DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Na grafikonima prikazan je broj proklijalih sjemenki po danima. Histogrami
predstavljaju energiju klijavosti za prvih 7 odnosno 14 dana.


Kod smrče je energija klijavosti za prvih 7 dana veća kod doza od 187,332
i 748 r, dok je kod drugih doza manja nego kod kontrolnog sjemena. Kod običnog
bora energija klijavosti je u prvih 14 dana, kod doza do 2.500 r, veća nego
kod kontrolnog sjemena, dok je kod većih doza manja. Kod crnog bora energija
klijavosti je kod malih doza otprilike podjednaka s kontrolnim sjemenom.
Kod doze od 748 r energija klijavosti je nešto veća od kontrolne, a onda opada.
Prema tome može se zaključiti, da se zračenjem s malim dozama povećava
energija klijavosti sjemena smrče, običnog i crnog bora. Obični bor pokazuje
u tom slučaju najveću pravilnost.


Najmanje povećanje energije klijavosti imamo kod crnog bora, koje sjeme
je najstarije. Može se pretpostaviti, da sa starenjem sjemena, zračenjem s malim
dozama, veoma malo se povećava energija klijavosti.


Sjeme zračeno s 5.000 r (vidi tabelu i grafikone) pokazuje veliko odstupanje,
te zbog toga iste podatke moramo uzeti s rezervom, a pokus treba ponoviti.


ZAKLJUČAK


Na osnovu provedenih pokusa može se zaključiti slijedeće:


1.
Gama zračenje utječe na klijavost sjemena smrče, crnog i običnog bora.
2. Povećanje ili smanjenje klijavosti ne nastupa za sve tri vrste kod istih
doza.
3. Zračenjem sjemena od ove tri vrste s malim dozama povećava se energija
klijavosti. IVIalo povećanje energije klijavosti nastalo je kod crnog bora. Budući
je zračeno sjeme od tog bora staro 3 godine može se pretpostaviti, da se kod
starog sjemena sa zračenjem veoma malo povećava energija klijavosti.
4. Letalne doze su izgleda za ove tri vrste jako različite. Kod običnog bora
letalna doza nastupa kod doze od 14.000 r, dok kod druge dvije vrste ona je
iznad 20.000 r.
LITERATURA:


1.
Arnoff S.-Frey I. K.: Use of Radioizotops in Selected Aspect? of Plant Physiology
and of Radiation >n Plant Breeding; Radiation Biology and Medicine,
Reading, Massachussetts 1958.
2. Bordeiano T., Constantinesco G., Anghel G., Teodoresco D.,
Bajesco
N., Poenaru I., Mihalco M.: Contributions to the Problem of
Radiostimulation of Fruit-Tree Seeds. Procedings of the Second United Nations
International Conference on the Peaceful Uses of Atomic Energy, Volume
27, Geneva, 1958.


3.
Caldecot t S. R.: Ionizing Radiations as a Tool for Plant Breeders. Proceedings
of the International Conference on the Peaceful Uses of Atomic Energy,
Volume 12, New York 1956.
4.
Fröier K., Gelin O., Gustafsson A.: The Cytological Response of Polyploidy
to X-Ray Dosage; Bot. Not. (Lund): pp. 199—216, 1941.
5.
Gustafsso n A.: The X-Ray Resistance of Dormant Seeds in Some Agricultural
Plants; Hereditas 30, pp. 165—178, 1944.
6. Gustafsso n
A.: Mutations in Agricultural Plants; Hereditas, 33, pp. 1—100,
1947.
7.
Gustafsson A.-Nybom N.: Colchicine, X-Rays and the Mutation Process;
Hereditas, 35, pp. 280—284, 1949.
8. Gustafsson
A., Šimak M.: Effect of X- and Gamma-Rays on Conifer Seed.
Medd. Stat. Skogsf. Inst. 48, pp. 1—20, (1958), recenzija u Silvae Genetica.