira vapnene terene, skromnih je zahtjeva na
tlo, prilagođen je na suhu i toplu klimu, fruktificira često i obilno, sjeme mu je
lagano i snabdjeveno krilcem, ima sposobnost proširenja, i t. d. it . d. Zato je
razumljivo, da je degradacijom crnikine šume alepski bor preuzeo njezino
mjesto i tako postao ne samo u Dalmaciji nego i u cijelom Meditarenu najraširenija
četinjava vrsta drveća, kojoj smo odlučili pokloniti više pažnje u uređivanju
i gospodarenju. U tom smjeru izašao nam je u susret Rektora t Sve učilišt
a u Zagrebu , koji je materijalno omogućio istraživanje prirasta
alepskog bora na čemu mu ovdje najljepše zahvaljujem. Ujedno zahvaljujem
drugovima ing. Tkalčiću, ing. Bićaniću i ing. Žeravici, koji su
nam izašli u susret prilikom terenskih istraživanja. Također hvala drugu R adovan
u Križancu , apsolventu šumarstva, za savjestan rad pri ovim
poslovima.


Analiza rasta i prirasta alepskog bora


Za analizu rasta i prirasta alepskog bora posjekli smo tri borova stabla sa
tri lokaliteta:


1. Suma »Kožinski Gaj« nedaleko Nina (šumarija Zadar);
2. Suma »Pelegrin« na otoku Hvaru i
3. Suma »Ripna« na otoku Korčuli.
Evo osnovnih podataka za ta tri stabla:


Zadar Korčula Hvar
Prsni promjer stabla s
Broj godova na panjuStarost stabla . . .
Totalna visina stablaDrvna masa stabla skorom
(0,3 m
.. .
korom
..
iznad
.
.
ze
´
mlje)
.
.
.
29,0 cm
49
51 god.
18,1 m
0,70 m3
33,3 cm
73
75 god.
17^8 m
0,87 m3
28,5 cm
116
118 god.
13,9 m
0,52 m3


U tabeli 1, 2 i 3 navedeni su rezultati analize svih triju stabala.


Iz tabele 1. i iz slike 1. se vidi, da prirast u visinu kulminira u vremenskom
intervalu između 10. i 35. godine; maksimalni visinski prirast se kreće od
0,30—0,60 metara godišnje.


Iz tabele 2. i iz slike 2. se vidi, da se maksimalne vrijednosti godišnjeg prirasta
u debljinu kreću od 0,60—0,94 cm.