DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 11 <-- 11 --> PDF |
MOGUĆNOSTI PRIMJENE HERBICIDA U ŠUMARSTVU Dr. J. Kišpatić i Ing. A. Böhm I. Uvod Herbicidi ili kemijska sredstva za uništenje korova upotrebljavali su se i ranije, ali tek posljednjih 15 godina, kada su pronađene nove i efikasnije grupe herbicida, raširila se je naglo njihova primjena u praksi, u početku u poljoprivrednoj, a u posljednje vrijeme i u šumarskoj. Jedan od glavnih razloga tom naglom širenju aplikacije herbicida jest pitanje troškova ostalih načina suzbijanja korova, kao i sve veće pomanjkanje i skupoća nekvalificirane radne snage za radove oko mehaničkog suzbijanja korova. To su svakako glavni razlozi da je upravo sama praksa tražila nova rješenja u borbi protiv korova, a kemijska je industrija ta traženja prihvatila i zaposlila niz istraživača u pronalaženju novih kemijskih grupa i spojeva, koji bi došli u obzir kao herbicidi. Tako danas imamo uz prvu grupu — translokacione herbicide na bazi fenoksioctene kiseline — koja je uzrokovala upravo revoluciju u suzbijanju korova iz grupe dikotiledona, već čitav niz vrlo različitih kemijskih grupa, i spojeva, koji nalaze u praksi vrlo široke mogućnosti primjene. Dapače neki su herbicidi riješili problem uništavanja korova, koji su mehaničkim putem vrlo teško uništavani. U razmatranju vrijednosti herbicida moramo kao najvažniji momenat istaknuti ekonomičnost i rentabilnost njihove primjene. Naime, herbicidi mogu potisnuti ostale, u prvom redu mehaničke načine uništavanja korova, ali samo u onim slučajevima, ako je njihova primjena jeftinija ili praktičnija. Uz ovaj osnovni momenat, kojega treba uvijek imati u vidu, igraju, dakako određenu ulogu i drugi razlozi, koji govore u prilog upotrebe herbicida namjesto dosadašnjih načina uništavanja korova, u prvom redu njihova efikasnost protiv onih vrsta korova, koje mehanički teško suzbijamo. Herbicidi imaju u suzbijanju korova svoje određeno mjesto i određenu mogućnost primjene, a ne pretendiraju da posvuda zamijene ostale mehaničke načine uništavanja korova. U intenzivnom šumarstvu problem suzbijanja korova postaje sve akutniji, jer zakorovljenost šumskog tla onemogućava mnoge uzgojne zahvate, u prvom redu pošumljavanje prirodnim i umjetnim putem. Stoga je mogućnost primjene herbicida u šumarstvu i za nas, osobito jer sve više prelazimo na intenzivno gospodarenje od veoma velike važnosti, jer pomoću njih možemo u mnogo slučajeva riješiti pitanje suzbijanja korova na mnogo efikasniji i, što je jednako važno, jeftiniji način. Danas poznajemo oko 40 različitih kemijskih grupa, koje dolaze u obzir kao herbicidi. Za šumarstvo su u ovom času od interesa herbecidi (arboricidi) 2, 4, 5-T (soli i esteri 2, 4, 5-triklorfenoksi-octene kiseline) za suzbijanje drvenastih i grmolikih korova, te zahvate u njezi šuma, soli TCA (trikloroctene kiseline) kao totalni herbicidi za trave Neburon (— N-butil — N —) diklorfenil (— N — metil-urea), CIPC (— izopropil — N —) 3-klorfenil) — karbamat, Simazin (2— klor — 4, 6 — bis -etilamino — s — triazin) za suzbijanje korova u šum. rasadnicima, Dalapon (derivat 2,2 — diklorpropionske kiseline) za suzbijanje paprati i trske, ATA (amino-triazol) za suzbijanje paprati. Sa većinom ovih herbicida mi smo proveli niz pokusa, o čijim će rezultatima biti govora u drugom i trećem dijelu ovoga rada. Praktičaru ne kazuje mnogo kemijski sastav herbicida, jer često srodni kemijski spojevi djeluju vrlo različito i obratno. Praktičara zanimaju u prvom ledu fiziološka svojstva najvažnijih kem. grupa i njihov način djelovanja, jer se iz tog dobiva jasnija slika o načinu djelovanja i mogućnosti primjene. 137 |