DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 55 <-- 55 --> PDF |
AKTUELNI ZADACI I ULOGA STRUČNIH ORGANIZACIJA U RAZVOJU KOMUNALNOG SISTEMA (Uvodna riječ predsjednika Šumarskog društva dr. M. Androića na 81. godišnjoj skupštini) U periodu između 80, i 81. godišnje skupštine našeg Društva zbila su so dva dogođaja u našem unutarnje-političko društvenom životu, koji su za perspektivni rad naših stručnih organizacija od posebno važnog značenja. U tom se naime periodu odvijao i završio rad V. Kongresa SSRNJ u Beogradu i V. Kongres inženjera i tehničara u Ljubljani. Pored toga, ovogodišnja skupština našeg Društva odvija se upravo u jubilarnoj godini, kada se u radnim kolektivima slavi desetgodišnjica radničkog samoupravljanja, a cijela naša zajednica slavi 15. godišnjicu pobjede onih snaga, koje su dovele do ostvarenja socijalističkog društva u našoj zemlji. Radničko i društveno samoupravljanje, uz uvođenje komunalnog sistema, tj. razvijanja komune kao osnovne stanice naše društvene zajednice, daju bitno obilježje današnjoj etapi, ekonomsko društvenog razvitka naše zemlje. V. Kongres SSRNJ dao je jasnu sliku pređenog puta naše društveno-politićke i privredne izgradnje i rezultata postignutih u tom razdoblju. Rezultati ostvareni na području privredne izgradnje i socijalističkih odnosa svima su dobro poznati, te ih nije potrebno posebno isticati. Mi smo ostvarili veoma brz ekonomski razvitak, i u posljednjem periodu on je mnogo brži od onog prvih 10 godina poslije Oslobođenja, i odvija se intenzivnije, nego se to ostvaruje u istom vremenu u drugim zemljama. Sa stopom od 2,4(>,´o prosječnog godišnjeg porasta društvenog proizvoda, spadamo među zemlje u svijetu u kojima ta stopa dostiže maksimum. Stalan porast proizvodnje i materijalnih dobara imao je vidnog utjecaja na porast lične potrošnje i društvenog standarda, a veliki napredak ostvaren je na polju kulture, prosvjete i nauke. Svi ovi rezultati dokaz su ispravno vođene unutarnje i vanjske politike, te je političko ekonomski sistem, kao i nosioci toga sistema, u kome su ovi rezultati postignuti, doživio svoju punu afirmaciju. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 56 <-- 56 --> PDF |
ZADACI I ULOGA DRUŠTVA INŽENJERA I TEHNIČARA I upravo kroz prizmu postignutih rezultata, i još više budućih zadataka, u našem društveno-političkom razvitku treba gledati ulogu stručnih inženjersko tehničkih kadrova. Jer, iako je veliki dio aktivnosti tih kadrova i organizacija, bio usmjeren u pravcu mobilizacije svojih članova na izvršenju ekonomskih planova, koji izvlače naše zemlje iz reda zaostalih zemalja i jačaju materijalne osnove društva, ipak i pored uspjeha koje su postigle pojedine stručne organizacije, kao i organizacija društva inženjera i tehničara u cjelini, rad stručnih organizacija bio je u zaostajanju za brzim tempom društvenog i privrednog razvitka naše zemlje. To je konstatirano na V. Kongresu SITJ u Ljubljani. Jer dok se je izgradnja komunalnog sistema i radničkog samoupravljanja afirmirala kao »osnovni oblik organizacije socijalističkih društvenih odnosa« sa sve jačom tendencijom, da postane »društveno ekonomski oblik organizacije ljudi, koji rade na društvenim sredstvima za proizvodnju i sudjeluju u upravljanju u skladu sa svojim individualnim i kolektivnim interesima« (Peti kongres SSRNJ), dotle su stručne organizacije razvijale svoju djelatnost u pravcu vertikalnog učvršćenja, zapostavljajući, u nekim slučajevima, saradnju sa organima komune i drugim političkim i stručnim organizacijama na području komune, iz čijih su životnih problema trebale da uzmu svoje zadatke. Život u komuni zahtijeva da se aktivnost stručnih organizacija, ne razvija samo na vertikalnoj liniji, već iz života i potreba komuna. Na V. kongresu SSRNJ, drug Edvard Kardelj je rekao: »Kod nas postoje ozbiljne slabosti u organizaciji stručne i tehničke pomoći radnim kolektivima u proizvodnji i ustanovama. Ljudi su na terenu (tj. u komunama, op. aut.!) često prepušteni sami sebi i moraju sa teškoćama da se probijaju do potrebne stručne i tehničke pomoći, do informacija, savjeta i uputstava, zbog čega se iskustva još uvijek sporo prenose.« Mislim da je potrebno, rekao je drug Kardelj, pojačati orijentaciju komora, udruženja i stručnih organizacija na te zadatke. Stoga je na kongresu u Ljubljani konstatirano, da je za pravilan i puni razvoj komune, neophodno da sve stručne organizacije budu povezane u društvo ili Savez inženjera i tehničara, koji će surađivati sa svim organima komune, njenim političkim i drugim društvenim i stručnm organzacijama. Tu je postavku potvrdio i drug Edvard Kardelj na V. Kongresu SSRNJ, govoreći o tome, da neke organizacije nisu prilagodile svoje statute komunalnom sistemu. Na V. kongresu SSRNJ drug Kardelj je rekao: »Općinska rukovodstva Socijalističkog saveza, kao i narodni odbori, još se dovoljno ne oslanjaju na pojedine društvene organizacije, a naročito stručne, koje mogu pružiti dragocjenu pomoć u rješavanju pojedinih pitanja komunalnog života.« Radnička klasa, neposredni proizvađači, i inženjersko tehnički kadar ističu se kao glavni nosioci i realizatori društveno-ekonomskih planova i zadataka naše zemlje. U sadašnjoj fazi razvoja produkcionih snaga u svijetu, koju je drug M ilentije P o p o v i ć nazvao naučno tehnološkom revolucijom, inženjerskotehnički kadar uz naučne radnike zauzima jednu od važnih uloga. Usavršavanje proizvodnog procesa, uvođenje visoko razvijne mehanizacije i automatizacije proizvodnje, samo su jedan vid i to tehnički vid, kroz koga dolazi do izražaja aktivnost tehničkog kadra. Broj i kvalitet ovog kadra jedan je od bitnih uvjeta 246 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 57 <-- 57 --> PDF |
za brz tehnički, ekonomski i naučni progres. O tome najbolje svjedoči borba najjačih država u svijetu za prednost u broju i kvaliteti ovog kadra. Komune u kojima ne djeluju organizacije inženjera i tehničara, ili u kojima one nisu dovoljno aktivne, nužno trpe od jednostranosti i teškoća. Brz i intenzivan progres na svim područjima društvene i privredne djelatnosti i aktivnosti, koji je postao izraz i posljedica jedne društvene i ekonomske racionalne koncepcije, na čijoj su realizaciji sudjelovali milijuni naših građana, doveo je našu zajednicu na nivo, na kojem se nametnula potreba značajnih izmjena u organizacionim formama i metodama rada društvenih i stručnih organizacija. V. Kongres inženjera i tehničara, zaključio je, da dosadanja organizaciona forma organizacije inženjera i tehničara ne odgovara svome značenju i sadržaju, već ju je potrebno izmijeniti. Ova izmjena organizacione forme, u smislu stvaranja lokalnih organizacija inženjera i tehničara unutar komune, uočena je već 1952. godine na III. Kongresu, u nekim je komunama provedena i dala je dobre rezultate, te takova društva i savezi imaju za sobom bogata iskustva i plodnu aktivnost. Ovakove organizacije naročito su brzo napredovale u onim komunama, gdje su naišle na razumijevanje SSRNJ, SK, i drugih organa komune. To, nažalost, nije bio slučaj svugdje. Na V. Kongresu SSRNJ ocijenjeno je značenje stručnih organizacija i štetnost za komune u kojima se ne pruža dovoljno pomoći veoma važnim stručnim ili društvenim organizacijama i tako »znatne intelektualne snage ostaju nedovoljno aktivne tamo gdje je njihovo učešće neophodno potrebno. Od svih zadataka stručnih udruženja i organizacija navedenih u statutu SSRNJ, pridaje se poseban značaj naporima stručnih društva u izobrazbi stručnih kadrova, i naglašava prilog koga su stručne organizacije dale, dosada, u organiziranju kurseva i seminara za radnike. Učešćem u radu narodnih i radničkih univerziteta, one su doprinijele podizanju stručnih znanja radnika. ZADACI I ULOGA SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA U okviru svih općih zadataka kreću se i zadaci naše stručne organizacije t. j . Saveza*šumarskih društava Hrvatske. Nesumnjivo je potrebno i našu organizaciju usmjeriti u pravcu formiranja osnovnih stručnih podružnica na teritoriju općine, koje će sa ostalim strukam,a formirati Društvo inženjera i tehničara općine. (O tom prijedlogu, ja se nadam, čuti ćemo više poslije podne). Formiranje organizacija na teritoriju komu ne će biti od naročitog značenja za komune u kojima je šumovitost velika, a broj šumarskih inženjera i tehničara znatan. No pored ovih općih nastojanja Savez očekuje niz zadataka specifičnih za šumarstvo i drvnu industriju. Rješenje organizacije šumarske službe i prelazom na privredna poduzeća, šumarstvo je došlo na Onaj stepen na kome su se nalazile druge privredne grane prije 10 godina. Veliki posao nas očekuje na stvaranju kadra stalnih šumskih radnika, u osposobljavanju radnih kolektiva za pravilno upravljanje, raspodjeli dohotka i nagrađivanju po jedinici učinka, normiranju kao i pravilnoj sistematizaciji radnih mjesta i drugim pitanjama o kojima ovisi pravilna raspodjela čistog dohotka. Naročito će biti važna aktivnost naših organizacija u oblasti proizvodnje drvne mase i u oblasti drvne industrije. No savjetovanje i teme koje se na 247 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 58 <-- 58 --> PDF |
njemu tretiraju najbolje pokazuju, koji su zadaci prioritetni i kako će ih naše stručne organizacije riješiti. Ukratko: ti se zadaci sastoje u osiguravanju materijalnih i organizacionih osnova za ravnomjerno razvijanje šumarstva i drvne industrije. Treba što prije prići likvidaciji problema i disproporcija naslijeđenih u prošlosti i usmjeriti naše napore, u prvom redu, na usvajanje savremenih tehonoloških procesa, metoda i organizacije proizpodnje u šumarstvu i drvnoj industriji. Na taj način moći ćemo nadomjestiti deficit na sirovini i modernizirati i usavršiti drvno industrijske kapacitete. Afirmacija šumarstva, ovisit će, u prvom redu o spo sobnosti, da deficitarne mase potrebne drvnoj industriji namakne iz dopunskih resursa, odnosno podizanjem planom predviđenih plantacija brzorastućih vrsta listača i četinjača, uz stalno podizanje šumskog fonda i prirasta ekonomskih (prirodnih) šuma. Izvršenje ovih krupnih zadataka uslovljeno je nizom faktora, koje treba riješiti prije, kao što je osposobljavanje kadra kvalificirane i visoko kvalificirane radne snage, stručnjaka specijalista i naučnih radnika. Produktivnost rada mora biti također, ključni zadatak našeg Saveza. Proizvodnja mora biti na najvišem tehničkom nivou, a naš kadar sposoban da prihvata savremena naučna i tehnička dostignuća, te da ih primjenjuje. U vezi s time jeste i uvođenje novog inženjerskog i tehničkog kadra u proizvodnju, pa se odmah postavljaju i pitanja kvalitete tog kadra i zadataka ustanova koje taj kadar proizvode odnosno osposobljavaju. I stručna štampa igrati će važnu ulogu, kod uzdizanja stručnog nivoa tehničkog kadra, i davanja informacija o iskustvima i najnovijim rezultatima naučnih istraživanja. I dalje treba razvijati i stalno jačati suradnju sa organima državne uprave, društvenim i političkim organizacijama, Savez društava treba to provoditi na republičkom, a kotarska društva i stručne podružnice na kotarskom i općinskom nivou. Razumljivo je, da u ovom sažetom, izlaganju nisam bio u mogućnosti obuhvatiti sve zadatke stručnih društava šumarske i drvne industrije, kao i njihovih stručnih udruženja. No ovakvi i ovdje nabrojeni zadaci traže puno angažiranje u radu, kako Upravnog odbora, Plenuma, tako i kotarskih, općinskih društava, te svakog pojedinca. O tome radu i njegovu uspjehu ovisit će, da li ćemo ukloniti zapreke, koje koče brzi razvoj šumarstva i drvne industrije, za čiji progres postoje objektivni uslovi u našoj zemlji. |