DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 21 <-- 21 --> PDF |
MOGUĆNOSTI SUZBIJANJA Za suzbijanje moljca jelinih iglica postoje ozbiljne teškoće. One proizlaze iz činjenice da gusjenice žive u iglicama zaštićene čvrstim slojem epidermalnih stanica, koje kod ishrane ostaju pošteđene, pa je u ovome stadiju suzbijanje u većim razmjerima gotovo nemoguće. Dolazi u obzir suzbijanje leptira, no kako smo vidjeli teškoća suzbijanja u ovome stadiju nastaje uslijed toga što se izlazak leptira odvija u dugom vremenskom intervalu. Suzbijanje gusjenica Pokusno suzbijanje izvršili smo na terenu u šumama Mlaka i Benkovac. Pored toga proveli smo i pokus u zatvorenoj prostoriji. U prirodi smo manje grupice jelovog podmlatka (do 2 m visine) prskali vinogradarskim leđnim prskalicama, u zatvorenoj prostoriji uronjavali grančice u rastvor insekticida. Stabalca, koja smo u prirodi tretirali, bila su intenzivno napadnuta i u više od 50% iglica nalazile su se gusjenice moljca. Pokuse smo postavili 21. IV. 1955. g. Pokusi su izvršeni sistemičkim insekticidima: Systox, Metasystox, iParathion (E-605). Radi pomanjkanja prostora iznosimo ukratko rezultate ovih pokusa. U zatvorenoj prostoriji. Odmah po tretiranju gusjenice su napuštale iglice. Iz grančica tretiranih Systoxom 0,1% i Metasystoxom 0,1%, mortalitet gusjenica bio je djelomičan. Gusjenice, koje su ostale u iglicama, nastavile su sa ishranom i na papiru (podlozi) su primijećene veće količine ekstremenata. Rezultati sa E-605 u 0,5% i 1% koncentraciji bili su bolji. Izašle gusjenice uginule su naskoro, a one, koje su ostale u iglicama nisu više žderale i napokon su uginule. Kontrolne grančice i one uronjene samo u čistu vodu pokazale su tragove normalne aktivnosti gusjenica, koje su naskoro počele da se zapredaju u kokone. U šumi . Ispitana su ista sredstva u slijedećim koncentracijama: Metasystox 0,1%, 0,15%, 0,2% i 0,3% Systox 0,1% i 0,2% Parathion E-605—0,05%, i 0,2% Pokus je proveden na 14 skupina gustog i jako napadnutog jelovog podmlatka. Sa tretiranih stabala svaki dan u određeno vrijeme uzimane su grančice, sta vljene na sobnu temperaturu. Prebrojavane su gusjenice koje su izašle i uginule kao i one koje su nađene mrtve u iglicama, koje su se hranile dalje ili se zaku kuljivale po izlasku iz iglica. Razumljivo je, da smo isto pratili na kontrolnim, netretiranim grančicama. Rezultati ovih pokusa bili su slični onima u zatvorenoj prostoriji. Samo sa preparatom E-605 u svim upotrebljenim koncentracijama postignuti su potpuno zadovoljavajući rezultati. Isto su tako bili zadovoljavajući rezultati sa visokom koncentracijom Metasystoxa (0.3%). Kod ostalih preparata i koncentracija gu sjenice su i dalje bile aktivne (što je bilo vidljivo po ekskrementima izbacivanim na podlogu). Veliki dio tih gusjenica uspio je da se zakukulji. U iglicama kontrolnih grančica nije bilo mortaliteta, gusjenicu i dalje žde rale i napokon se zakukuljile. (Ovdje moramo napomenuti da su gusjenice, koje bi izlazile radi promjene iglice, dugo lutale okolo, pa ne našavši hrane najzad uginule. Otrovane gusjenice niču se udaljivale od grančica i tu bi uginule). |