DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 18     <-- 18 -->        PDF

moljac nalazio optimalno povoljne uslove na užem području Fužina. Nije isključeno
da se moljac pojavio i na drugim područjima, gdje ima jele u Sloveniji i
Hrvatskoj, no ta pojava nije zapažena ili joj se nije obratila pažnja.


To nas sigurno upućuje na činjenicu da su klimatski uslovi od bitne važnosti
za masovnu pojavu jelina moljca. Područje Fužina izloženo je utjecajima mediteranske
klime i tople zračne struje prodiru u ove predjele. Odstupanja oborinskih
i temperaturnih srednjaka i promjena klime, koja je u posljednjim
godinama na širokom području postala toplija kako je to ustanovio Vajda ,
bez sumnje je bila odlučna za masovnu pojavu moljca. Tim više, što za cijelo
vrijeme gradacije nismo opazili kod moljca niti pojavu parazita niti neka oboljenja.
Topla proljeća, blage zime i sušna ljeta pogodovale su ovome štetniku,
čije gusjenice, kako smo vidjeli u opisu biologije, veoma rano u proljeće napuštaju
iglice i kukulje se. Našu pretpostavku najbolje potvrđuje činjenica, koju
smo ustanovili na padinama Bitoraja, da iznad 1000 m n. v. nismo mogli ustanoviti
pojavu moljca.


Nismo mogli utvrditi nikakovu ovisnost između intenziteta napada i sječnih
zahvata u sastojinama, koje su bile napadnute. Napad je konstatiran u sastojinama
u kojima jevršena sječa kao i u onima u kojima nije. Jednako su napadnute
sastojine na vapnenoj i silikatnoj podlozi. Ipak su posljedice napada
na sastojine, koje su se nalazile na vapnencu, bile vezane sa mnogo većim postotkom
osušenih stabala. To je i razumljivo, kad se uzme u obzir da su krošnje
jelovih stabala na vapnenoj podlozi slabije razvijene, pa gubitak iglica dovodi
do jačih poremetnji u procesima asimilacije i transpiracije. Osim toga naglo
otvaranje sklopa sječom osušenih stabala ima na vapnenoj podlozi teže posljedice
za tlo i pomlađivanje, nego je to slučaj na silikatnoj podlozi.


EKONOMSKO ZNAČENJE MASOVNE POJAVE


Iznosimo ovdje samo prethodne rezultate ekonomskih posljedica napada
moljca jelinih iglica, jer će o tome biti riječ na drugom mjestu opširnije. Stete
mogu imati nekoliko vidova:


1. Sušenje i vađenje još nedozrelih stabala.
2. Gubitak prirasta stabala, koja su napadnuta ali se nisu osušila. Gubitak
je ovisan o stepenu gubitka iglica.
3. Napadnuta stabla ne rađaju sjemenom, pa je onemogućeno prirodno pomlađen
je.
4. U prorijeđenim sastojinama tlo je izvrgnuto atmosferilijama, što je
veoma štetno naročito na vapnenoj podlozi. U tlu dolazi do promjene fizikalne
i biokemijske strukture, koje umanjuju sposobnost tla za regeneraciju odnosno
prirodno pomlađenje.
Iako Argyresthia, prema podacima iz literature, napada stabla u srednjedobnim
šumama (od 30—40 god.), mi smo konstatirali napad kako na stablima
najjačeg debljinskog razreda, tako i na podmlatku. U doba kulminacije bivaju
napadnute čak i dvogodišnje jelove biljke. Iako rijetko i smreka može biti napadnuta.


Da li će doći do sušenja stabala ili samo do gubitka prirasta, ovisi o stepenu
odnosno procentu izgubljenih iglica. Općenito se može smatrati da će stablo,
koje je izgubilo više od 60´% iglica prije ili kasnije uginuti. Stabla koja su izgubila
oko 90% iglica suše se već slijedeće godine, dok stabla sa manjim postotkom