DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 40 <-- 40 --> PDF |
ODNOS PRIRASTA GORSKOG JAVORA I BUKVE U G. J. RAVNA GORA Ing. Stanko Tomaševski Prof. A. Petrači ć u svojoj knjizi »Uzgajanje šuma — ekološki osnovi« str. 131 navodi za gorski javor slijedeće: »Čistih javorovih sastojina u Evropi ima malo. Više ih je u Aziji i Americi. Kod nas javori dolaze uglavnom u mješovitim sastojinama, pomiješani s lisnatim i četinjavim vrstama drveća. Položaj: U nižim položajima nalazi se najviše na sjevernim i istočnim ekspozicijama s dovoljnom zračnom vlagom, a u višim položajima često je na sunčanim stranama. Tlo: Potrebno mu je svježe, duboko, rahlo i mineralno dobro tlo. Rijedak je, gdje je vlaga u tlu stalna, a nema ga na poplavnim terenima. Druga uzgojna svojstva: U mladosti raste brzo. Da bi dobro uspijevao treba mu mnogo zračne vlage. Zato ga ima malo na nižim južnim padinama. Ubraja se u poluskiofilno drveće. Svojom dosta gustom krošnjom dobro štiti tlo, a i popravlja ga svojim dosta obilnim listincem. Na kasne proljetne mrazove nisu javorove biljke u planinskim krajevima osjetljive. U šumskim rasadnicima potrebno je mlade, tek proslistale biljke zaštićivati. Na svojoj sjevernoj granici stradava gorski javor donekle od kasnih mrazova, pa je to i razlog da ne uspijeva daleko na sjeveru. Počinje rađati već od cea 25 godina i rađa često. Gorski se javor uzgaja uglavnom u visokim šumama, gdje stabla izrastu vrlo visoka (30 metara). U niskim šumama gube panjevi zarana izbojnu snagu. Ophodnja u visokim šumama je različita (80 do 120 godina), a ravna se prema ophodnji temeljne sastojine. Vrijednost drva gorskog javora za tvorivo (pokućtvo) je velika, a za gradnju mala. Dolazi u mješovitim sastojinama s bukvom, jelom i gorskim brijestom, najčešće pojedinačno, ali i u grupama i malim sastojinama. Nalazi se najčešće na mjestima gdje imade dosta zračne vlage, kao što su viši gorski položaji. Uvijek je u opasnosti od bukve pa ga moramo štititi. Imade ravna, čista debla.« U Šumarskoj enciklopediji (str. 680) navedeno je za gorski javor (A. Pseudoplanus) slijedeće: do 25 metara visoko šumsko drvo srednje, zapadne i južne Evrope, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije. Drži se uglavnom planinskih oblasti. Najjužnije seže u Siciliju, najsjevernije u Njemačku na dohvat Baltičke obale. Krošnja mu je široko zaobljena, u sastojini zasvođena. Deblo može doseći u debljinu preko 1 metar; obično je kratko i obraslo crvenkasto-smeđom korom, koja se ljušti pločasto. Gorski je javor kod nas karakteristična vrsta sveze bukovih šuma (Fagion), regionalna karakteristična vrsta zajednice Fagetum subalpinum a posebno zajednice Acereto-Fraxinetum Horv. Javlja se obilno u svim tipovima bukovih i mješovitih šuma izvan poplavnog područja, indicirajući u njima vlažnija mjesta. Prijaju mu mineralna bogata, srednje vlažna, ne trajno mokra, rahla i humusna tla, a donekle i pokretni nanosi u planinama. U g. j . Ravna Gora i Sušički Vrh — Višnjevica dolazi gorski javor uglavnom pojedinačno utrešen u mješovite sastojine bukve i jele, osim u odjelu 82 g. j . Sušički Vrh — Višnjevica u kojem imademo čistu sastojinu gorskog javora na površini od cea 2 ha. Odje l 8 2 je mješovita sastojna bukve 0,5 i jele 0,5 stablimične i grupimične smjese. Teren je srednje strm, tlo plitko do srednje duboko, ilovasto, humozno pokriveno listincem. Temeljnu podlogu čine vapnenci i dolomiti koji izbijaju na površinu u vidu pojedinačnog kamenja i manjih blokova. Ekspozicija sjever sjevero-istok. Nadmorska visina 870—950 metara. Frekvencijska krivulja jelovih stabala može se rastavti u dva dijela. Desni dio: Spljoštena Gaussova krivulja koja predstavlja jednu odraslu jelovu sastojinu; lijevi dio: jedan krak Liocourtove hiperbolične krivulje koja predstavlja prebornu sastojinu razvijenu pod zastorom debelih stabala putem dugotrajne regeneracije. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Za razliku od jele frekvencijska krivulja broja bukovih stabala predstavlja Liocourtovu krivulju, prilično strmu što upućuje na lošiji bonitet ili možda bržu i kraću regeneraciju. Raspored javorovih stabala odnosno frekvencijska krivulja broja javorovih stabala upućuje nas na to da se ovdje radi o srednjedobnoj sastojim, budući da ona imade oblik Gaussove zvonolike krivulje. Raspored stabala prikazan je u tabeli br. 1. Tabela br. 1. Debljinski stepeni 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 Broj stab. g. javora 57 78 88 76 66 62 34 8 Broj stabala bukve 100 26 12 8 8 2 Broj stabala smreke 18 14 8 Kako je iz tabele vidljivo osim gorskog javora u smjesi, naročito u najtanjim debljinskim stepenima, učestvuje bukva i smreka sa ponekim primjerkom gorskog brijesta i jarebike. Karakteristčno je da u I. debljinskom stepenu imademo dvostruko veći broj bukovih nego javorovih stabala. To nas upućuje na to da ćemo uskoro (iako se danas u gornjoj etaži nalaze isključivo stabla gorskog javora) imati mješovitu sastojinu gorskog javora i bukve, te da ćemo, da bismo održali javor u smjesi, morati pomagati mu uzgojnim mjerama s obzirom na to da je gorski javor osim u mladosti, a naročito u dobi letvenjaka, u opasnosti od bukve. Drvnu masu javorovih stabala po ha izračunali smo na osnovu Surićevih drvno gromadnih tablica za bukvu. Bonitiranje staništa za gorski javor izvršeno je također na osnovu Surićevih krivulja za bukvu. Drvna masa bukve izračunata je također na osnovu Surićevih drvno gromadnih tabela, a drvna masa smreke na osnovu Surićevih drvno gromadnhi tabela za jelu. Po ha mademo 469 javorovih, 156 bukovih i 40 smrekovih stabala, odnosno s drvnu masu od 269 m3 javora, 21 m3 bukve i 8 m3 smreke, ili ukupno 298 m. Iako se radi o relativno niskoj drvnoj zalihi, ona je daleko iznad Surićeve minimale za IV. bonitet i srednju zonu. S obzirom da u toj sastojini nisu vršene sječe, bilo bi potrebno izvršiti zahvat na principu visoke prorede, radi toga, jer je sastojina mjestimično pregusta. Uzgojni zahvati neophodni su i radi pomaganja javorovom mladiku koji je ugrožen od bukve. Kako smo ranije naveli u g. j . Ravna Gora, kao i u ostalom dijelu g. j . Sušički Vrh — Višnjevica dolazi gorski javor kao tipična vrsta mješovite šume u zajednici bukve i jele. U nižim predjelima dolazi većinom na svježim, sjenovitim mjestima, ali je čest na »toplim« ekspozicijama. U višim položajima pretpostavlja topla, eksponirana mjesta. Češći je u odjelima (sastojinama) u kojima prevladava bukva. Jedna je od karakteristika gorskog javora u g. j . Ravna Gora da su, naročito najjača stabla, često vrlo jako usukana. U sastojini imade gorski javor visoku deblovinu čistu od grana. Na osami,, i u rjeđim partijama, gdje je sklop jače prekinut, imade duboku, vrlo granatu krošnju. Vrlo je otporan na izvaljivanja po snijegu i vjetru, jer imade jako razgranate korijenje s razvijenom žilom srčanicom. U mladosti raste brže od bukve, međutim ga bukva preraste u dobi letvenjaka. 167 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Nije osjetljiv na zimsku studen. Nešto je osjetljiv na vrućinu i sušu. Gorski javor imade ekonomski i uzgojni značaj iako se njegovom uzgoju ne posvećuje ni dovoljna a ni posebna pažnja. Vrlo je prikladan kao vrsta u smjesi s bukvom i jelom a i s ostalim vrstama drveća, a također i kao lišćarska vrsta u pošumljavanju viših položaja. Prikladna je vrsta za pošumljavanje plješina koje nastaju u sastojini uslijed izvala po vjetru ili izvala koje nastaju uslijed sušenja većeg broja stabala četinjara na jednom mjestu, što je čest slučaj. Kao i ostale vrste javora, gorski javor može uspješno popraviti tlo. Umjetno unesene javorove biljke moraju se štititi od srna. Zaštita se najbolje postiže ograđivanjem, ili unašanjem visokih javorovih biljaka, kod kojih srne ne mogu dohvatiti vršni pup. Kemijska sredstva kojima se kušalo premazivati javorove biljke nisu se pokazala uspješnima. Gorski javor dostiže najveću količinu lišća sa cea 30 godina, kasnije mu je gustoća lišća manja (separat o gorskom javoru ETH Zurich). Gorski javor je izbirljiva vrsta u pogledu zahtjeva na tlo. Nastava i krševitu podlogu i može dobro uspijevati ako_Je ona dosta rastresita, i ako dozvoljava duboko prodiranje žili srčanici. Ova izbirljivost gorskog javora na tlo pokazuje, radi čega gorski javor, i u području svojeg prirodnog rasprostranjenja, dolazi samo ovdje-ondje u skupinama, a najčešće pojedinačno u snažnim stablima, iako rađa sjemenom obilno skoro svake godine. Ova činjenica upućuje na to, da je kod umjetnog pošumljavanja s gorskim javorom potrebno brižljivo ispitivanje staništa, odnosno tla. S obzirom da (koliko je nama poznato) kod nas nije ustanovljivali prirast gorskog javora, a kako je gorski javor uzgojno interesantna vrsta, a javorovina prikladna za izradu finih proizvoda od drveta, posebno modernog namještaja, pa je na tržištu tražena i relativno se dobro plaća, interesantno je poznavati i prirast gorskog javora. Istraživanje prirasta izvršili smo po metodi dr. K1 e p c a, bušenjem stabala Presslerovim svrdlom u prsnoj visini, i brojenjem godova na izvrtku duljine 2,5 cm. Iz individualnih vremena prelaza izračunat je, odnosno očitan individualni prosječni godišnji debljinski prirast iz tabele u studiji dr. Kl ep c a »Vrijeme prijelaza«. Iz individualnih prosječnih godišnjih debljinskih prirasta izračunat je prosječni godišnji debljinski prirast za svaki debljinski stepen po formuli 2 iz studije dr. K 1 e p c a »Istraživanje debljinskog prirasta jele u najširim fitocenozama Gorskog Kotara«. Ujedno smo radi usporedbe ustanovili i debljinski prirast bukve po istim principima. Osim što je debljinski prirast gorskog javora istražen u navedenoj čistoj sastojini javora u odjelu 82 g. j . Višnjevica, istraživali smo ga i u odjelima 41, 42 i 58 g. j . Ravna Gora, u kojima javor dolazi ili pojedinačno, ili u manjim grupama. Kratki opis odjela u kojima je vršeno ispitivanje prirasta: Odje l 41 : Strma razvedena strana izrovana vrtačama. Vapnenci i dolomiti izbijaju na površinu u obliku manjih blokova. Tlo je srednje duboko, ilovasto, humozno, svježe, mjestimično zakorovljeno. Nadmorska visina 1040—1100 metara. Ekspozicija zapad. Mješovita sastojina bukve jele, s nešto smreke i javora. U sjevernom dijelu stabla su kratke deblovine, u južnom dijelu lijepog rasta i bolje kvalitete. Sklop je prekinut plješinama. Jelov podmladak rijedak, bukov u grupama, mjestimično zastarčen, a mjestimično stvara dobro sklopljen mladik. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Frekvencijska distribucija jelovih stabala može se rastaviti u 2 dijela. Desni dio: vrlo spljoštenu Gaussovu zvonoliku krivulju koja predstavlja odraslu jelovu sastojinu; lijevi dio: jedan krak Liocourtove hiperbolične krivulje koja predstavlja prebornu sastojinu razvijenu pod zastarom debelih stabala putem dugotrajne regeneracije. Za razliku od frekvencijske krivulje broja jelovih stabala, frekvencijska krivulja broja bukovih stabala pokazuje karakterističnu Liocourtovu distribuciju. Krivulja broja bukovih stabala je prilično strma uslijed obilnog bukovog mladika. Odjel 42: Srednje strma strana sa po kojom vrtačom. Vapnenci i dolomiti izbijaju mjestimično na površinu u manjim blokovima. Tlo je srednje duboko, ilovasto, humozno, na svjetlijim položajima zakorovljeno. Nadmorska visina 1000—1100 metara. Ekspozicija Zapad-jugozapad. Mješovita sastojina bukve i jele s nešto gorskog javora, gorskog brijesta i smreke. Stabla su prilično granata, inače osrednje kvalitete. Sklop prekinut plješinama. Podmladak općenito dobar. Frekvencijska distribucija jelovih stabala vrlo je slična onoj u odjelu 41, s tom razlikom da krivulja nije u desnom dijelu toliko spljoštena. Frekvencijska distribucija bukovih stabala također nalikuje onoj u odjelu 41, s tim što nije toliko strma. Odjel 58: Strma razvedena strana. Vapnenci i dolomiti, koji čine temeljnu podlogu, izbijaju na površinu u vidu većih blokova. Tlo je plitko, ilovasto, humozno, pokriveno listincem, na svjetlijim položajima zakorovljeno. Nadmorska visina 870—1040 metara. Ekspozicija Zapad. Mješovita sastojina bukve jele s nešto gorskog javora, gorskog brijesta i smreke. Jelovina je lijepog uzrasta i dobre kvalitete, bukovina granata i kvrgava. Sklop uglavnom potpun, mjestimično prekinut. Podmladak je dobro razvijen po cijeloj površini, dolazi najčešće u grupama. Frekvencijska krivulja broja jelovih stabala pokazuje Liocourtovu distribuciju stabala. Krivulja je prilično položena što upućuje na bolji bonitet. Isto tako i frekvencijska distribucija bukovih stabala pokazuje Liocourtovu distribuciju stabala, s tim što su nešto jače zastupljena srednje debela stabla. U odjel u 82 g. j . Sušički Vrh — Višnjevica (čista jednodobna javorova sastojina), uzeli smo 49 izvrtaka sa 49 stabala gorskog javora. Uporedo smo u istom odjelu uzeli 50 izvrtaka sa 50 bukovih stabala radi upoređenja prirasta. Faktične, neizravnane krivulje toka debljinskog prirasta gorskog javora i bukve u odjelu 82 prikazane su na grafikonu br. 1. Iz grafikona je vidljivo da nam bukva do debljinskog stepena od 45 cm prirašćuje jače od javora. Iznad tog debljinskog stepena t. j . kod jačih stabala, gorski javor prirašćuje nešto jače od bukve. Iz grafikona je dalje vidljivo da debljinski prirast gorskog javora kulminira kod 55 cm prsnog promjera, dok nam kod bukve kulminira nešto ranije, t. j . kod 50 cm promjera u prsnoj visini. Karakteristična je i jedna ranija kulminacija debljinskog prirasta gorskog javora kod 30 cm prsnog promjera, nakon koje debljinski prirast lagano opada, a zatim ponovo raste. Volumni prirast gorskog javora u odjelu 82 iznaša 5.58 m3 po ha. Postotak prirasta je 2.07%. U odjel u 41 g. j . Ravna Gora izbušili smo 64 izvrtka sa 64 stabla gorskog javora. Ujedno smo izbušili i 59 bukovih stabala i dobili 59 izvrtaka. Većinu izvrtaka s bukovih stabala mogli smo analizirati odmah na terenu. Manji broj izvrtaka mogao je biti analiziran u uredu nakon prethodnog bojadisanja. 169 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Neizravnane krivulje toka debljinskog prirasta gorskog javora i bukve u odjelu 41, prikazane su na grafikonu br. 2. Iz grafikona je vidljivo da je tok debljinskog prirasta gorskog javora najednak onom kod bukve. Kulminacija debljinskog prirasta gorskog javora nastupa kod 50 odnosno 55 cm prsnog promjera. Kulminacija debljinskog prirasta bukve nastupa kod 55 odnosno 60 cm prsnog promjera. Gos/z^/dć ; /?A VA/A &?sA+ rf-K«t´a´.--—to voa I v 4i, K-j/ Q c^. /5 2u U J«V4 5c S5 to CS ?o 15 Grafikon br. 1 Grafikon br. 2 I kod prirasta gorskog javora u ovom odjelu karakteristična je jedna ranija kulminacija prirasta kod 30 cm prsnog promjera. U odjel u 42 — šumski predjel Javorje g. j . Ravna Gora izbušili smo 74 iabla gorskog javora i dobili 74 izvrtka. Uporedo smo bušili i bukova stabla i dobili smo 73 izvrtka sa 73 bukova stabla. Neizravnane krivulje toka debljinskog prirasta gorskog javora i bukve u odjelu 42 prikazane su na grafikonu br. 3. Iz grafikona je vidljivo da nam stabla gorskog javora kod tanjih debljinskih stepena prirašćuju jače od bukovih stabala. Kasnije., odnosno kod jačih debljinskih stepenova je obrnuto t. j . jače prirašćuje bukva. Kulminacija debljinskog prirasta gorskog javora nastupa kod 50 cm prsnog promjera, nakon koje debljinski prirast naglo opada. Kulminacija debljinskog prirasta kod bukve nastupa isto tako kod 50 cm prsnog promjera. I kod prirasta gorskog javora u ovom odjelu mogli smo konstatovati jednu raniju kulminaciju debljinskog prirasta kod 30 cm prsnog promjera. U odjel u 58 izbušili smo 128 stabala gorskog javora i dobili smo 128 izvrtaka. Većinu izvrtaka gorskog javora mogli smo analizirati odmah na terenu, i podatke unašati u manual. Manji dio izvrtaka morali smo analizirati u uredu, jer je za očitavanje broja godova bilo potrebno izvrtak prethodno boja 170 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 45 <-- 45 --> PDF |
disati. Ovo naročito kod izvrtaka koje smo dobili na stablima javora sa slabijim prirastom, odnosno gušćim godovima. Uporedo smo izbušili 67 bukovih stabala i dobili 67 izvrtaka. I ovdje smo odmah na terenu mogli očitati broj godova na izvrcima dobivenim sa stabala koja jače prirašćuju (stabla s jačim krošnjama). Ostali izvrći analizirani su u uredu uz predhodno bojadisanje. Neizravnane krivulje toka debljinskog prirasta gorskog javora i bukve u odjelu 58 prikazane su na grafikonu br. 4. Svma.r,ja. : /?AVA/A GO A A Goj/3ou / O <= ecsttvss JAVO/? U -ß(VXVÄ 30 2-Ö to »° Je-C S3 K 55 18 IS * O 7f «* v *» »s C 53 fo J-J co «^ *> 75- eo är Grafikon br. 3 Grafikon br. 4 Iz grafikona je vidljivo da kulminacija debljinskog prirasta gorskog javora nastupa kod 55 cm prsnog promjera. Isto tako nam i debljinski prirast bukve u odjelu 58 kulminira kod 55 cm prsnog promjera. Iz grafikona je dalje vidljivo da nam javor u tanjim debljinskim stepenima prirašcuje jače od bukve, dok u jačim debljinskim stepenima bukva prirašcuje jače od javora. I u ovom odjelu mogli smo konstatovati jednu raniju kulminaciju debljinskog prirasta gorskog javora kod 30 odnosno 25 cm prsnog promjera. Karakteristično je dalje, da nam se i ovdje krivulja debljinskog prirasta gorskog javora, prilično poklapa s krivuljom debljinskog prirasta kod bukve, odnosno da je tok debljinskog prirasta gorskog zavora i bukve najednak. Izvršeno istraživanje toka debljinskog prirasta kod gorskog javora, i upoređenje istog s debljinskim prirastom bukve, upućuje na izvjesne činjenice koje bi trebalo respektirati kod gospodarenja ovim vrstama. Ustanovili smo da nam debljinski prirast gorskog javora kulminira kod 50 odnosno 55 cm prsnog promjera i u jednodobnoj kao i u prebornoj sastojini (strukturi). Po načelu ekonomičnosti ne bi, prema tome, trebalo u sastojini podržavati stabla gorskog javora deblja od 55 cm prsnog promjera, jer slabije prirašćuju. Osim toga, s obzirom na to da se visoko cijeni samo »bijela« javorovina, a kako nam debela javorova stabla dobivaju i jaku smeđu srž, i to što |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 46 <-- 46 --> PDF |
su deblja to jaču, nije ni iz ovog razloga uputno podržavati jaka javorova stabla u sastojini. Osim toga što su nam stabla gorskog javora deblja, to više dolaze do izražaja i ostale griješke (natrulost). U g. j . Ravna Gora imade veliki broj vrlo debelih, prestarelih šupljih javorovih stabala, koji osjetljivo povisuju drvnu zalihu i prirast, a s tim u vezi i etat. Veliki broj ovakovih stabala potiče otuda, što se ranije javorova stabla nisu konsignirala za sječu. Ovo radi toga, jer se je na taj način htjelo najlakše postići prirodno proširenje gorskog javora. Ispunjavajući samo ovaj uvjet za podmlađivanje odnosno proširenje gorskog javora, nije se zamišljeno postiglo, a prezrela javorova stabla, bez tehničke drvne mase, opterećuju znatno zalihu, pa ih treba ukloniti iz sastojine. Isto ovo vrijedi i za bukvu. Prema našim istraživanjima debljinski prirast bukve kulminira također kod 50 odnosno 55 cm prsnog promjera. I kod debelih bukava sve više dolaze do izražaja griješke u drvetu i stabla gube na kvalitetu. Prema tome ne bi bilo ekonomično podržavati u sastojni bukova stabla deblja od 55 cm prsnog promjera. Općenito uzevši gorski javor i bukva prirašćuju nejednako, odnosno u tanjim debljinskim stepenima prirašćuje uglavnom jače javor, dok kod debelih jače prirašćuje bukva. Inače je tok debljinskog prirasta gorskog javora i bukve, iako se radi o dvjema različitim vrstama, također najednak. Iz ranije navedenih razloga, iako nema bitnih razlika u veličini prirasta između gorskog javora i bukve, trebalo bi gorski javor ne samo podržavati u sastojinama bukve i jele, nego i proširiti ga na račun bukve. Uređajni elaborati trebali bi, s tim u vezi, propisati njegu javorovog mladika i u prebornim sastojinama, njegovo oslobađanje od bukve, odnosno pomoć javoru u dobi letvenjaka, kada je najjače ugrožen od bukve. Tokom ispitivanja konstatovali smo da nam gorski javor imade, ranije od 50 odnosno 55 cm, jednu kulminaciju debljinskog prirasta kod 30 cm prsnog promjera. Vjerojatno se ovdje radi o kulminaciji debljinskog prirasta koja nastaje, kao što smo naveli, u doba kad gorski javor dostiže najveću količinu lišća, koja kasnije opada. ZAKLJUČAK Debljinski prirast gorskog javora i bukve je najednak. U tanjim debljinskim stepenima prirašćuje uglavnom jače gorski javor, a u debljim bukva. Kulminacija debljinskog prirasta gorskog javora, kao i bukve nastupa kod 50 odnosno 55 cm prsnog promjera, pa ove vrste drveća ne bi trebalo podržavati u sastojini iznad tih prsnih promjera. Ovo tim više što iznad tih debljina obje vrste rapidno gube na kvaliteti. Gorski javor imade i jednu raniju kulminaciju debljinskog prirasta, koja nastupa otprilike kod 30 cm prsnog promjera. Ova kulminacija odgovara dobi kada gorski javor dostiže najveću količinu lišća. Iako se radi o dvjema različitim vrstama, tok debljinskog prirasta gorskog javora i bukve je najednak. Gorski javor treba podržavati u sastojinama u kojima od prirode dolazi, a i proširiti ga na račun bukve. U tu svrhu treba njegovati javorov mladik i u prebornim sastojinama, zajednice bukve i jele na vapencu, oslobađati ga od bukve i pomoći mu u dobi letvenjaka, kada je najjače ugrožen od bukve. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 47 <-- 47 --> PDF |
THE RELATIONSHIP BETWEEN THE INCREMENT IN ACER PSEUDOPLATANUS AND FAGUS SYLVATICA IN THE MANAGEMENT UNIT OF »RAVNA GORA« Summary The diameter increment of Acer Pseudoplatanus is almost equal to that of Beech. In thinner diameter gradations generally the increment rate is greater in Acer Pseudoplatanus, while in thicker diameter gradations it is greater in Beech. The diameter increment both of Acer Pseudoplatanus and Beech culminates in trees of 50´ and 55 cm. diam. respectively, and thus both these tree species should not be maintained in the stand above these diameters because they begin to degrade rapidly in quality thereafter. Acer Pseudoplatanus displays also an earlier culmination point of diameter increment occuring at about 30 cm. d. b. h. i. e. when it achieves the largest amount of foliage. Although there is the question of two different species the course of the diameter increment is well-nigh equal.. Acer Pseudoplatanus should be maintained in stands where it occurs by natural reproduction as well as to be spread to the cost of Beech. To this purpose one should take care of the young growth of Acer Pseudoplatanus, and in the selection forests of the community of Beech and Fir on calcareous parent rock it should be freed from Beech and in its pole-stage given every help because then it is severily endangered by Beech. PRIRAST I VRIJEME PRELAZA S OBZIROM NA NAČIN GOSPODARENJA Ing. D. Cestar U domaćoj i stranoj literaturi navodi se potreba za uvođenjem grupimičnog gospodarenja u pneboimoj šumi (Šafar 8) i to iz ovih razloga: 1. omogućuje se stvaranje bolje kvalitete stabala t. j . veća je vitkost i čistoća debla; 2. veće je visinsko prirašćivanje i manja zastarčenost drveća, pa je manji broj stabala s unutrašnjim manama; 3. njega mladog naraštaja može se vršiti intenzivnije; 4. u zajednici Fagetum croat. abietetosum mladi naraštaj jele najbolje se razvija u grupama i može se bolje oduprijeti konkurenciji bukve. Postavlja se pitanje, da li se može takvim uzgojnim oblikom gospodarenja povećati debljinski prirast. Ovo pitanje razmotrit ćemo na jednom primjeru. Tabela I. Šumarija Mrkopalj jela 388 Odjel 46, 47 i 48 Broj stabala bukva 294 Površina 204,32 ha po ha smreka 14 Veg. tip šume Fagetum croat. ukupno 696 abietetosum 20° jela 16.14 m2 Inklin. Temeljnica bukva 13.97 „ Ekspoz. JZ—J po ha smreka 0.65 „ Nad. vis. 1200 m ukupno 30.76 „ Sr. g. temp. 7;8°C Sr. g. obor. cea 2.400 mm jela 147.09 m3 za jelu III Drvna masa bukva 115.46 „ Bonitet stojbine za bukvu IV po ha smreka 5.81 „ po Šuriću ukupno 268.36 „ |