DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 34     <-- 34 -->        PDF

Definicija šume bi korisno poslužila i za pravilnu klasifikaciju kultura u
katastru, jer je poznato da su u katastru često šume označene kao pašnjaci.


Postoji niz drugih propisa za čiju bi pravilnu primjenu definicija šume
dobro poslužila kao na pr. Osnovni zakon o eksproprijaciji, propisi o priznanju
vlasništva na samovlasno zauzetom zemljištu općenarodne imovine (uzurpacije)
i t. d.


U zadnje vrijeme postavlja se pitanje, da li se plantaže brzorastućih vrsta
drveća, s obzirom da se radi o biljnoj zajednici umjetno stvorenoj, smatraju
šumom u smislu postojećih propisa. Da se izbjegne spor i u ovom pitanju definicija
šume bi nesumljivo korisno poslužila.


Iz prednjeg se vidi, da je spomenuta definicija za pravilnu primjenu propisa
potrebna, da se ona može dati, kao i to da njena eventualna nepotpunost s
gledišta nauke o šumarstvu za svrhu za koju se daje ne bi imala nikakovih negativnih
posljedica.


Dalje se iz izloženog dade zaključiti, da je potrebno da spomenuta definicija
sadrži elemente iz kojih bi proizlazilo da se šumom u smislu Zakona o šumama
smatra toliki i takav (biološki opis) kompleks obrastao drvećem ili grmljem,
koji je s obzirom na njegov cilj potrebno podvrgnuti režimu propisa i mjera iz
oblasti šumarstva.


Postoji mišljenje prema kome je, mjesto definicije šume, dovoljno u Zakonu
o šumama podijeliti šume prema svrsi kojoj su namijenjene kao na pr.:
na privredne šume koje prvenstveno služe proizvodnji drveta, na zaštitne šume
koje služe zaštiti objekata, klime i t. d., tako, da bi se one skupine drveća, koje
ne služe ni jednoj od Zakonom nabrojenih namjena, ne bi smatrale šumom u
smislu zakona.


Ni ovo stanovište nije osnovano. Ovo iz razloga što se sporni slučajevi redovno
javljaju kad se radi o manjim grupama stabala, čija namjena nije
dovoljno izražen^, i stoga što samo namjena ne čini šumom jednu biljnu zajednicu
već i njena priroda. Počinitelj šumske krađe kažnjava,se blaže od počinitelja
obične krađe baš zbog prirode mjlieu-a na kome je djelo izvršeno.


Ni definicija šumskog zemljišta dana u zakonu nije savršeno mjerilo za
praktičnu primjenu. Mi znamo da se događa, da se izrazito šumsko zemljište na
kršu pretvara u poljoprivredne kulture (vinograde, vrtove i dr.). Međutim se
ipak bez spomenute definicije kao putokaza često ne bi moglo utvrditi, da li se
u konkretnom slučaju radi o šumskom ili drugom zemljištu.


Stoga smatramo da bi u novom Zakonu o šumama trebalo dati i definiciju
šume.


II. UPRAVLJANJE SUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM
Prema propisima Uredbe o organizaciji šumarstva, šumama i šumskim
zemljištima u drušvenom vlasništvu upravljaju i gospodare šumska gospodarstva
kao privredne organizacije. Sumama u društvenom vlasništvu smatraju se
i šume, koje su dane u vlasništvo zadrugama po propisima o agrarnoj reformi
ili po kojem drugom osnovu ili koje su zadruge na bilo koji način pribavile u
vlasništvo.


Šumama u građanskom vlasništvu gospodare njihovi vlasnici ili zadruge u
koje su se vlasnici šuma udružili.
Kako se, prema odredbama spomenute uredbe, šumsko gospodarstvo osniva
za skupinu šuma i šumskih zemljišta, koja predstavlja prirodno ekonomsku