DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1960 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Ukupna vrijednost drvne mase iznosi prema sadašnjoj (malenoj) šumskoj
taksi oko 18.532,859.000 dinara. Trebalo bi još uračunati i posredne koristi od
šuma, za druge grane privrede (poljoprivreda, razne industrije, higijenska uloga
i dr.). Ocijenjen prirast je oko 283.000 m3. Vrijednost sporednih šum. proizvoda
(paša, žirenje, košnja trave, plodovi, sjeme, stelja, pijesak, kamen, zakup zemljišta)
je malena; iznosi oko 6,900.000 dinara godišnje.


Obrast u gruboj prosječnosti je 0,7—0,8; dakle malen, i to zbog loših utjecaja
abiotskih faktora (suše, suvišne vode), biotskih faktora (česte i jake zaraze štetnih
kukaca i parazitarnih gljiva) i antropogenih faktora (jake i neracionalne
sječe u pojedinim šumama, stalna paša stoke u pojedinim sastojinama i dr.).


UTJECAJ PROMJENE VODNOG REŽIMA NA SUME


Na temelju podataka i razmatranja u elaboratima o šumarstvu, o lovstvu, o
zdravstvenom stanju šuma i utjecaju promjene vodnog režima na šume dajemo
izvod iz zaključnog dijela čitavog elaborata:


1. Postojeće šume, odnosno pojedine šumske zajednice na nizinskom području
Gornje Posavine, izgrađivale su se u toku vrlo dugih razdoblja klime i mnogo
pod direktnim i indirektnim utjecajem režima voda, kakav je bio i kako se postepeno
mijenjao pod djelovanjem raznih abiotskih i antropogenih faktora. I zato
nagla, jaka i trajna promjena postojećeg režima voda — bilo u pravcu isušivanja
zemljišta, bilo akumulacijom viška vode — je kritičan faktor, o čijem posrednom
i neposrednom utjecaju više ili manje ovisi daljnji razvitak sadašnjih
tipova šuma, njihov sastav po vrstama drveća, strukturi, kakvoći i prirastu. Sto
je intenzitet djelovanja novog režima voda veći, brži i trajniji, naročito u doba
vegetacije i pogotovu u doba istosmjerno djelujućih klimatskih ekstrema, šume
ü takvim okolnostima lošije se razvijaju, a u ekstremnim pedološkim i klimatskim
okolnostima mogu i nestajati. Posljedice ekstremnih utjecaja vode, vlage
i temperature na šume i šumske biocenoze, iznesene su u studiji Z. Vajde.
2. Isušivanje pojedinih dubljih depresija zamljišta, povoljno se odrazuje u
razvitku šuma na tim staništima, omogućuje pošumljavanje do tada zamočvarenih
zemljišta i izmjenu ekonomski manje vrijednih vrsta drveća vrednijim
vrstama. Isušivanje velikih poplavnih područja poboljšava uvjete za uzgoj divljači
napose divljači niskog lova. Iskorišćavanje šuma (sječa i izvoz) je jeftinije
i može se vršiti u veći broj dana.
Konačan hidrološki projekt treba da u vezi t. 1 ima što više u vidu biološke
značajke nizinskih šuma Gornje Posavine, njihovu malu otpornost utjecajima
ekstrema vode i vlage i uz njih vezane utjecaje drugih abiotskih i biotskih faktora,
pogotovu brzo reagiranje šumske biocenoze na jake, nagle i trajne promjene
režima vode. Prema pojedinim mjerodavnim informacijama i izvještaju


o hidrološkom rješenju, koji je iznesen 18. VIII. 1958. na sastanku Stručnog
savjeta navedenog poduzeća, moglo se razabrati, da se vodni režim u šumama
ne će mnogo izmijeniti.
Na temelju navedenog može se pretpostaviti, da izmjena vodnog režima isušivanjem
i retencijama ne će biti jaka i nagla. A to je (u vezi t. 1 ovog zaključka)
vrlo važno za održavanje i dobar razvitak šuma, odnosno za šumsku privredu.
Prema tomu hidrološko rješenje isključuje mogućnost značajnijeg štetnog utjecaja
kanalizacije, akumulacije i retardacije voda na šume, jer je predviđeno da