DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 19 <-- 19 --> PDF |
podmladak. Ako u toku narednih 20 godina ne bude požara, onda se može računati da je sastojina spašena, jer mladi borovi od 20 godina već fruktificirajudaju dobro sjeme. Intervenciju požara ne bi ipak smjeli smatrati kao osnovicu za regeneraciju alepskog bora u redovnom gospodarenju, utoliko više, što pomlađivanje alepskim borom iako nije redovito, nije u principu ni problematično, izuzevši, dakako, područja, gdje »makija« tvori gustu neprohodnu donju etažu. U takvim bi slučajevima trebalo odstraniti »makiju« u manjim grupama i tako stvoriti mogućnost za regeneraciju alepskog bora. Grupimična regeneracija je najpoželjnija, da bi se dobila takva preborna šuma, koja će biti sastavljena od mladih jednodobnih sastojina različitih starosti. Površina takvih sastojina, ili bolje reći grupa, može biti različita, a kreće se od 50 do 20 ari, što uostalom zavisi od ekoloških prilika. Broj stabala u takvim grupama zavisi o starosti. Za srednja staništa optimalni broj stabala uz jake prorede kreće se prema Parde u ovako: Starost sastojine Broj stabala po hektaru 20 700 30 500 40 390 50 310 60 240 70 190 80 150 Maleni broj stabala po jedinici površine objašnjava se u prvom redu time, što je alepski bor izrazito heliofilna vrsta drveća, i u drugom redu time, što je uz maleni broj stabala omogućena regeneracija već u ranoj dobi i što se na taj način pospješuje debljinski prirast i proizvodnja smole. Na lošim staništima broj stabala je, dakako, veći. Uređivanje šuma alepskog bora najjednostavnije je izvršiti na temelju površine šume, dobi sječe i ophodnjice. Dob sječe se kreće oko 60—80—100, pa čak i 120 godina na najlošijim staništima. Ophodnjica je obično 10, 12, 14, 15 ili 16 godina. Godišnji površinski etat definiran je kvocijentom (F/l); (F) je površina gospodarske jedinice, (1) je ophodnjica. Ophodnjica od 15—16 godina obično je dovoljna, da se sječa vrati na isto mjesto kako s obzirom na regeneraciju, tako i s obzirom na šumsko-gospodarske zahvate. Svake godine se prebire 1—ti dio šume. Ako se alepski bor smolari , tada treba uređivanje šuma podesiti periodi smolarenja, koja ob´ično traje 4 godine. Evo u kratkim crtama kako se može postupiti u tom slučaju. Najprije šumu treba razdijeliti na gospodarske jedinice, a onda ove u odjele. Nakon toga se odjeli grupiraju u grupe ili takozvane sječine i to tako, da svaka gospodarska jedinica obuhvata 4 sječine. Ophodnjica od 16 godina dijeli se na 4 periode; svakoj periodi dodjeljuje se jedna sječina. Ako šuma ima 4 gospodarske jedinice, onda je omogućen kontinuitet. Ako u šumi ima više gospodarskih jedinica, onda se sječa raspoređuje na primjer ovako: |