DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1960 str. 59 <-- 59 --> PDF |
\ nego samo jednom od ovih vrsta ispitivanja. Pismeni zadatak traži na ispitu i mnogo manje vremena, naročito kada ima mnogo kandidata, pošto pišu svi zajedno. Kod pregleda pismenih zadataka može se kandidata upozoriti na bitne griješke te ih tretirati i na usmenom ispitu. Umjesno je, da se za svaki pismeni zadatak pripreme po 3 pitanja i da se kandidatu omogući, da individualno izabere jedno od ovih pitanja, a ne da su svi vezani na jedno te isto pitanje. Kada polažemo težište na sposobnost kandidata za konstrukciju, oblik i sadržajnost rješenja, dovoljan je na ispitu jedan pismeni zadatak. Ako pak želimo prosuživati sposobnost i snalaženje kandidata u pojedinom sektoru stručnog rada, onda je preporučljiv pismeni zadatak iz svih stručnih sektora. c) Usmeni ispit. Kabinetski usmeni ispit neka ima jednako kao i do sada po 3 pitanja iz pojedinog ispitnog sektora. Kod izbora ovih pitanja treba da se po mogućnosti uvažuje radna okolina kandidata. Sa usmenim ispitom je u svakom slučaju povezana i obrana domaćeg rada te obrana ili obrada primjedaba na pismeni zadatak. Usmenim pitanjima može se prosuđivati dokle siže kandidatovo znanje i stepen pouzdanosti. Ali ova pitanja treba da omogućuju razmjerno kratke odgovore. Kandidat treba da ima prethodno na raspolaganju nekoliko minuta za razmišljanje. Ako ispit ne sadrži pismenih zadataka, usmeni ispit bit će duži, nego inače. d) Terenski ispit,. Terenski ispit u znatnoj je mjeri ovisan o vrsti, kvalitetu i raznolikosti izabranog terenskog objekta. Dopunjuje kabinetske usmene ispite, da može kandidat na konkretnim terenskim zadacima uočljivo pokazati aplikaciju svoga znanja. Ovo je korisno tim više, kada se u šuamrstvu često podvlači, da je kabinetsko ispitivanje suviše apstraktno i udaljeno od stvarnog života te da se na ovom ispitu radi o usposobljenosti kandidata za praktičan rad. Međutim valja imati u vidu, da je terenski rad skopčan sa mnogo većim gubitkom vremena i troškova nego kabinetski. e) Dnevnik prakse. Za lakši izbor usmenih pitanja iz radne okoline kandidata, može poslužiti i njegov dnevnik prakse. Ali ne može biti jedina podloga, ako kandidat nije proveo dovoljno široku i temeljitu praksu. K tome je ovaj dnevnik obično premalo pregledan i sređen po materiji, da bi ga mogla ispitna komisija valjano iskoristiti u razmjerno kratko vrijeme. Bolje služi starješini u praksi za nadzor i usmjeravanje pripravnika te samome kandidatu za pripremu na ispit. Korisnije bi bilo da kandidat za ispit predloži umjesto dnevnika kratak izvadak ili prikaz izvršene prakse, ovjerovljen od strane njegovog starješine. f) Ispitne skupine predmeta ili ispitni sektori. Skupine materije, na koje se ovaj ispit dijeli, predočuju široke stručne oblasti, koje odgovaraju i širokim stručnim sektorima rada u šumarskoj praksi. |