DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 7     <-- 7 -->        PDF

režimom vode, da se različito razvijaju tlo i vegetacija. Veliko slivno područje
mnogih velikih i malih vodotoka, različita količina i jakost oborina i prostrane
nepošumljene površine brdskih masiva jedan su od glavnih uzroka nemirnom
toku voda i čestim poplavama, napose pred proljeće a manje u proljeće i početkom
zime.


Klima je umjereno kontinentalna. Prosjek godišnjih oborina je oko 880 mm;
raspored im je dosta dobar a jakost često nepovoljna (pljuskovi). Zračna vlaga
je povoljna osim usred ljeta i naročito u doba čestih i dugotrajnih suša u toku
posljednjih nekoliko decenija. Značajan je nagli porast proljetnih temperatura.


Geološki je područje G. Posavine mlado. Pripada diluviju i aluviju, malo
tercijeru. Pod djelovanjem vodotoka i oborina stvorile su se naslage pijeska,
šljunka i ilovine razne starosti, porijekla i dubine 5—12 m. Odlagani materijal
je većinom silikat (graniti, gnajsi, škriljevci, amfiboliti i lapori) s nešto vapnenca
i drugih sedimenata.


Prema istraživanjima Kurtagić a razlikuju se ovi glavni tipovi tala: podzolasta
tla, hidromorfna bazenska glej tla, nekarbonatna i karbonatna, aluvijalna
tla karbonatna i nekarbonatna. Podzolasta pseudoglej tla razvila su se pod utjecajem
stagnirajuće vode odn. periodičkog jakog navlaživanja i isušivanja (lakše
ilovače s malim kapacitetom za zrak i gotovo nepropusna za vodu). Hidromorfna
bazenska glej tla stvorena su mnogo pod utjecajem donjih voda; nekarbonatna
su teške do pjeskovite gline s velikim porozitetom, vrlo malim kapacitetom za
zrak i za vodu gotovo posve nepropusna, a karbonatna imaju zbog većeg sadržaja
kalcija nešto bolja svojstva ali za vodu su slabo propusna. Aluvijalna tla su
najmlađa, heterogenog sastava i nerazvijena, neutralno do slabo kisela, dobre
strukture, mineralno bogata, na višim i ocjeditijim zemljištima; većinom su pod
poljoprivrednim kulturama. Odnos šum. staništa meliorativnog područja je po


i Querceto-Castanetum. Od ekoloških faktora u nizinskom području vrlo


bonitetu ovaj:
bonitet I II III IV—V
% 65 28 6 1
ŠUMSKA VEGETACIJA
Na obroncima okolnog gorja nalaze se, prema istraživanjuuglavnom zajednice: Fagetum montanum, Blechno-Fagetum,
I. Horvata ,
Querceto-Carpi


netum


je dominantna gornja i donja voda, pa se pod djelovanjem klime nisu ovdje mogle
razviti navedene klimatogene zajednice (napose šuma hrasta i graba), nego
paraklimaks vegetacije ili trajni stadij, jer je utjecaj voda na razvitak tla i vegetacije
jači.


U poplavnom području najvažnija je zajednica hrasta lužnjaka Querceto-
Genistetum elatae s poljskim jasenom i brijestom na blažim poplavnim zemljištima;
ima nekoliko subasocijacija. Na sušim tlima (nepoplavljene i ocjedite
grede) razvila se još nedovoljno istražena zajednica lužnjaka i graba (Querceto-
Carpinetum ruscetosum acuti) s nešto jasena, brijesta, klena, lipe i ponegdje
bukve; značajan je Ruscus aculeatus zimzeleni grm, koji raste i u submediteranskim
šumama, a u lužnjakovim pod utjecajem ljetne´ stepske klime. Na najvlažnijim
položajima u području lužnjakovih šuma izgrađene su prema istraživanjima
G 1 a v a č a, sastojine jasena (Leucoieto-Fraxinetum angustifoliae);
u manje mokroj varijanti pridružuju se lužnjak i brijest.