DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 18 <-- 18 --> PDF |
moljac nalazio optimalno povoljne uslove na užem području Fužina. Nije isključeno da se moljac pojavio i na drugim područjima, gdje ima jele u Sloveniji i Hrvatskoj, no ta pojava nije zapažena ili joj se nije obratila pažnja. To nas sigurno upućuje na činjenicu da su klimatski uslovi od bitne važnosti za masovnu pojavu jelina moljca. Područje Fužina izloženo je utjecajima mediteranske klime i tople zračne struje prodiru u ove predjele. Odstupanja oborinskih i temperaturnih srednjaka i promjena klime, koja je u posljednjim godinama na širokom području postala toplija kako je to ustanovio Vajda , bez sumnje je bila odlučna za masovnu pojavu moljca. Tim više, što za cijelo vrijeme gradacije nismo opazili kod moljca niti pojavu parazita niti neka oboljenja. Topla proljeća, blage zime i sušna ljeta pogodovale su ovome štetniku, čije gusjenice, kako smo vidjeli u opisu biologije, veoma rano u proljeće napuštaju iglice i kukulje se. Našu pretpostavku najbolje potvrđuje činjenica, koju smo ustanovili na padinama Bitoraja, da iznad 1000 m n. v. nismo mogli ustanoviti pojavu moljca. Nismo mogli utvrditi nikakovu ovisnost između intenziteta napada i sječnih zahvata u sastojinama, koje su bile napadnute. Napad je konstatiran u sastojinama u kojima jevršena sječa kao i u onima u kojima nije. Jednako su napadnute sastojine na vapnenoj i silikatnoj podlozi. Ipak su posljedice napada na sastojine, koje su se nalazile na vapnencu, bile vezane sa mnogo većim postotkom osušenih stabala. To je i razumljivo, kad se uzme u obzir da su krošnje jelovih stabala na vapnenoj podlozi slabije razvijene, pa gubitak iglica dovodi do jačih poremetnji u procesima asimilacije i transpiracije. Osim toga naglo otvaranje sklopa sječom osušenih stabala ima na vapnenoj podlozi teže posljedice za tlo i pomlađivanje, nego je to slučaj na silikatnoj podlozi. EKONOMSKO ZNAČENJE MASOVNE POJAVE Iznosimo ovdje samo prethodne rezultate ekonomskih posljedica napada moljca jelinih iglica, jer će o tome biti riječ na drugom mjestu opširnije. Stete mogu imati nekoliko vidova: 1. Sušenje i vađenje još nedozrelih stabala. 2. Gubitak prirasta stabala, koja su napadnuta ali se nisu osušila. Gubitak je ovisan o stepenu gubitka iglica. 3. Napadnuta stabla ne rađaju sjemenom, pa je onemogućeno prirodno pomlađen je. 4. U prorijeđenim sastojinama tlo je izvrgnuto atmosferilijama, što je veoma štetno naročito na vapnenoj podlozi. U tlu dolazi do promjene fizikalne i biokemijske strukture, koje umanjuju sposobnost tla za regeneraciju odnosno prirodno pomlađenje. Iako Argyresthia, prema podacima iz literature, napada stabla u srednjedobnim šumama (od 30—40 god.), mi smo konstatirali napad kako na stablima najjačeg debljinskog razreda, tako i na podmlatku. U doba kulminacije bivaju napadnute čak i dvogodišnje jelove biljke. Iako rijetko i smreka može biti napadnuta. Da li će doći do sušenja stabala ili samo do gubitka prirasta, ovisi o stepenu odnosno procentu izgubljenih iglica. Općenito se može smatrati da će stablo, koje je izgubilo više od 60´% iglica prije ili kasnije uginuti. Stabla koja su izgubila oko 90% iglica suše se već slijedeće godine, dok stabla sa manjim postotkom |