DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Srednji postotak prirasta za jelu iznosi 4,84%, a za bukvu 2,20%. Za obje vrste srednji postotak prirasta iznosi 3,68%. Prema dosadašnjim istraživanjima postotak prirasta jele kretao se je između 1 i 3%, dok u našem primjeru imamo 4,84%. Veliki postotak prirasta, možemo pripisati manjem vremenu prelaza u tanjim debljinskim stepenima. Iz navedenog također vidimo, da je i volumni prirast vrlo dobar s obzirom na bonitet i drvnu masu po ha. Ako promatramo priliv stabala u sastejinu, koji za jelu iznosi 1,37 m3 po ha, a za bukvu 0,46 m:J po hai, što ukupno iznaša 1,83 m3 po ha, vidimo da je priliv stabala u sastojinu zadovol j avajući. Tabela vremena prelaza T i đebljinskog prirasta MP Tabela II. Debljinski j e 1 a bu k v a stepen cm T godina M P m m T godina M P m m 12,5 13,0 3,950 19,1 2,476 17,5 11,0 4,955 18,5 2,600 22,5 9,0 5,620 18,0 2,725 27,5 7,5 6,200 17,6 2,875 32,5 6,7 6,810 17,0 2,980 37,5 42,5 6,7 6,6 7,303 7,720 16,5 16,0 3,085 3,175 47,5 6«,5 7,851 15,5 3,278 52,5 6,5 8,010 15,0 3,330 57,5 6,4 8,160 14,5 3,400 62,5 6,3 8,305 14,0 3,450 67,5 6,3 8,350 72,5 6,2 8,400 77,5 6,2 8,450 82.5 6,1 8.500 87,5 6,0 8,500 Na si. 2 i tabeli II vidimo, da je za jelu vrijeme prelaza, gotovo jednako u debljinskim stepenima iznad 27,5 cm pp. U tanjim debljinskim stepenima ispod 27,5 cm pp. imamo odstupanje na više. Ovo odstupanje mogli bismo protumačiti time, što imamo (vidi si. 1) debelih stabala, koja sprečavaju razvitak tanjim stablima, t. j . skraćivaju njihovo vrijeme prelaza. Na bukvi je slična pojava, t. j . vrijeme perelaza kreće se u uskom intervalu od 15—20 godina. Podjednako vrijeme prelaza u svim debljinskim stepenima možemo pripisati grupimčnoj strukturi. Grupimičnom strukturom postižemo, da sva stabla ( i tanja i debela) dobituri. Grupimičnom strukturom postižemo, da sva stabla (i tanja i debela) dobivaju jednaku količinu svijetla i podjednako prirašćuju u debljinu. Ranijim istraživanjima (Klepac i istraživanjima, koje je vršila šumsko pokusna stanica u Delnicama) u zajednici jele i bukve, dobivena je mnogo strmija krivulja vremena prelaza. To su uglavnom bile sastojine sa stablimičnom strukturom. Interval vremena prelaza od tanjih k jačim debljinskim stepenima bio je velik i kretao se za jelu oko 20 godina. U našem primjeru za jelu je ovaj interval 7 godina, a za bukvu 5 godina. Zaključci 1. Iz naprijed navedenog možemo pretpostaviti, da bi preborno-grupimičnim oblikom uzgoja mogli smanjiti vrijeme prelaza i tako povećati debljinski prirast u tanjim debljinskim stepenima. |