DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 61     <-- 61 -->        PDF

stovog, nalazi se pod pritiskom niskih uvoznih
cijena argentinskog ekstrakta (kebračo)
uslijed niskog uvoznog koeficijenta
(1,5). Uslijed toga je pod pritiskom i cijena
taninskog drveta. Na sastanku je dogovoreno,
da se taninsko drvo hrasta prodaje
po 7 Din kg, a kestena po 9 Din.


Na sastanku je razmatran problem opskrbe
malih brodogradilišta dugačkom
oblom građom hrasta, brijesta i kestena.
Budući da se radi zapravo o razmjerne
malim količinama, to nije u pitanju podmirenje
potreba drvene brodogradnje, nego
je problem zapravo u isključenju suvišnih
i nesolidnih posrednika, koji stvaraju
nejasnu situaciju u pogledu veličine potreba
brodogradilišne industrije, čini se,
zbog izvjesnih spekulativnih namjera.


Na sastanku je zaključeno, da se potrošači
direktno povezu sa proizvađačima,
kako bi se na tom tržištu uveo red isključenjem
posrednika.


Predstavnik Export-drva, drug Mondo,
iznio je potrebu, da se šumska gospodarstva
angažiraju što više na izradi većih
količina bukovog celuloznog drveta. Budući
da raste potrošnja tog sortimenta u zemlji
(tvornica fagpceluloze u Banja-Luci
zahtijeva godišnje oko 320.000 prm., tvornica
u Videm-Krškom treba godišnje oko


50.000 prm.) to je planirano manje za eksport.
Međutim, moguće je plasirati i u Italiju
i u obje Njemačke mnogo veće količine.
Treba nastojati, da se proizvedu veće
količine nego do sada, jer u proizvodnji
bukovog celuloznog drveta nisu iscrpljene
sve mogućnosti. U bukovom celuloznom
drvetu može biti i 26% oblica od 8 cm promjera
na više, a proizvađači izbjegavaju
izlučenje oblica. Upravo se radi na tome,
da se proizvađačima ostavi na slobodno
raspolaganje veći postotak postignutih deviznih
sredstava, pa bi to bio povoljan stimulans
za proizvađača. Osim toga, Export-
drvo je nabavilo ove godine 13 strojeva
za maklanje celuloznog drveta. Jedan
stroj košta svega 30.000 Lit., a ima kapacitet
od 8—10 prm. za 8 sati. Jedan takav
stroj zamijeni 3 radnika, te se time mogu
sniziti troškovi maklanja.
Na sastanku su predstavnici pojedinih
šumskih gospodarstava iznosili problematiku
eksploatacije šuma. Glavni su problemi:
loši i provaljeni putevi, koji otežavaju
izvoz bukovine iz šume, voda u poplavnim
terenima, nerealnost tehničkog cjenika,
financijski propisi, koji ne dozvoljavaju,
da se na teret materijalnih troškova izgradi
neka šum. komunikacija i si.


U diskusiji je drug ing. Knebl upozorio
sva šumska gospodarstva, da odmah
pristupe planiranju izgradnje šum. puteva,
jer će već u jesen većina šumskih go


spodarstava preuzeti cjelokupnu eksploataciju
šuma na svom teritoriju.


Na sastanku su razmotreni i neki problemi
iz uzgajanja šuma, naročito pitanje
razmjerno oskudnih sredstava i teškoće
oko nabavke teške mehanizacije, iako je
Poljoprivredna banka u Beogradu trebala
dati direktive, da na konkurs za nabavku
teške mehanizacije mogu pristupiti, os}m
poljoprivrednih i šumarske organzacje.


Na kraju sastanka obrazložio je drug


M. Novaković probleme vezane uz primjenu
kompleksnog nagrađivanja u šumarstvu,
i teškoće oko formiranja ekonomskih
jedinica. Nužno je, da se ta načela nagrađivanja
počnu primjenjivati na nekim
šumskim gospodarstvima, i da se pritom
izučavaju najpogodnija rješenja. Takav
sistem nagrađivanja pokusno će se uvoditi
u šumskim gospodarstvima Vinkovci, Varaždin
i Slav. Požega, koji su se dobrovoljno
javili.
Z. P.
PREDAVANJA SARADNIKA INSTITUTA
ZA ŠUMARSKA I LOVNA ISTRAŽIVANJA
NA PODRUČJU ŠUMARSKIH KLUBOVA
NOVA GRADIŠKA, SLAV. POŽEGA
I NAŠICE


Institut za šumarska i lovna istraživanja
NRH u Zagrebu postavio je u plan rada
za 1959760. kao jedan od svojih zadataka
i upoznavanje članova Šumarskih društava
odnosno šumarskih klubova s radovima,
koje izvodi na terenu i temama, koje su dijelom
obrađene i završene, a dijelom se
obrađuju.


Tako su 16. II. saradnici Instituta ing.
Dragišić i ing. Bertović održali predavanje
članovima Šumarskog kluba u Novoj
Gradiški. Ing. Dragiši ć je održao predavanje
pod naslovom: Selekciono odabiranje
u vezi s genetikom, a ing. Berto vić
: Značenje i primjena vegetacijskih
istraživanja i kartiranja u šumarstvu. U
prvom predavanju predavač je istaknuo
potrebu, da uzgajači šuma, kod izvođenja
radova na njezi sastojina, vode više računa
o genetskim svojstvima stabala, a na što
se u praksi gotovo ne obraća pažnja. On
je upoznao slušače i s dosadanjim rezultatima
radova na vegetacijskim istraživanjima
u Gorskom Kotaru i Istri, te je istakao
koristi, koje od tako izrađenih karata
može imati operativa u izvršenju svojih
zadataka. U godini 1960. i slijedećima
planira se prići takvim istraživanjima i na
Papuku. To su savremene metode rada, od
kojih će znatne koristi imati područne šumarije,
kod planiranja budućeg gospodarenja,
unošenja novih vrsta, naročito če