DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 66     <-- 66 -->        PDF

ma, unošenjem novih tipova topola iz inostranstva,
reznicama novih klonova, sjemenom
i polenom. Tako se išlo i putem
umjetne mutacije dobijanjem poliploida
pogodnim tretiranjem te križanjima. Razmnažanje
reznicama omogućilo je stvaranje
klonova, odnosno čitave serije podloga
iz reznica jednog primjerka izabranog prema
određenim kriterijima. Zadatak je ove
sekcije da do kraja ispita svaki klon od
rasadnika do njegove ekonomske zrelosti:
u rasadniku Instituta, arboretumima, eksperimentalnim
poljima, kod privatnika,
ustanova, industrije i t. d. pod raznim ekološkim
uvjetima. Rezultati koji su postignuti
u relativno kratkom vremenu bili su
omogućeni u prvom redu lakim razmnažanjem
reznicama najinteresantnijih forma,
zadržavajući tako karakteristike prototipa
i vrlo raširenoj raspodjeli novih tipova
kako u Italiji tako i u drugim državama.
Važan djelokrug rada ove sekcije
je svakako, osim kontrole varieteta, još i
ispitivanje korelacije uzgoja topola, tla i
klime.


Važnost sekcije fitosanitetske zaštite je
potencirana činjenicom, da razni štetnici
koji napadaju topole, mogu u znatnoj mjeri
da negativno utječu na tehničko trgovačku
vrijednost produkcije. Ovdje se
uglavnom luče dvije kategorije napada
štetnika. U prvu grupu spadaju napadi
protiv kojih se ili ne pozna prikladan način
borbe ili direktan način nije ekonomski
opravdan. U drugu grupu spadaju napadi
protiv kojih je moguć i ekonomski opravdan
direktan način borbe. U prvom slučaju
sekcija istražuje praktički otporne
forme u vezi radova selekcije biološke
grupe Instituta, dok u drugom slučaju se
određuje način primjene najdjelotvornije
borbe na temelju sigurnih identifikacija,
karakteristika, biološkog ciklusa, parazita
i t. d.


Aktivnost Instituta se kretala, posebno
u početku svog rada, u pravcu rješavanja
najvažnijih problema koji su neposredno
iskrsavali i bila je određena momentanim
ekonomsko socijalnim uslovima
i potrebama. Sada je situacija takva, da
zahtijeva temeljito studiranje ekonomskih
faktora koji su u direktnoj ili indirektnoj
vezi sa uzgojem topola. Dovoljno je spomenuti
probleme u vezi razvoja topolika
u kompleksima, grupama, drvoredima, u
konsociaciji sa drugim vrstama (krmivo)
i t. d. Ovo je zadatak Sekcije za ekonomske
studije.


Institut se nalazi udaljen 4 km od Casale
Monferrato, na mjestu gdje se stiču
granice područja poznatih po uzgoju topola
(Alessandria, Vercelli i Pavia) na de


snoj strani rijeke Pada koja svojim tokom
obilježava glavnu zonu topolika Italije.
Uz Institut je imanje površine 200 ha od
kojih je oko 80 ha zauzeto arboretumima,
eksperimentalnim i demonstrativnim topolicima,
dok je ostatak namijenjen rasadnicima
u turnusima sa poljoprivrednim
kulturama. Jedna štala sa preko 80
grla stoke krupnog zuba i silos osigurava
korištenje krmiva kao i organsko đubrivo.
Mehanizacija rada je sprovedena serijom
traktora i ostalih mašina potrebnih u rasadniku
i za održavanje topolika.


D. Jedlowski
PAUCI U ŠUMI


Dr. H. W. Schmidt u Allg. Forstzeitungu
za januar 1959 piše o važnosti paukova
za biološku ravnotežu u šumi i preporučuje
mjere za njihovo umnožavanje.


Praksa je pokazala, da mehaničke i kemijske
metode suzbijanja šumskih štetnika
gotovo uvijek pokazuju pogreške koje
su vezane na neke sporedne pojave, koje
opet prouzrokuju gospodarske štete. Suzbijanjem
pomoću snaga kojima raspolaže
priroda eliminirat će se te sporedne pojave,
i zato je to najbolja metoda suzbijanja.
Taj se optimum još pojačava biološkom
činjenicom, da se ti pomoćnici koncentriraju
baš tamo, gdje njihovo zahvatanje
može da donese šum. kulturi najveću korist,
a to je upravo ondje, gdje nalaze obilje
hrane. Instinkt samoodržanja i nagona
za hranom glavni im je putokaz.


Iz radova na autorovim područjima
opažanja izlazi nesumnjivo, da se zaista u
dijelovima šume gdje je veliko žderanje
gusjenica pauci nalaze u nerazmjerno velikom
broju, a napadaju prije svega gusjenice
Piniperda (Panolis) flammea (borova
sovica), a onda gusjenice Sphinx pinastri
(borova vještica), Lymantria monacha
(duvna, Die Nonne) i Bupalus pinarius (borova
grba). Ovdje dolaze u obzir oko 50
vrsta, koje su se pokazale privredno korisne.
U bavarskim drž. šumama najčešći
je Thomisus viaticus (Xysticus v.), koji je
biološki veoma zanimljiv (polaže paučinu
oko debla da u njoj hvata gusjenice). Najviše
za invazije štetnika, ali i u normalnim
prilikama dolazi Linyphia montana (Baldachinspinne),
dug 7—8 mm, a plete prostrane
tanane baldahine, koje zateže na
podrastu i time mnogo koristi. Tako i Agalena
labyrinthica Clerc, koji voli sunčane
obronke koji su obrašteni grmljem, pa i
otvorene progaline, gdje plete vodoravne
mreže.


Čudno građene mreže plete T h e r idium
redimitum u zeljastom pod