DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Najnovija istraživanja u 11 a 1 i j i (M a g i n i, Giordano)* su pokazala, da smolarenje na Pinus pinea, P. silvestris i P. pinaster pozitivno djeluju na früktifikaciju i na proizvodnju količine češera i sjemenja, no taj povoljan utje caj prestaje nakon druge ili treće godine smolarenja. Smolarenjem se neznatno povećava gustoća drva u vanjskim dijelovima stabla, a čvrstoća drva iza smo larenja nije smanjena. Sto se tiče prirasta drvne mase, utvrđeno je, da smola renje prouzrokuje gubitak na debljinskom prirastu od oko 8%, a oko 5% na prirastu stabla u visinu. Pored toga je primijećeno negativno djelovanje smola renja na kvalitetnu proizvodnju sjemenja, no to djelovanje je neznatno pa nema praktičnog značenja kod umjerenog smolarenja na živo. Portugal* * je izradio detaljnu finacijsku analizu prednosti i nedostataka smolarenja. U račun je uzet gubitak na prirastu drvne mase (prosječno 15%) i gubitak na vrijednosti drvne mase uslijed smolarenja. Ta dva gubitka iznose oko polovinu vrijednosti prihoda od smolarenja u Portugalu. Na taj se način opravdava smolarenje u toj zemlji. Slični je slučaj i u Španiji , gdje su također novčano izrazili gubitke, koji nastaju uslijed smolarenja. Ti gubici iznose u Spaniji oko 100 miliona peseta, dok vrijednost godišnjeg prihoda od smole prelazi iznos od 225 miliona peseta. Španjolske analize su interesantne, jer se djelomično odnose i na alepski bor. Financijske analize Portugala i Spanije nemaju općenitu vrijednost, te bi mogle donekle važiti za tehnički nerazvijene mediteranske zemlje, gdje su radničke nadnice malene. U tehnički i industrijski razvijenim zemljama, kao što je na primjer Francuska, analogne analize su nepovoljnije zbog sadašnjih visokih radničkih nadnica u toj zemlji. No pri tom ne bi trebalo ispustiti iz vida korist, koju je Francuska imala unatrag skoro 100 godina u Landima, gdje je nekada neproduktivni i siromašni kraj pretvoren u bogatu pokrajinu. U mnogim šumama alepskog bora naše Dalmacije umjereno smolarenje može imati svoj raison d´etre, u toliko više, što se mjestimice drvo alepskog bora može jedva unovčiti pa smola daje mnogo veći prihod. Imajući to pred očima, započeli smo istraživanja o utjecaju smolarenja na prirast alepskog bora. Gospodarenje i uređivanje šuma alepskog bora U Mediteranu se u novije vrijeme odustalo od jednodobnih sastojina alepskog bora, jedno, zbog neredovite regeneracije i, drugo, zbog požara od kojeg jako stradavaju takve sastojine u mladosti. Regeneracija šuma alepskog bora vršila se vjekovima putem požara, koji je poboljšavao uvjete za klijanje borovog sjemena na tlu. Poslije požara borovog sjemena ima u izobilju, ako je na izgorjeloj površini ostalo starijih stabala alepskog bora. Na takvim stablima ima obično mnogo češera, koji su zatvoreni, pa njihovo sjeme zadržava sposobnost klijanja dugo vremena. Uslijed topline požara češeri se otvaraju i naplođuju tlo sjemenom, sačuvanim od više godina (gdjekad čak i 10 godina!). Nekoliko godina nakon požara na tlu se pojavi gusti * E. Magini : Recherches sur le gemmage des pins mediterranees FAO (SCM) 67 — B, 1958. * G. Giordano : Contribution ä l´etude de l´influence du gemmage sur les caracteristiques du bois des pins, FAO (SCM) 67 — Bb, 1958. ** Le gemmage — ses avantages et ses inconvenients — aspects techniques et economiques, FAO (SCM) 67 — D, 1958. ´ |