DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 33 <-- 33 --> PDF |
PRAVNA RAZMATRANJA IZ OBLASTI ŠUMARSTVA Nikola Vučković I. POJAM SUME O propisima koji reguliraju problematiku šumarstva uporedo s pojmom šume, kao jednako važan, susrećemo pojam šumskog zemljišta. To su dva osnovna pojma koji određuju djelokrug rada i privredne grane i upravne oblasti šumarstva. Privredna djelatnost, koja se vrši u šumi i na šumskom zemljištu i upravna u vezi sa šumom i šumskim zemljištem, podvrgnute su režimu propisa iz oblasti šumarstva. Stoga je prirodno bilo očekivati da će zakonodavac ova oba pojma bliže odrediti. Međutim on je u Zakonu o šumama rekao što smatra šumskim zemljištem, dok je definiciju pojma šume izostavio. Izgleda da je tome razlog s jedne strane činjenica, što nauka o šumarstvu ni jednu od brojnih definicija šume nije usvojila kao potpunu i točnu, a s druge strane pretpostavka zakonodavčeva, da se za praktičnu primjenu propisa uglavnom zna što je šuma, pa stoga definicija šume nije tako neophodna kao što je definicija šumskog zemljišta u svrhu da bi se moglo razgraničiti od poljoprivrednog i ostalih zemljišta. Praksa pokazuje da ovo stanovište nije ispravno. Prilikom rješavanja mnogih pitanja kao na pr. razgraničenja šuma od parkova i pašnjaka obraslih drvećem, određivanja nadležnosti u upravljanju s manjim grupama stabala, davanja dozvola za sječu, plaćanja takse za sječu itd., javljaju se sporni slučajevi, koje nije moguće pravilno riješiti, ako se ne zna što zakonodavac smatra pod pojmom šume. U nedostatku definicije u propisima, organi uprave i sudovi obraćaju se Sekretarijatu Izvršnog vijeća Sabora za šumarstvo kao nadležnom organu za davanje objašnjenja za primjenu propisa iz oblasti šumarstva, tražeći odgovor na prednja pitanja. Odgovarajući na pitanje Sekretarijat objašnjuje, u stvari definiciju šume, daje u obimu koji je potreban za pravilnu primjenu pojedinog propisa. Tako na pr., ako se radi o pitanju, da li je privatnik dužan u konkretnom slučaju da traži odobrenje za sječu stabala ili da plati taksu za sječu, definicija glasi da je šuma kompleks stabala, čija je glavna svrha produkcija drvne mase. Ovakova definicija, premda nepotpuna, korisno služi spomenutoj svrsi, jer ne obuhvaća sporadična stabla na livadama, pred kućom, uz puteve i t. d. Ovdje treba istaknuti da mnoge šumarije traže dozvolu za sječu svakog stabla, bez obzira da li se ono nalazi u šumi ili van nje, što je protivno postojećim propisima, a svakako je posljedica nedostatka spomenute definicije. U drugom slučaju, na pr. u cilju razgraničavanja nadležnosti u upravljanju, za rješenje pitanja, da li se radi o parku ili šumi, sekretarijat spomenuto objašnjenje upotpunjuje s zaštitnim ciljem koji ima konkretna šuma, pa opet objašnjenje odgovara svrsi. Iz pitanja, koja postavljaju sudovi i suci za prekršaje, vidi se da je definicija šume potrebna i za pravilnu primjenu propisa iz oblasti krivičnog prava. Ovo iz razloga što pitanje, da li se radi o običnoj ili šumskoj krađi (ili oštećenju tuđih stvari), da li se radi o običnoj krađi ili prekršaju iz toč. 5 čl. 47 Zakona o šumama, da li izvjesna djelatnost nosi obilježja pustošenja šume i t. d., zavisi od pitanja, da li je djelo izvršeno u šumi ili van nje. |