DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Nije osjetljiv na zimsku studen. Nešto je osjetljiv na vrućinu i sušu. Gorski javor imade ekonomski i uzgojni značaj iako se njegovom uzgoju ne posvećuje ni dovoljna a ni posebna pažnja. Vrlo je prikladan kao vrsta u smjesi s bukvom i jelom a i s ostalim vrstama drveća, a također i kao lišćarska vrsta u pošumljavanju viših položaja. Prikladna je vrsta za pošumljavanje plješina koje nastaju u sastojini uslijed izvala po vjetru ili izvala koje nastaju uslijed sušenja većeg broja stabala četinjara na jednom mjestu, što je čest slučaj. Kao i ostale vrste javora, gorski javor može uspješno popraviti tlo. Umjetno unesene javorove biljke moraju se štititi od srna. Zaštita se najbolje postiže ograđivanjem, ili unašanjem visokih javorovih biljaka, kod kojih srne ne mogu dohvatiti vršni pup. Kemijska sredstva kojima se kušalo premazivati javorove biljke nisu se pokazala uspješnima. Gorski javor dostiže najveću količinu lišća sa cea 30 godina, kasnije mu je gustoća lišća manja (separat o gorskom javoru ETH Zurich). Gorski javor je izbirljiva vrsta u pogledu zahtjeva na tlo. Nastava i krševitu podlogu i može dobro uspijevati ako_Je ona dosta rastresita, i ako dozvoljava duboko prodiranje žili srčanici. Ova izbirljivost gorskog javora na tlo pokazuje, radi čega gorski javor, i u području svojeg prirodnog rasprostranjenja, dolazi samo ovdje-ondje u skupinama, a najčešće pojedinačno u snažnim stablima, iako rađa sjemenom obilno skoro svake godine. Ova činjenica upućuje na to, da je kod umjetnog pošumljavanja s gorskim javorom potrebno brižljivo ispitivanje staništa, odnosno tla. S obzirom da (koliko je nama poznato) kod nas nije ustanovljivali prirast gorskog javora, a kako je gorski javor uzgojno interesantna vrsta, a javorovina prikladna za izradu finih proizvoda od drveta, posebno modernog namještaja, pa je na tržištu tražena i relativno se dobro plaća, interesantno je poznavati i prirast gorskog javora. Istraživanje prirasta izvršili smo po metodi dr. K1 e p c a, bušenjem stabala Presslerovim svrdlom u prsnoj visini, i brojenjem godova na izvrtku duljine 2,5 cm. Iz individualnih vremena prelaza izračunat je, odnosno očitan individualni prosječni godišnji debljinski prirast iz tabele u studiji dr. Kl ep c a »Vrijeme prijelaza«. Iz individualnih prosječnih godišnjih debljinskih prirasta izračunat je prosječni godišnji debljinski prirast za svaki debljinski stepen po formuli 2 iz studije dr. K 1 e p c a »Istraživanje debljinskog prirasta jele u najširim fitocenozama Gorskog Kotara«. Ujedno smo radi usporedbe ustanovili i debljinski prirast bukve po istim principima. Osim što je debljinski prirast gorskog javora istražen u navedenoj čistoj sastojini javora u odjelu 82 g. j . Višnjevica, istraživali smo ga i u odjelima 41, 42 i 58 g. j . Ravna Gora, u kojima javor dolazi ili pojedinačno, ili u manjim grupama. Kratki opis odjela u kojima je vršeno ispitivanje prirasta: Odje l 41 : Strma razvedena strana izrovana vrtačama. Vapnenci i dolomiti izbijaju na površinu u obliku manjih blokova. Tlo je srednje duboko, ilovasto, humozno, svježe, mjestimično zakorovljeno. Nadmorska visina 1040—1100 metara. Ekspozicija zapad. Mješovita sastojina bukve jele, s nešto smreke i javora. U sjevernom dijelu stabla su kratke deblovine, u južnom dijelu lijepog rasta i bolje kvalitete. Sklop je prekinut plješinama. Jelov podmladak rijedak, bukov u grupama, mjestimično zastarčen, a mjestimično stvara dobro sklopljen mladik. |