DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 19     <-- 19 -->        PDF

podmladak. Ako u toku narednih 20 godina ne bude požara, onda se može računati
da je sastojina spašena, jer mladi borovi od 20 godina već fruktificirajudaju dobro sjeme.


Intervenciju požara ne bi ipak smjeli smatrati kao osnovicu za regeneraciju
alepskog bora u redovnom gospodarenju, utoliko više, što pomlađivanje alepskim
borom iako nije redovito, nije u principu ni problematično, izuzevši, dakako,
područja, gdje »makija« tvori gustu neprohodnu donju etažu. U takvim
bi slučajevima trebalo odstraniti »makiju« u manjim grupama i tako stvoriti
mogućnost za regeneraciju alepskog bora. Grupimična regeneracija je najpoželjnija,
da bi se dobila takva preborna šuma, koja će biti sastavljena od mladih
jednodobnih sastojina različitih starosti. Površina takvih sastojina, ili bolje
reći grupa, može biti različita, a kreće se od 50 do 20 ari, što uostalom zavisi od
ekoloških prilika.


Broj stabala u takvim grupama zavisi o starosti. Za srednja staništa optimalni
broj stabala uz jake prorede kreće se prema Parde u ovako:


Starost sastojine Broj stabala po hektaru
20 700
30 500
40 390
50 310
60 240
70 190
80 150


Maleni broj stabala po jedinici površine objašnjava se u prvom redu time,
što je alepski bor izrazito heliofilna vrsta drveća, i u drugom redu time, što je
uz maleni broj stabala omogućena regeneracija već u ranoj dobi i što se na taj
način pospješuje debljinski prirast i proizvodnja smole.


Na lošim staništima broj stabala je, dakako, veći.


Uređivanje šuma alepskog bora najjednostavnije je izvršiti na temelju
površine šume, dobi sječe i ophodnjice. Dob sječe se kreće oko 60—80—100, pa
čak i 120 godina na najlošijim staništima. Ophodnjica je obično 10, 12, 14, 15
ili 16 godina. Godišnji površinski etat definiran je kvocijentom (F/l); (F) je
površina gospodarske jedinice, (1) je ophodnjica. Ophodnjica od 15—16 godina
obično je dovoljna, da se sječa vrati na isto mjesto kako s obzirom na regeneraciju,
tako i s obzirom na šumsko-gospodarske zahvate. Svake godine se prebire
1—ti dio šume.


Ako se alepski bor smolari , tada treba uređivanje šuma podesiti periodi
smolarenja, koja ob´ično traje 4 godine. Evo u kratkim crtama kako se može
postupiti u tom slučaju. Najprije šumu treba razdijeliti na gospodarske jedinice,
a onda ove u odjele. Nakon toga se odjeli grupiraju u grupe ili takozvane sječine
i to tako, da svaka gospodarska jedinica obuhvata 4 sječine. Ophodnjica od
16 godina dijeli se na 4 periode; svakoj periodi dodjeljuje se jedna sječina. Ako
šuma ima 4 gospodarske jedinice, onda je omogućen kontinuitet. Ako u šumi
ima više gospodarskih jedinica, onda se sječa raspoređuje na primjer ovako: