DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 63 <-- 63 --> PDF |
vrednu granu u svijetlu političke ekonojoš su više pridonijeli vrijednosti ovoga mije, granu koju ekonomisti dosada nisu rada, koga bi prije svega svi šumarski dovoljno proučavali. stručnjaci trebali nabaviti i proučiti. Jasan način prikazivanja i dobar stil M. A. STRANI STRUČNI ČASOPISI PROBLEMI I VAŽNOST TEHNIČKE POMOĆI ŠUMARSTVU U ovogodišnjem februarskom broju Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen prikazuje W. Bosshar d najprije opću pomoć nerazvijenim zemljama a onda tehničku pomoć šumarstvu. Uvod mu je slijedeća pregledna slika stanja u svijetu: Politički položaj. U posljednjih 20 godina 22 su države (sa 660 mil. žitelja) ostvarile svoju političku nezavisnost i vjerovatno nije daleko dan kad više ne će biti nijednog ostatka iz doba kolonijalizma. Međutim, socijalni, ekonomski i politički prevrati donose i mnoštvo problema. Politička je ravnoteža u svijetu time poremećena, jer su tek oslobođeni narodi postali ravnopravni partneri ostalim, a razmimoilaženja između Istoka i Zapada stavljaju ih u veoma povoljan položaj. Obje im se strane ulaguju i podnose žrtve. Porast pučanstva. U knjizi: »Die wirtschaftliche und soziale Revolution in den unentwickelten Ländern« — Bern 1950. navodi F. R. Behrendt podatke Udruženih naroda o budućem razvitku stanovništva na Zemlji: Stanje prehrane. Oskudno ili jednolično hrani se 60—70´Vo stanovništva svijeta. Pored toga periodički se javlja glad praćena epidemijskim tropskim bolestima (od same malarije umire godišnje oko 2,5 miliona ljudi). Šume u tropima. Požari, haračenje i paša uništavaju i ono malo šume što je još ostalo. Tako na pr. Lamprecht računa da se u Venezueli koja ima 5 mil. žitelja, 900.000 kv. km. površine i 350.000 kv. km šume, ova posljednja smanjuje godišnje za 150.000 ha. U Abesiniji s Eritrejom (1,1 mil. kv. km, 18 mil. stanovnika i 70.000 kv. km šume), šumska se površina smanjuje godišnje za 150.000 do 200.000 ha. (U Abesiniji je spočetka bilo 55i;Vo šumske površine; danas 6,5´0/o). U opsežnoj studiji Aubreville-a: »Climats, forets et desertification de l´Afrique tropicale« autor dokazuje da tropske šume (iz kišne zone i vazdazelene), ne predočuju više stadij klimaksa, nego antropogeno uslovljeno povlačenje i nestajanje vrednijih oblika šume. Pisac, je najbolji poznavalac afričkih prilika i tvrdi da će nestati na tom kontinentu svih humidnih rt C oÜ Evropa, Sjev. Amerika, SSSR (umjereni pojas »razvijene zemlje« Afrika, stralija, Azija, Au- Južna Ame- rika (subtropska i tropska zona, ») z vi jene zemlj nerae «) 0/o / milijarda °/o spram 1950 milijarda ´%> spram 1950 1950 0,742 29,8 100 1,755 70,2 100 1975 0,991 26,1 133 2,837 73,9 161 200O 2050 1,259 20,1 170 pri istom razvitku bit će5,008 oko 1679.9 285 mil i j ard i ljudi Uk upno* »/o milijarda «Vo spram 1950 2,497 100 100 3,828 100 153 6,267 100 251 Naročito je zanimljivo pogledati na razvitak do konca ovog stoljeća. Nakon 40 godina tropske će zemlje porasti od 1,8 na 5 milijarda t. j . one će činiti 80B/o stanovništva Zemlje. šumskih formacija, a njihovo će mjesto osvojiti savane, stepe i pustinje. Pored to * Godišnji prirast u 1958. g. naveden je sa 47 miliona. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 64 <-- 64 --> PDF |
ga tla naglo osiromašuju. Za sve te nedaće kriv je samo čovjek. Budući da se u tropima klimatski faktori očituju veoma ekstremno i da su tla jako osjetljiva, to se haračenje šuma ne odrazuje samo na umanjivanju šumske površine i degradaciji tla, nego i — što je veoma važno — na režimu voda, a i na lokalnoj klimi. Problem brzog nestajanja obradivog tla postoji manje više u svim tropskim zemljama. Pomanjkanje vode i drva u mnogim tropskim zemljama ugrožava opstanak čitavih naroda. Ima li se u vidu porast stanovništva, a uslijed toga i broja stoke, kojoj su potrebni pašnjaci, nameće nam se nužno zaključak, da tu treba voditi dalekovidnu politiku koordiniranog razvitka šumarstva i poljoprivrede i to bez oklijevanja. Tropski narodi i njihove v 1 ad e. Općenito uzevši, nerazvijeni narodi sastoje uglavnom iz mase analfabeta, lovaca, pastira i ratara sa tankim slojem vladajuće klase, kojoj često nije u interesu progres podanika. Ne može se reći da je radinost tih ljudi na visokom stepenu. Nemaju političkih, socijalnih, pravnih i naučnih institucija, privreda je slabo organizira, a prirodna se bogatstva veoma ogarničeno iskorišćuju. Oskudna je i proizvodnja potrošnih dobara, pa nedostaju čitavom stanovništvu. Siromaštvo i nemoćna borba s bolestima teško more te ljude. Puka je iluzija naše mišljenje o tom, kako su primitivni narodi sretniji od nas. Upravni činovnici ponekad su pritvorice, nedovoljno obrazovani, strepe pred šefovima, boje se odgovornosti, a na umu im je često samo lični interes. Birokracija koja je u punom rascvatu smatra kompliciranu administraciju da je sama sebi svrhom. Vlast i činovnici slabo poznaju svoju zemlju i njezine probleme, nemaju čvrsta plana, već ga često mijenjaju i počinju drugo prije nego dovrše prvo. Nemaju dovoljno ni svojih ni inostranih stručnjaka. Ovi su posljednji, pa bili i najeminentniji, degradirani na obične savjetodavce bez imalo kompetencije i inicijative. Oskuđjevaju u novcu za investicije i ostale državne potrebe. Vlastela i feudalci na vlasti, radi samoodržanja, neprijatelji su progresa. Pravna sigurnost, sloboda i vlasništvo nesigurna su dobra. Cesti su nemiri, pučevi, državni udari, promjene vlade i građanski ratovi. Nepovjerenje, a ponekad i mržnja na bijelog čovjeka osnovana je na lošem iskustvu, a donekle i na osjećanju manje vrijednosti. »Tehnička« pomoć. Autor ističe da se tu ne radi o tehničkoj i ekonomskoj zaostalosti primitivnih naroda, nego i o niskom kulturnom nivou. Uvođenje i prihvaćanje uredbi zapadne civilizacije moguće je samo kad se izgrade socijalne, pedagoške i naučne institucije. Kako je već spomenuto, tropski se narodi naglo množe, naročito u posljednje vrijeme zaslugom medicine, pa sad tek nastaje pitanje, kako će se prehraniti ta masa ljudi. Već danas se oni slabije hrane nego prije 25 godina, a kako će istom biti u budućnosti? Pa ipak nije najveće zlo što se ne može uskladiti proizvodnja živežnih namirnica sa porastom stanovništva, nego je još fatalni je to, da se ekstenzivna poljoprivreda sve jače širi, harači šume i degradira tlo, a time i siječe granu na kojoj sjedi. U tome je tragika ukazivanja dobronamjerne pomoći tim zemljama. Prema tome prvenstveni je zadatak razvijenih zemalja, da tim narodima trajno osiguraju prehrambenu bazu, jer je to obostrani interes: područja gladi žarišta su nemira i stalnih kriza. Prehrambena baza, nastanjena područja i pomoć šumarstva njihovom razvitku. Da bi ti narodi mogli trajno ostati na današnjem području i osigurati si prehranu, moraju prijeći na intenzivnije metode proizvodnje. Poboljša li se intenzitet i kvalitet rada seljaka u tropima, promijenit će se iz temelja i njihova ideologija i običaji. Cilj šumarske pomoći nerazvijenim zemljama treba da je usmjeren na proizvodnju živežnih namirnica. Najvažniji su zadaci šumarstva da se očuvaju postojeće šume i uzgoje nove, kako bi zaštitile tlo od odronjavanja i vjetra. Proizvodnja je drva, doduše, važna, ali je sekundarnog značenja. Prema tome očito je, da bi bio Sizifov trud dati prvenstvo šumoprivredi ili poljoprivredi, pogotovu kad vidimo kako seljak neumorno harači tropske šume. Tu je neminovno potrebna saradnja poljoprivrednika, šumara i stručnjaka za sve probleme, jer je samo to pretpostavka mudre i dalekovidne politike, koja će dovesti proizvodnju živežnih namirnica na višu razinu. Ipak. koliko god to izgleda samo sobom jasno, ono se praktično nigdje ne provodi. Želimo li uočiti pomoć u najvažnijim šumarskim problemima koja bi se pružila tim zemljama, ne smijemo zaboraviti da će biti efikasna samo onda, ako se uklopi u cjelokupni razvitak odnosne zemlje. Zanemari li se ta misao, narod će postepeno gubiti osnov za svoj opstanak sa svim fatalnim posljedicama. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Tu i tamo pojavi se po koji zakon o zaštiti šuma, ali obično ostaje samo na papiru. Spomenut ćemo i to, da na čitavom području tropa (bez Japana) ima jedva 15 malih šumarskih škola, a pitanja erozije, zaštite od vjetra, požara, ekstenzivna poljoprivreda, pošumljavanja itd. gotovo se i ne spominju. Djelatnost državne šumarske službenaučnih istraživanja minimalni su, pa je razvoj šumarstva u cilju osiguranja živežnih namirnica manji od nule. Novac za investicije kojim raspolažu vlade, budući da su obično kratka vijeka, ulažu ga radije u one sektore i objekte koji su svima na vidiku i koji brzo donose prihode. D. K. DRUŠTVENE VIJESTI XVII. PLENUM SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE JUGOSLAVIJE XVII. Plenum Saveza IT šumarstva i drvne industrije Jugoslavije održan je od 13 do 14 maja 1960 god. u Novom Sadu odnosno na Iriškom Vijencu (Fruška Gora). Plenum je imao slijedeći dnevni red: 1. Izvještaj o radu Predsjedništva. 2. Uloga i zadaci IT šumarstva i drvne industrije u daljnjem razvitku komunalnog sistema kao i unapređenja šumarstva i industrije drveta. 3. Pripreme za održavanje IV Kongresa Saveza ITŠIDJ. 4. Pripreme za kongres drvodjeljskih radnika. 5. Program savjetovanja i seminara u 19S0. god. 6. O nekim negativnim pojavama u vezi sa izradom investicionih programa i projekata u industriji drveta i šumskoj privredi. 7. Dosadanja iskustva i dalje smjernice rada s drvećem brzoga rasta. 8. Izvještaj o radu nacionalnog komiteta za šumarstvo. Učesnike plenuma primio je Geza Tikvicki. predsjednik Izvršnog Vijeća APV-e. O radu plenuma i zaključcima donijeti ćemo opširnije u slijedećem broju Šumarskog lista. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 66 <-- 66 --> PDF |
PODUZEĆE ZA IZVO Z DRVA I DRVNIH PROIZVODA ZAGREB MARULICEV TRG BROJ 18 — Poštanski pretinac 197 Telegram: EXPORTDRVO-Zagreb —Tel.: 36-251, 37-323 Teleprinter: 02-107 Filijala i skladišta -— RIJEKA — Delta 11 Poslovnica — BEOGRAD Kapetan Mišina 2 Predstavništvo - VINKOVCI, Kozaračka 11 IZVOZI: REZANU GRADU LlSĆARA REZANU GRAĐU ČETINARA DUŽICE HRASTOVE CELULOZNO DRVO OGRJEVNO DRVO ŽELJEZNIČKE PRAGOVE UGLJEN ŠUMSKI I RETORTNI TANIN-EKSTRAKTE ŠPERPLOČE I PANELPLOČE FURNIRE, PARKETE, SANDUKE, BAČVE, STOLICE IZ SAVIJENOG DRVA NAMJEŠTAJ RAZNI DRVNU GALANTERIJU SPORTSKE ARTIKLE OSTALE PROIZVODE OD DRVETA VLASTITA PREDSTAVNIŠTVA: LONDON, FRANKFURT/M, NEW YORK, ALEXANDRIE AGENTURE: U SVIM VAŽNIJIM UVOZNICKIM ZEMLJAMA PROIZVOĐAČI, KORISTITE NAŠE USLUGE! |