DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Za razliku od jele frekvencijska krivulja broja bukovih stabala predstavlja Liocourtovu krivulju, prilično strmu što upućuje na lošiji bonitet ili možda bržu i kraću regeneraciju. Raspored javorovih stabala odnosno frekvencijska krivulja broja javorovih stabala upućuje nas na to da se ovdje radi o srednjedobnoj sastojim, budući da ona imade oblik Gaussove zvonolike krivulje. Raspored stabala prikazan je u tabeli br. 1. Tabela br. 1. Debljinski stepeni 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 Broj stab. g. javora 57 78 88 76 66 62 34 8 Broj stabala bukve 100 26 12 8 8 2 Broj stabala smreke 18 14 8 Kako je iz tabele vidljivo osim gorskog javora u smjesi, naročito u najtanjim debljinskim stepenima, učestvuje bukva i smreka sa ponekim primjerkom gorskog brijesta i jarebike. Karakteristčno je da u I. debljinskom stepenu imademo dvostruko veći broj bukovih nego javorovih stabala. To nas upućuje na to da ćemo uskoro (iako se danas u gornjoj etaži nalaze isključivo stabla gorskog javora) imati mješovitu sastojinu gorskog javora i bukve, te da ćemo, da bismo održali javor u smjesi, morati pomagati mu uzgojnim mjerama s obzirom na to da je gorski javor osim u mladosti, a naročito u dobi letvenjaka, u opasnosti od bukve. Drvnu masu javorovih stabala po ha izračunali smo na osnovu Surićevih drvno gromadnih tablica za bukvu. Bonitiranje staništa za gorski javor izvršeno je također na osnovu Surićevih krivulja za bukvu. Drvna masa bukve izračunata je također na osnovu Surićevih drvno gromadnih tabela, a drvna masa smreke na osnovu Surićevih drvno gromadnhi tabela za jelu. Po ha mademo 469 javorovih, 156 bukovih i 40 smrekovih stabala, odnosno s drvnu masu od 269 m3 javora, 21 m3 bukve i 8 m3 smreke, ili ukupno 298 m. Iako se radi o relativno niskoj drvnoj zalihi, ona je daleko iznad Surićeve minimale za IV. bonitet i srednju zonu. S obzirom da u toj sastojini nisu vršene sječe, bilo bi potrebno izvršiti zahvat na principu visoke prorede, radi toga, jer je sastojina mjestimično pregusta. Uzgojni zahvati neophodni su i radi pomaganja javorovom mladiku koji je ugrožen od bukve. Kako smo ranije naveli u g. j . Ravna Gora, kao i u ostalom dijelu g. j . Sušički Vrh — Višnjevica dolazi gorski javor kao tipična vrsta mješovite šume u zajednici bukve i jele. U nižim predjelima dolazi većinom na svježim, sjenovitim mjestima, ali je čest na »toplim« ekspozicijama. U višim položajima pretpostavlja topla, eksponirana mjesta. Češći je u odjelima (sastojinama) u kojima prevladava bukva. Jedna je od karakteristika gorskog javora u g. j . Ravna Gora da su, naročito najjača stabla, često vrlo jako usukana. U sastojini imade gorski javor visoku deblovinu čistu od grana. Na osami,, i u rjeđim partijama, gdje je sklop jače prekinut, imade duboku, vrlo granatu krošnju. Vrlo je otporan na izvaljivanja po snijegu i vjetru, jer imade jako razgranate korijenje s razvijenom žilom srčanicom. U mladosti raste brže od bukve, međutim ga bukva preraste u dobi letvenjaka. 167 |