DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Frekvencijska distribucija jelovih stabala može se rastaviti u 2 dijela. Desni dio: vrlo spljoštenu Gaussovu zvonoliku krivulju koja predstavlja odraslu jelovu sastojinu; lijevi dio: jedan krak Liocourtove hiperbolične krivulje koja predstavlja prebornu sastojinu razvijenu pod zastarom debelih stabala putem dugotrajne regeneracije. Za razliku od frekvencijske krivulje broja jelovih stabala, frekvencijska krivulja broja bukovih stabala pokazuje karakterističnu Liocourtovu distribuciju. Krivulja broja bukovih stabala je prilično strma uslijed obilnog bukovog mladika. Odjel 42: Srednje strma strana sa po kojom vrtačom. Vapnenci i dolomiti izbijaju mjestimično na površinu u manjim blokovima. Tlo je srednje duboko, ilovasto, humozno, na svjetlijim položajima zakorovljeno. Nadmorska visina 1000—1100 metara. Ekspozicija Zapad-jugozapad. Mješovita sastojina bukve i jele s nešto gorskog javora, gorskog brijesta i smreke. Stabla su prilično granata, inače osrednje kvalitete. Sklop prekinut plješinama. Podmladak općenito dobar. Frekvencijska distribucija jelovih stabala vrlo je slična onoj u odjelu 41, s tom razlikom da krivulja nije u desnom dijelu toliko spljoštena. Frekvencijska distribucija bukovih stabala također nalikuje onoj u odjelu 41, s tim što nije toliko strma. Odjel 58: Strma razvedena strana. Vapnenci i dolomiti, koji čine temeljnu podlogu, izbijaju na površinu u vidu većih blokova. Tlo je plitko, ilovasto, humozno, pokriveno listincem, na svjetlijim položajima zakorovljeno. Nadmorska visina 870—1040 metara. Ekspozicija Zapad. Mješovita sastojina bukve jele s nešto gorskog javora, gorskog brijesta i smreke. Jelovina je lijepog uzrasta i dobre kvalitete, bukovina granata i kvrgava. Sklop uglavnom potpun, mjestimično prekinut. Podmladak je dobro razvijen po cijeloj površini, dolazi najčešće u grupama. Frekvencijska krivulja broja jelovih stabala pokazuje Liocourtovu distribuciju stabala. Krivulja je prilično položena što upućuje na bolji bonitet. Isto tako i frekvencijska distribucija bukovih stabala pokazuje Liocourtovu distribuciju stabala, s tim što su nešto jače zastupljena srednje debela stabla. U odjel u 82 g. j . Sušički Vrh — Višnjevica (čista jednodobna javorova sastojina), uzeli smo 49 izvrtaka sa 49 stabala gorskog javora. Uporedo smo u istom odjelu uzeli 50 izvrtaka sa 50 bukovih stabala radi upoređenja prirasta. Faktične, neizravnane krivulje toka debljinskog prirasta gorskog javora i bukve u odjelu 82 prikazane su na grafikonu br. 1. Iz grafikona je vidljivo da nam bukva do debljinskog stepena od 45 cm prirašćuje jače od javora. Iznad tog debljinskog stepena t. j . kod jačih stabala, gorski javor prirašćuje nešto jače od bukve. Iz grafikona je dalje vidljivo da debljinski prirast gorskog javora kulminira kod 55 cm prsnog promjera, dok nam kod bukve kulminira nešto ranije, t. j . kod 50 cm promjera u prsnoj visini. Karakteristična je i jedna ranija kulminacija debljinskog prirasta gorskog javora kod 30 cm prsnog promjera, nakon koje debljinski prirast lagano opada, a zatim ponovo raste. Volumni prirast gorskog javora u odjelu 82 iznaša 5.58 m3 po ha. Postotak prirasta je 2.07%. U odjel u 41 g. j . Ravna Gora izbušili smo 64 izvrtka sa 64 stabla gorskog javora. Ujedno smo izbušili i 59 bukovih stabala i dobili 59 izvrtaka. Većinu izvrtaka s bukovih stabala mogli smo analizirati odmah na terenu. Manji broj izvrtaka mogao je biti analiziran u uredu nakon prethodnog bojadisanja. 169 |