DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 41     <-- 41 -->        PDF

postupiti i jednostavnije, tako da se uzme medijalna vrijednost svih individualnihnih
vremena prijelaza. Treba samo odbrojiti polovicu individualnih vremena
prijelaza koji su nanizani po veličini. U sredini se nalazi medijan. Za
pokusnu plohu »Jasle I« medijan individualnih vremena prijelaza iznosi oko
14 godina. Za vrijednost M = 514 m3/ha i Ts=14 godina godišnji prirast po
tabeli 1. iznosi 11,8 m3/ha. (Za M = 250 m3/ha i Ts = 14 godina Z =5,9 m3, a
za M = 500 m3/ ha ->z = 5,9 m3 X 2 = 11,8 m3/ha).


Po Lachausseovo j formuli izračunali smo za istu pokusnu plohu
godišnji prirast od 11,3 m3 po hektaru kako je to detaljno navedeno u spomenutom
Šumarskom listu.


Na ostalim plohama, gdje smo izvršili ispitivanja Schaefferov e formule,
razlike su negdje veće, negdje manje.


LITERATURA


A. Schaeffer : Un type de futaie jardinee, Bulletin trimestriel de la Societe
Forestiere de Franche — Comtć et Beifort, 1900.
A. Schaeffer : Accroissement d´un masiff jardine, Bulletin trimestriel de la
Societe Forestiere de Franche — Comte et Beifort, 1906.
RESUME


I/auteur evoque la methode de A. Schaeffe r pour la determination de
l´accroissement dans la foret jardinee, decrite dans le Bulletin trimestriel de la
Socište Forestiere de Franche — Comte No 5, Mars 1908


O NEKIM KARAKTERISTIKAMA ASOCIJACIJE QUERCETOCARPINETUM
SERBICUM RUDSKI


Dr. Milovan R. Gajić


Šume kitnjaka i graba zauzimaju u zapadnim krajevima naše zemlje, dovoljno
svežim krajevima, najrazličitije položaje, dok se u istočnim delovima sa
suvim i kontinentalnim podnebljem povlače na vlažnija i zaštićenija mesta u
dolinama reka i potoka i na severne položaje (1). Nešto slično nalazimo, ali za
Srbiju, i kod Rudsko g (2), koji opisujući šume asocijacije Querceto-Carpinetum
ističe da one »... dolaze uvek u manjim kompleksima ili čak fragmentarno
na dnu dubokih, vlažnih jaruga i uvala, usred"ploha Quercetum confertae-cerris
ili čine najniži pojas severno eksponiranih strana rečnih dolina.« Ova je specifičnost
staništa asocijacije Querceto-Carpinetum serbium od posebnog značenja,
jer se pomenuta fitoeenoza javlja u raznim predelima Srbije sa nejednakim
sastavom, koji je bez sumnje odraz određenih klimatskih uslova. Ustvari ova
se asocijacija javlja u Srbiji u vidu dve varijante: jedna mezofilnija, kod koje
se u spratu drveća nalazi Quercus petraea i Carpinus betulus, i druga termofilnija,
kod koje u spratu drveća imamo Quercus cerris, Q. conferta i Carpinus
betulus. O ovome smo u jednom od naših ranijih radova govorili i izneli ukratko
tu pojavu (3). Ovom prilikom želimo da se na tom pitanju detaljnije zadržimo.


Ističući specifičnosti asocijacije Querceto-Carpinetum u jugoistočnom delu
Šumadije Ruđsk i (2) navodi termofilne vrste kao Quercus pubescens, Carpinus
orientalis, Cornus mas i dr. po kojima se pomenuta fitoeenoza razlikuje od


231




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 42     <-- 42 -->        PDF

"


iste u Hrvatskoj. On takođe konstatuje da Quercus petraea dolazi obilnije u
asocijaciji Querceto-Carpinetum samo na visinama iznad 500—600 m. Nema
sumnje da nam ove činjenice ukazuju na izvesnu diferencijaciju u pogledu sastava
asocijacije Querceto-Carpinetum. Međutim, to pitanje nije raščlanjeno u
fitocenološkoj tabeli od Rudskog (2). Naprotiv svi snimci koji se navode imaju
termofilan sastav, pogotovu u spratu drveća, što u suštini dolazi pretežno usled
relativno malih nadmorskih visina (snimci su uzeti od 240—400 m). Znači da se
u jugoistočnom delu Sumadije, gde je Rudsk i vršio ispitivanja, asocijacija
Querceto-Carpinetum menja u pogledu sastava u odnosu na promenu nadmorske
visineT Da bi dobili jasniju sliku u vezi sa ovom pojavom potrebno je da
se osvrnemo i na druge delove Srbije. Jovanovi ć (4) konstatuje da se asocijacija
Querceto-Carpinetum na Suvoj Planini obično nalazi od 600 do 800 m visine,
jer su klimatski uslovi u ovom delu Srbije znatno nepovoljniji za pomenutu
asocijaciju nego u severnijim i zapadnijim krajevima. Ustvari na tim visinama
isti autor je opisao mezofilnu varijantu fitocenoze Querceto-Carpinetum. Na
planini Rudniku konstatovali smo da se mezofilna varijanta asocijacije Querceto-
Carpinetum nalazi uglavnom iznad 500 m nadmorske visine, dok se rede
javlja na 300 i 400 m. U južnom delu masiva pomenute planine, a naročito u
jugoistočnom dolazi do pojave termofilnog tipa (5).


Zanimljivo je pro analizirati kakav je sastav šume kitnjaka i graba u horizontalnom
smislu. U tom slučaju moramo znatno šire pogledati to pitanje. U
Makedoniji, gde prema karti godišnjeg raspodela padavina prema R e n i e r u i
Bil u (6, 1. c.) ima znatno manje taloga nego u Srbiji, asocijacija Querceto-
Carpinetum (na nadmorskoj visini od 400 m) sadrži u svom sastavu u spratu
drveća pored Quercus petraea, Q. conferta, Q. cerris, Carpinus betulus i Q. pubescens
Carpinus orientalis, Acer monspessulanum i druge termofilne vrste (7).
U Srbiji, kao što smo videli, na nešto manjoj nadmorskoj visini ima isto termofilnih
elemenata u spratu drveća, samo manje nego u Makedoniji. To je razumljivo
jer u Srbiji ima više taloga. U Hrvatskoj gde se već znatno oseća humidan
karakter klime, asocijacija Querceto-Carpinetum ima izrazito mezofilan karakter,
a što se tiče nadmorske visine one se kreću od 140 do 500 m. I ekspozicija
ne igra ulogu kao u Srbiji; šta više većinom su toplije (8 — prema fitocenološkoj
tabeli)" Ustvari prema istom autoru asocijacija Querceto-Carpinetum pretstavlja
klimatogenu fitocenozu u Hrvatskoj. Nema sumnje da će isto tako sastav navedene
fitocenoze, ako idemo severnije od Srbije imati sve manje termofilnih
primesa. Napr. u Mađarskoj S z u j k o (9) opisuje Querceto-Carpinetum pannonicum
koji u spratu drveća ima Quercus petraea, Carpinus betulus, Fagus silvatica,
Prunus avium i dr. Klik a (10) u Srednjoj Evropi navodi Querceto-
Carpinetum bohemicum koji se u spratu drveća sastoji iz Quercus petraea, Carpinus
betulus i dr.


Kao što vidimo asocijacija Querceto-Carpinetum je izraziti primer kako
pojedine šumske fitocenoze odražavaju klimatske prilike pojedinih područja.
U ovom pogledu ona je posebno značajna za Srbiju, jer ukazuje na prelazni
karakter njene klime.


Bez sumnje da je klima primarna u pogledu uticaja na sastav asocijacije
Querceto-Carpinetum. Međutim, nije dovoljno imati samo to u vidu kada se
uzme u obzir pod kakvim je uslovima živela šuma u Srbiji u toku XIX i XX
veka. Seče, krčenja, paljenje, lisničenje, pašarenje — sve je to itekako ostavljalo
traga na stanje šuma. Na velikim površinama uklonjena je šuma koja u
suštini ublažuje ekstreme klime, pogotovu u slučaju naše kontinentalne klime.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Znači da je na taj način došlo do klimatskih promena, naročito u pogledu mikroklime.
Pored ovoga, čovek je koristio jednu vrstu više, drugu manje. Kon-


Vertikalni profil zoniranja šumse vegetacije u južnom delu masiva planine Rudnik:
1 Querceto-Carpinetum serbium Rudski subas. quercetosum confertae prov., 2 Quercetum
confertae-cerris serbicum Rudski subas. carpinetosum orientalis (Kn.) Jov.,
3 Querceto-Carpinetum serbicum Rudski subas. tipycum prov., 4 Quercetum montanum
Cer. et Jov. i 5 Fagetum montanum serbicum Rudski. Geološka podloga:
peščar — označeno tačkicama (sve orig.).


kretno po pitanju asocijacije Querceto-Carpinetum to je moglo imati negativan
odraz. Quercus petraea se u odnosu na Q. cerris i Q. conferta više ceni u narodu,
te je na pojedinim staništima moglo doći usled toga do njegovog istrebljenja.
Slično je na pr. i s Quercus conferta i Q. cerris. Na staništima asocijacije Quercetum
confertae-cerris mogu se naći u Šumadiji čiste sastojine cera itd. Sličnih
primera ima dosta. Prema tome pored klimatskih uticaja koji su bez sumnje
primarni, treba imati u vidu i uticaj čoveka i to: otstranjivanje šumskog pokrivača,
pri čemu dolazi do izvesnih mikroklimatskih promena i korišćenja vrednijih
vrsta drveća.


Na osnovu nap red izloženog smatramo da u Srbiji postoje dve varijante
šume Querceto-Carpinetum. Jedna je mezofilnijeg karaktera i javlja se na većim
nadmorskim visinama, čije apsolutne veličine zavise od klimatskih i drugih
uslova pojedinih krajeva Srbije. U pogledu florističkog sastava odlikuje se prisustvom
Quercus petraea i Carpinus betulus u spratu drveća. Ostale vrste ovoga
tipa bilo iz sprata žbunja ih sprata prizemne flore su isto tako mezofilnog
karaktera. Druga varijanta ima termofilan karakter i nalazi se na nižim nadmorskim
visinama. Za nju je karakteristično u pogledu florističkog sastava da
se sprat drveća sastoji uglavnom iz Quercus cerris, Q. conferta i Carpinus betulus,
dok je znatno manje zastupljen Q. petraea. Pridolaze i Carpinus orijentalis,


Q. pubescens, Cornus mas i dr.
Obe navedene varijante su prvenstveno klimatski uslovljene. Pojava izvesnih
primesa termofilnog karaktera mogla je biti uslovljena promenom mikroklime,
ali to su uglavnom pojave lokalnog karaktera. Svakako da se pri ovome
postavlja pitanje šta ove varijante, kako smo ih privremeno nazvali, pretstavljaju
sa taksonomskog gledišta. Bez sumnje da je najverovatnije, s obzirom
na iznete momente, da su ovde u pitanju dve subasocijacije. Za termofilnu varijantu
predložili bi naziv Querceto-Carpinetum serbicum qercetosum confertae




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 44     <-- 44 -->        PDF

prov. (ranije uzeto kao degradacioni stadijum —3), a za mezofilnu varijantu
Q.-C. s. typicum prov.


Napred izneta razmatranja imaju za cilj da ukazu na suštinske razlike u
pogledu kombinacija vrste hrastova sa grabom, koje su ustvari neobično značajne
s obzirom na praktične momente. Naročito pitanje pošumljavanja takvih
terena gde javljaju napred iznete fitocenoze, može biti ovim dosta potpomognuto
u pogledu postizavanja većeg uspeha. Jer svakako nije svejedno, kako za
štfmara-praktičara, tako i za fitocenologa, da u jednom slučaju imamo grab s
kitnjakom, a u drugom grab sa cerom i krupnom granicom (Q. conferta).


LITERATURA:


1. Horva t I.: Šumske zadruge Jugoslavije. Šum. prir. I. Zagreb. 1946.
2. Rudsk i I: Tipovi lišćarskih šuma jugoistočnog dela Šumadije Beograd. 1949.
3.
Gaji ć M.: Prilog poznavanju hrastovo-grabovih šuma (Querceto-Carpinetum)
Šumadije. Arhiv. biol. nauka. No 1—2. Beograd. 1954.
4 Jovanovi ć
B.: Šumske fitocenoze i staništa Suve Planine. Manuskript. Beograd.
1953.


5.
Gaji ć M.: Fitocenoze i staništa planine Rudnik i njihove degradacione faze.
Manuskript. Beograd. 1958.
6. Vujevi ć
P.: Podneblje FNR Jugoslavije. Arhiv za polj. nauke. God. VI. sv. 12.
Beograd. 1953.
7.
Em H.: Rastitelnosta i dendroflorata megu Ovče-pole i reka Pčinja. Godišnik.
knj. I. 1951. Skoplje.
8. Horva t I.: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. Glas. za šum. pok.
6. Zagreb. 1938.
9. Szujk ć J. F.: Beiträge zur Kenntnis der auf Andesit ausgebildeten Waldtypen
des
Börzönygebirges. Anal. Hist.-Natur. Musei Nation. Hungarici. T. VII. Budapest.
1956.


10.
Klik a J.: Studien über die xeroterme Vegetation Mitteleuropas. IV. BBC. Bd.
JLIV Abt. B. 1936.
VON EINIGEN KENNZEICHNUNGEN DER ASSOZIATION QUERCETOCARPINETUM
SERBICUM RUDSKI


ZUSAMMENFASSUNG


Die Wälder der Assoziation Querceto-Carpinetum kommen in Serbien immer in
kleineren Komplexen oder sogar fragmentarisch am Grunde tiefer und feuchter
Schluchten und Engtäler (2) vor. Hinsichtlich der Zusammensetzung zeichen sie sich
durch das Differenzieren sowohl bezüglich der Meereshöhe als auch der Eigenartigkeit
des Klimas der einzelnen Gebiete Serbiens aus. So konnten wir feststellen, dass
in Serbien zwei floristische Varianten vorkommen, und zwar: eine mesophilere, bei
der in der Baumschicht Quercus petraea und Carpinus betulus erscheint, und eine
thermophilere, bei der wir in der Baumschicht Quercus cerris, Q. conferta und Carpinus
betulus haben. Beide Varianten sind klimatisch bedingt, wenngleich die Erscheinung
gewisser thermophiler Elemente in gewissen Fälern durch das Einwirken
des Menschen bedingt sein kann, der in Serbien auf grossen Flächen den Wald
ausgerodet hat.


Die mesophile wie auch die thermophile Variante behandelten wir als Subassoziationen,
und zwar die erste als Querceto-Carpinetum serbicum Rudski subas.
typicum prov., und die zweite als Querceto-Carpinetum serbicum Rudski subas.
quercetosum confertae prov.


Die Subassoziation quercetosum confertae prov. befindet sich an niedrigeren
Meereshöhen (bis 400 m), und ausser den oben angeführten Arten kommen in der
Baumschicht noch Carpinus orientalis, Quercus pubescens, Cornus mas u. a. vor.


Die Subassoziation typicum prov. kommt an höheren Meereshöhen vor (über
400 m), und ausser Quercus petraea und Carpinus betulus kommen in der Baur>schicht,
nur bedeutend seltener, auch Fagus moesiaca, Prunus avium u. a. vor.