DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Prema našim opažanjima izgledala bi bioformula ovako: 5P6 — 6P4P 4P5P + 5P6 Iz ove formule, koja dopušta odstupanje u pojedinim godinama, karakteristično je slijedeće: 1. veoma rano zakukuljivanje gusjenica, s obzirom na hladnoće, koje u to vrijeme vladaju u Gorskom Kotaru; 2. veoma produženo vrijeme kukuljenja, pa prema tome i relativno dugi vremenski period od izlaska do posljednjeg leptira;" 3. gusjenica je štetna u dva vremenska perioda: jesenskom i proljetnom; prvi je period duži, drugi kraći. Do koga vremena su gusjenice ujesen aktivne, ovisi o vremenskim prilikama. O tome nemamo točnih podataka. Ustanovili smo da se kod 1° C gusjenice ne hrane, a kod + 2° C teško su pokretne. Inače se gusjenice hrane danju i noću. Mlada gusjenica izgriza ulazni otvor obično na gornjoj polovini iglice (prema vrhu) i minira palisadni paremhin najprije prema vrhu iglice a zatim se okrene, pa nastavlja miniranje prema bazi iglice. Nekoje sam iglice našao čiste od ekskremenata, a u nekojima su se nalazili ekskrementi. Izgleda da izbacivanje ekskremenata iz iglice ovisi o temperaturi. Sigurno je da ih kod viših temperatura gusjenice izbacuju iz iglica. Ustanovio sam da odrasle gusjenice intenzivno konzumiraju hranu. Tako je jedna gusjenica ubušena u iglicu 19. IV. bila aktivna cijelo vrijeme do 20. IV. ujutro, kada je prešla na drugu iglicu. Za to kratko vrijeme ona je minirala iglicu u dužini od oko 4 mm. Iz prve iglice izašla je kroz ulazni otvor. Mina je bila čista od ekskremenata. Izgleda da se radi prezimljavanja gusjenica uvijek seli u drugu iglicu. U proljetnom periodu gusjenica češće prelazi iz jedne iglice u drugu. Mnoge smo gusjenice zatekli danju pri prelazu. Gusjenice se kukulje na donjoj strani iglice. Za to izabire uvijek neoštećenu iglicu. Zapredanje gusjenice gotovo je za nekoliko sati. U prirodi sam primijetio da se gusjenice za vrijeme kukuljenja spuštaju na nitima i vjetar ih nosi prilično daleko. Kokone sam nalazio i na tankim jelovim grančicama, pa čak i na grančicama obližnjih breza, što može biti siguran znak da se štetnik nalazi u kulminaciji. NEKI EKOLOŠKI MOMENTI GRADACIJE 1950.—1956. Napad moljca primijećen je kasno, t. j . 1954. godine kada je već došlo do kalamiteta. Prva sušenja pokazala su se u šumama Zvirnjak i Sovinjak, što nas upućuje na činjenicu da je kulminacija gradacije u ovim šumama morala biti prije toga vremena. Pregledom plošnog prirašćivanja na kolutovima, koje smo uzeli od stabala u tim sastojinama, lako smo utvrdili da je smanjeni prirast započeo već 1950. godine. Zaraza se dalje širila na susjedne sastojine (vidi kartu) i konačno prestala 1957. godine. Najintenzivniji napad ustanovljen je u šumama u neposrednoj okolini mjesta Fužine. Pojedinačno su bila napadnuta stabla duž željezničke pruge od stanice Drivenik do blizu Delnica. Vajd a je utvrdio pojavu ovoga štetnika (iako neznatnu) na području fakultetske šumarije Zalesina. Sve to dokazuje, da je |