DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Utjecaj smolarenja na prirast drvne mase


Poznato je, da je smola alepskog bora vrlo dobre kvalitete. Zato je smolarenje
alepskog bora vrlo interesantno, no ono je u nas novijeg datuma, pa
nemamo u tom pogledu mnogo iskustava, izuzevši pojedinačne slučajeve. Zato
držimo, da ne će biti na odmet, ako se osvrnemo na rezultate u drugim mediteranskim
zemljama.


Evo što u tom pogledu piše A. A r b a u d. Alepski bor dosta dobro podnosi
smolarenje pod uvjetom, da je ono umjereno i da se ne provodi ha suviše tankim
stablima u punoj snazi prirašćivanja. S obzirom na zaštitnu funkciju, koju
.šume alepskog bora često imaju u Mediteranu, smolarenje može imati negativne
posljedice, koje se sastoje u tome, što su smolarena stabla osjetljivija na zimu i


PRIRASNO-PRIHODNE TABLICE ZA ALEPSKI BOR
podaci se odnose na jedan hektar
Tabela 4.


GLAVNA SASTOJINA PROREDE


B B 0 ci


ÖD


ft ft


a-a


O 3 .^< J^J


Starost 3 8 i"*! ö CQ 3 >o


co a^ & rr>


m « 3 co s3


´p-e OJ o M 3 > 0)ni


o


S-i fc,´ s c L


OT ft P 6 L ja i3 > S >w > wS §, DO


w o


JH S3


godine pq-5


I. bonitet (odlično stanište)
75 21,0 200 300 4,0
II. bonitet (dobro stanište)
30
45
60
75
500
340
240
170
12,8
15,0
16,7
18,0
18,524,530,636,9
13,4
16,0
17,6
18,2
72
105
123
155
200
100
100
15
25
30
87
145
193
225
3,87
3,20
2,13
2,9
3,2
3,2
3,0
III. bonitet (loše stanište)
75 14,0 80 112 1,5
(Par de, 1957)


požar. Pored toga kaže A r b a u d, da se smolarenjem gubi jedan dio prirasta
drvne mase, a vrijednost prvih trupaca je znatno smanjena uslijed žljebastih
bjelenica (»care«). Gdjekad je, osim toga, otežana i prerada drva, jer je jedan
dio debla impregniran smolom i mašću.


Oudi n (1938) je na temelju svojih istraživanja utvrdio, da se smolarenjem
na alepskom boru gubi u proizvodnji drvne mase oko 12%.


O prednostima i nedostacima smolarenja živo se raspravljalo na šestom
zasjedanju Potkomisije za koordinaciju mediteranskih pitanja »Silva Mideterranea
« (Madrid, 17—21 aprila 1958). Na tom zasjedanju došli su do izražaja
izvještaji pojedinih mediteranskih zemalja, pa ćemo iznijeti najznačajnije,
premda se samo djelomično odnose na alepski bor.