DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 47     <-- 47 -->        PDF

THE RELATIONSHIP BETWEEN THE INCREMENT IN ACER
PSEUDOPLATANUS AND FAGUS SYLVATICA IN THE MANAGEMENT
UNIT OF »RAVNA GORA«


Summary


The diameter increment of Acer Pseudoplatanus is almost equal to that of
Beech. In thinner diameter gradations generally the increment rate is greater in
Acer Pseudoplatanus, while in thicker diameter gradations it is greater in Beech.


The diameter increment both of Acer Pseudoplatanus and Beech culminates in
trees of 50´ and 55 cm. diam. respectively, and thus both these tree species should
not be maintained in the stand above these diameters because they begin to degrade
rapidly in quality thereafter.


Acer Pseudoplatanus displays also an earlier culmination point of diameter
increment occuring at about 30 cm. d. b. h. i. e. when it achieves the largest amount
of foliage.


Although there is the question of two different species the course of the diameter
increment is well-nigh equal..


Acer Pseudoplatanus should be maintained in stands where it occurs by natural
reproduction as well as to be spread to the cost of Beech. To this purpose one should
take care of the young growth of Acer Pseudoplatanus, and in the selection forests
of the community of Beech and Fir on calcareous parent rock it should be freed
from Beech and in its pole-stage given every help because then it is severily
endangered by Beech.


PRIRAST I VRIJEME PRELAZA S OBZIROM
NA NAČIN GOSPODARENJA
Ing. D. Cestar


U domaćoj i stranoj literaturi navodi se potreba za uvođenjem grupimičnog
gospodarenja u pneboimoj šumi (Šafar 8) i to iz ovih razloga:


1. omogućuje se stvaranje bolje kvalitete stabala t. j . veća je vitkost i čistoća
debla;
2. veće je visinsko prirašćivanje i manja zastarčenost drveća, pa je manji
broj stabala s unutrašnjim manama;
3. njega mladog naraštaja može se vršiti intenzivnije;
4. u zajednici Fagetum croat. abietetosum mladi naraštaj jele najbolje se
razvija u grupama i može se bolje oduprijeti konkurenciji bukve.
Postavlja se pitanje, da li se može takvim uzgojnim oblikom gospodarenja
povećati debljinski prirast. Ovo pitanje razmotrit ćemo na jednom primjeru.


Tabela I.


Šumarija Mrkopalj jela 388


Odjel 46, 47 i 48 Broj stabala bukva 294


Površina 204,32 ha po ha smreka 14


Veg. tip šume Fagetum croat. ukupno 696


abietetosum


20° jela 16.14 m2


Inklin.


Temeljnica bukva 13.97 „


Ekspoz. JZ—J


po ha smreka 0.65 „


Nad. vis.


1200 m


ukupno 30.76 „


Sr. g. temp.


7;8°C


Sr. g. obor. cea 2.400 mm jela 147.09 m3
za jelu III Drvna masa bukva 115.46 „
Bonitet stojbine za bukvu IV po ha smreka 5.81 „
po Šuriću ukupno 268.36 „




ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Odjeli 46, 47 i 48 uzeti su zajedno, jer kako se vidi u tabeli I imaju istu inklinaciju,
nadmorsku visinu, ekspoziciju i pripadaju istoj biljnoj zajednici. Također
imaju podjednak broj stabala, temeljnicu i drvnu masu, a po Suriću pripadaju
istom bonitetu. Zbog kratkoće podaci su kumulirani, pa se ne iznašaju za svaki
odjel posebno. U sva tri odjela imamo grupimičnu prebornu strukturu (Šafar 9),


t. j . jelov pcdmladak i mladik čini posebne grupe, a bukov posebne. Unutar tih
grupa nalaze se pojedina debela stabla, koja bi se sječom trebala ukloniti.
Iz slike br. 1 vidimo, da imamo prebornu strukturu po broju stabala i drvnoj
masi, ali to nije idealna slika, koju bi morali imati. Krivulja broja stabala u
jačim debljinskim stepenima je razvučena, a to se odrazuje i na krivulji drvne


Grafikon c/rrue maje za je/u ,sriir?A\t t


«O Struktura po broju stabala


I
-


L ^ -\. C»! P/J


mase, U navedenom primjeru omjer smjese po broj i u stabala je slijedeći: 56%
jele, 2°/ °o smreke i 42´% bukve.


Metodika rada


Istraživanja su vršena u 1958 godini. Klupirana su sva stabla iznad 10 cm pp.
Širina debljinskih stepena uzeta je po 5 cm. Bušenje izvrtaka vršeno je Presslerovim
svrdlom, po principu slučajnosti. Godovi na izvrtcima jelovih stabala analizirani
su na licu mjesta, dok su iz bukovih stabala izvrtci analizirani u uredu.
Izračunavanje prirasta vršeno je po metodi D. K 1 e p c a, a drvna masa određena
je po Surićevim tabelama: za jelu III bonitet, a bukvu IV bonitet. Površina
odjela uzeta je iz gospodarske osnove.


Razmatranje rezultata


Volumni prirast za jelu iznosi 7,12 m3 po ha


Volumni prirast za bukvu iznosi 2,54 m3 po ha


Ukupni volumni prirasnost iznosi: 9,66 m3 po ha




ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Srednji postotak prirasta za jelu iznosi 4,84%, a za bukvu 2,20%. Za obje
vrste srednji postotak prirasta iznosi 3,68%. Prema dosadašnjim istraživanjima
postotak prirasta jele kretao se je između 1 i 3%, dok u našem primjeru imamo
4,84%. Veliki postotak prirasta, možemo pripisati manjem vremenu prelaza u
tanjim debljinskim stepenima. Iz navedenog također vidimo, da je i volumni
prirast vrlo dobar s obzirom na bonitet i drvnu masu po ha. Ako promatramo
priliv stabala u sastejinu, koji za jelu iznosi 1,37 m3 po ha, a za bukvu 0,46 m:J
po hai, što ukupno iznaša 1,83 m3 po ha, vidimo da je priliv stabala u sastojinu
zadovol j avajući.


Tabela vremena prelaza T i đebljinskog prirasta MP
Tabela II.


Debljinski j e 1 a bu k v a
stepen cm T godina M P m m T godina M P m m
12,5 13,0 3,950 19,1 2,476
17,5 11,0 4,955 18,5 2,600
22,5 9,0 5,620 18,0 2,725
27,5 7,5 6,200 17,6 2,875
32,5 6,7 6,810 17,0 2,980
37,5
42,5
6,7
6,6
7,303
7,720
16,5
16,0
3,085
3,175
47,5 6«,5 7,851 15,5 3,278
52,5 6,5 8,010 15,0 3,330
57,5 6,4 8,160 14,5 3,400
62,5 6,3 8,305 14,0 3,450
67,5 6,3 8,350
72,5 6,2 8,400
77,5 6,2 8,450
82.5 6,1 8.500
87,5 6,0 8,500


Na si. 2 i tabeli II vidimo, da je za jelu vrijeme prelaza, gotovo jednako u
debljinskim stepenima iznad 27,5 cm pp. U tanjim debljinskim stepenima ispod
27,5 cm pp. imamo odstupanje na više. Ovo odstupanje mogli bismo protumačiti
time, što imamo (vidi si. 1) debelih stabala, koja sprečavaju razvitak tanjim stablima,
t. j . skraćivaju njihovo vrijeme prelaza. Na bukvi je slična pojava, t. j .
vrijeme perelaza kreće se u uskom intervalu od 15—20 godina. Podjednako vrijeme
prelaza u svim debljinskim stepenima možemo pripisati grupimčnoj strukturi.
Grupimičnom strukturom postižemo, da sva stabla ( i tanja i debela) dobituri.
Grupimičnom strukturom postižemo, da sva stabla (i tanja i debela) dobivaju
jednaku količinu svijetla i podjednako prirašćuju u debljinu. Ranijim
istraživanjima (Klepac i istraživanjima, koje je vršila šumsko pokusna stanica
u Delnicama) u zajednici jele i bukve, dobivena je mnogo strmija krivulja vremena
prelaza. To su uglavnom bile sastojine sa stablimičnom strukturom. Interval
vremena prelaza od tanjih k jačim debljinskim stepenima bio je velik i kretao
se za jelu oko 20 godina. U našem primjeru za jelu je ovaj interval 7 godina, a
za bukvu 5 godina.


Zaključci


1. Iz naprijed navedenog možemo pretpostaviti, da bi preborno-grupimičnim
oblikom uzgoja mogli smanjiti vrijeme prelaza i tako povećati debljinski prirast
u tanjim debljinskim stepenima.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 50     <-- 50 -->        PDF

J/Aar

ftrivuja vrpf»fi?to /jrt>/ora C7)
tfririrfjcr c/edf/tr/jA-ng priraste f#PJ


Je ta Bti A ra


* l
c ´ I—I——


2. Grupimičnim oblikom uzgoja može se povećati kvalitet debla, jer stabla
rastu u gušćem sklopu, brže je izlučivanje i intenzivnije čišćenje debla od grana.
Stvaranje grupimične smjese.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Ovaj primjer nas ne bi smio zavesti, pa da sada u svima sastojinam nastojimo
uvesti preborno-grupimični oblik uzgoja. To je moguće samo tamo, gdje već
postojeće grupe jelovog i bukovog podmlatka i mladika, koji trebamo osloboditi
od loše konkurencije nadstojnih stabala i dalje njegovati. U sastojinama jele i
bukve, gdje nemamo pomlatka nije poželjno stvarati progale radi pomlađivanja
i stvaranja grupa, jer će nam se na progalama većinom pojaviti bukov pomladak.
Takvim postupkom bi samo pogoršali omjer četinjača prema listačama u.
sastojini.


LITERATURA


1. Horvat I.: Šumske zajednice Jugoslavije. Institut za šumarska istraživanja NRH
Zagreb 1950.
2.
Horvat I.: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glasnik za šumske pokuse
6. Zagreb 1938.
3. Klepac D.: Vrijeme prelaza. »Šumarski list«, Zagreb 1953.
4 Klepac D.: Tablice postotka prirasta. »Šumarski list«, Zagreb 1954.
5. Klepac D.: Frekvencija vremena prelaza. »Šumarski list«, Zagreb 1955.
6. Leibundgut
H.: Razmatranja uz primjenu metoda preebiranja i grupimičnog gospodarenja
u šumama Jugoslavije. »Narodni šumar«, Sarajevo 1958.
6. Leibundgut H.: Razmatranja u zprimjenu metoda prebiranja i grupimičnog go7.
Šafar J.: Problem njege mladog naraštaja u prebornim šumama. »Šumarski list«,
Zagreb 1954.
8. Šafar J.: Uzgojni oblici sastojina u prebornim šumama.
»Narodni šumar«, Sarajevo
1956.
9. Šafar J.: Uzgajanje
šuma jele i bukve. »Naša poljoprivreda i šumarstvo«, Titograd
1959.
INCREMENT AND THE RECRUITMENT TIME WITH RESPECT TO THE
SYSTEM OF MANAGEMENT


Summary


The author discusses in detail the recruitment time in consideration of the silvicultural
system. From Fig. 2. and Tab. II it is visible that the recruitment time is
almost equal in all diameter gradations above 27,5 cm. d. b. h. This equal time of
recruitment can be ascribed to the group structure of the forest. Through the group-
selection method of cutting it is possible to reduce the recruitment time and thus
increase the diameter increment in thinner diameter gradations