DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 67 <-- 67 --> PDF |
rastu u kojem potamani mnoge muhe i gusjenice. Cesto se opažaju zastupnici roda Salticidae-a, koja na tamane svoje neprijatelje toliko u mrežama, koliko time što ih zaskoče i srčano napadnu da ih u borbi svladaju. Tu se naročito ističe bijelim i crnim bojama išaran Salticus scenic u s (Epihlemum scenicum) koji pravi razmjerno duge ali sigurne skokove za uspješan napad gusjenica. Slično je koristan Oxypus ramosus (Wolfspinne) u tamanjenju gusjenica. Ta opažanja upućuju šumara na to, da poduzme stanovite mjere, kako bi vezao paukove na stanovita područja u kom bi se razmnožili i tako mu bili uvijek (naročito za vrijeme invazije štetnika) kao stalna rezervna vojska pri ruci. U normalno doba, razumije se, ne će ta pričuva biti toliko brojna koliko je potrebna kad nastupi epidemija štetnika, jer im u normalnim prilikama fali hrana. Ipak se može taj kontingent paukova postići ako im se stvore umjetno uslovi života. Da shvatimo glavni životni faktor paukova, treba samo da promotrimo sastav njihovog finog organizma, onda će biti odmah jasno, da će se oni lako sasušiti utjecajem topline i vjetra, ako im se ne da prilika da održe vlažnost. Voda, dakle vlaga, stvara temelj za naseobu paukova u vezi s nužnom zasjenom koja će životinjica zaštiti od škodljiva direktna sunčanog obasjavanja. Glavnu ulogu tu igraju gusto lisnate biljke. Ma da i pauk voli toplinu kao i drugi kukci, ali ne može da podnese direktno sunce ni izdržati bez vlage i sjene. Pauci su biološki na to upućeni da takva mjesta potraže. A takva im se mjesta mogu stvoriti. Tu je opet jedna prirodna biološka kongruencija u životu životinja i biljaka, jer i biljka treba vode za uzdržavanje svog života. Već je davno zastarjela zabluda, da se svako vlažno mjesto u šumi mora drenažom isušiti. Tu se radi o raznim vanjskim faktorima: o stepenu vlažnosti i njezinom sastavu, o fizikalnom i kemijskom sastavu tla i o karakteru sastojina koje tu rastu. I tu treba da nam je jasno i nikad ne smijemo pustiti iz vida, da priroda najbolje i najjeftinije znade uspostaviti ravnotežu u svakoj ekonomici, a da mi možemo manje više ravnati tim tokom. Tamo gdje je priroda dala stajaću ili tekuću vodu i koje stalno ima, tu ne treba našeg truda. Ali gdje toga nema, mora čovjek stručno postupati. Pitanje glasi: kako da se u šumi stvori vlaga i kako da se održi? I ovdje se može glavni posao prepustiti prirodnim silama, naime oborinama. Šumar treba samo da ih pravilno sabere i očuva. To se radi na više načina. Ako se dade provesti, mogu se iskopati jarkovi za navodnjavanje u svim smjerovima. Mogu se također iskopati jame, ako nema prirodnih udubina, pa se same napune kišnicom. Možda je najvažniji sakupljač vode — sušanj. Njega ima svuda. Sa raznih je gledišta pljačkanje šume kad se njezina biološki usklađena priroda suvišnim iskorišćavanjem šušnja liši glavne snage koja joj daje humus i vlagu. Vlažni sušanj je uslov za opstanak korisnih paukova, ali i uvjet za život šumskih biljaka. Zato valja nastojati da se otkupi služnost seljaka u iskorišćavanju šušnja ili bar ograniči. U boricima na pjeskuljama treba jako paziti na zasjenu tla. Sporadički utrešene parcele listača koje treba da spriječe prodiranje četinarskih štetnika, daju biljni materijal kojim će se prekriti tlo. Stvaranjem podrasta breze, johe ili hrasta može se u tom smislu mnogo pomoći. Troškovi isplatit će se višestruko. Đuro Knežević KROZ ŠUME SJEDINJENIH AMERIČKIH DR2AVA Koncem 1959. sovjetska je delegacija vratila posjet šumarskim kolegama u SAD. U 4. br. Lesnogo Hozjajstva o. g. iznio je vođa delegacije prof V. G. Nesterov opći pregled šuma u SAD, a u slijedećem će broju objaviti glavne podatke o gospodarenju šumama u toj zemlii. Mi ćemo ovdje donijeti srž tih zapažanja. Prema službenim podacima Sjevern a Amerik a ima petinu svih šuma svijeta, a od toga otpada na S A D cea 260 miliona hektara (ili 652 miliona acre-a), na Alja sk u 55 mil. ha (136 mil. acre-a), Kana ri u 358 mil ha (951 mil. acre-a) i na M e k- s i k o 25,9 mjl. ha (64 mil. acre-a). Po ekonomskom značenju šume Sjeverne Amerike dijele se obično u dvije grupe: industrijske i neindustrijske. Prema dobivenim, podacima od 1107 acre-a (443 mil. ha) industrijskih šuma Sjeverne Amerike na Sjedinjene Američke Države otpada 488 mil. acre-a (198 mil. ha), Aljasku 44 mil. acre-a (17,8 mil. ha), Kanadu 525 miliona acre-a (212 mil. ha), Meksiko 49 mil. acre-a (19,8 mil. ha). Neindustrijske šume SAD (bez Aljaske) zapremaju 163 mil. acre-a (65 mil. ha). Od ukupne površine Sjedinjenih Američkih Država otpada na šume 34°/o ( i to 25V0 na industrijske, a W/o na neindustrijske), poljoprivredne kulture zapremaju 2r°/o, pašnjaci 36%>, a ostalo 9°/o. 25^ |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Razdioba šuma u SAD Površina šuma u Rajoni Meke vrste drveća Sjever 35,1 (14,2) JugZapad (bez Aljaske) 81.6 117,4 (33,0) (47,5) Sveg a 234,1 (94,7) po rajonima i vrstama mil. acre-a (i hektara) Tvrde vrste drveća 138,9 (56,2) 111,7 (45.2) 3,9 ( 1,6) 254,5 (103,0) Uk 174,0 193,3 121,3 488,6 Razdioba šuma SAD po tipovima šumskih formacija Šumske formacije Hrastovo-hikorijeve šume Istoka Rijetki kržljavi borici Istoka Šume Istoka hrasta i čempresa Sume žutog bora Zapada Šume hrasta-bukve-breze Istoka Duglasijine šume Zapada Ostale meke vrste: Istoka Zapada Ostale tvrde vrste: Istoka Zapada Ukupno: U vegetacijskom odnosu šume SAD možemo podijeliti u 5 područja. Zona sjevernih crnogorično -bjelogoričnih šuma. Glavne su vrste: kanadski bor, borovac, orijentalna omorika, trepetljika, bukva, žuta breza, žuta topola i javor sladorovac. Zona tvrdih liščara u centru i na jugu zemlje. To su uglavnom hrastove šume u kojima prevladava bijeli hrast, hikori (Carya alba), crni orah i stirakalni amber (Liquidambar Stiraciflua). Vrijedno je spomenuti da je ovo područje najbogatije na svijetu raznolikošću vrsta u rodu hrastova (ima ih 60 vrsta). U zoni južnih šuma Istoka prevladavaju raznovrsni borovi, južni čempresi, crveni hrast. Radi barovitosti na mnogim su područjima šume rijetka obra Površina mil, acre-a mil. ha 112,2 45,5 58,5 23,7 40,3 16,4 37,5 15,1 33,4 31,7 13.6 12,8 58,3 23,5 48,2 19,4 64,6 26.1 3,9 1,6 488.6 197,7 Tablica 1. upno (70,4) (78,2) (49,1) (197,7) Tablica 2 %> 23 12 8 8 7 6 12 10 13 1 100 sta i niska rasta. Na krajnjem jugu Floride ima i tropskih šuma. Zona zapadnih šuma pretežno su to planinske crnogorične šume. U njima je žuti, sladorni i bijeli bor, klekovina, sitkanska i Engelmanova omorika, zapadnoamerički ariš, golema smrekuša (Thuja gigantea). Prostrano je to područje, koje obuhvaća brdske masive Zapada, a ujedno je tu centar za preradu drva u SAD. Zona zapadnih šuma. Ovo je zona duglasije, cuge, mamutovca (sekvoje) i sekvojedendrona. Te vrste tvore poznate šume golemog drveća (do 120 m visine i 3 do 5 m promjera). Protežu se duž obale Tihog oceana uglavnom u tri države« Washington i California i to ne samo u priobalnom području, nego i po unutrašnjosti tih zemalja. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Pored nabrojenih 5 zona, možemo posebno spomenuti tropska područja na jugu Floride, obešumljene stepe koje se prostiru sa sjevera na jug sredinom SAD između zapadnih i istočnih šumskih masiva. Amo spadaju Havaji, Portoriko i Aljaska. Po broju vrsta drveća SAD zauzimaju jedno od prvih mjesta na svijetu. Tu raste oko tisuću vrsta drveća, ali industrijsko Razdioba šuma SAD po Kategorija vlasništva Državne i društvene šume: Federalne šume Šume pojedinih država i mjesta Svega: Privatne šume: Šume industrijalaca Šume farmera Ostale privatne šume Svega: Sveukupno: Treba spomenuti i to, da većina privatnika spada u kategoriju malih posjednika, 3875 tis. lica ima šum. parcele manje od 100 acre-a (40,5 ha); 586,5 tis. lica vlasnici su šuma do 500 acre-a (202,5 ha); 46,3 tis. lica gospodare sa površinom do 5.000 acre-a (2025 ha); 2,3 tis. ljudi posjeduje kompleks šuma do 50.000 acre-a (20.250 ha), a 283 Američanina imaju svaki više od 50.000 acre-a šuma. Šumski fond SAD pored znatnih, prostranih područja ima i malih šumica razbacanih posred obradivih površina privatnika, a to otežava upravljanje, čuvanje i gospodarenje šumama. Zbog toga je Federalna uprava šumama postavila pitanje o ekvivalentnoj zamjeni površina između države i privatnika. Nakon zamjene označile bi se granice nacionalnih šuma stupovima na dužini od 160.000 km. Zamjena tih površina bila bi veoma poželjna radi racionalizacije iskorišćavanja tla. ali ju je teško ostvariti. S obzirom na sirovinsku bazu SAD kao cjelinu, valja priznati, da je prilično raz značenje ima samo 16´5 vrsta. Među glavne spadaju: žuti i bijeli bor, sitkanska i Engelmanova omorika, duglasija i glavne vrste bijelih i crvenih hrastova. Značajni su i podaci o podjeli šuma SAD prema kategoriji vlasništva. Skoro 3U šuma pripada privatnicima, a V« Federalnoj upravi šumama (vidi tablicu). Ta činjenica daje pečat čitavoj šumoprivredi SAD. Tablica 3 rijama vlasništva Površina u milionima acre-a ha % 103,1 41,7 21 27,2 11,0 6 130.3 52,7 27 62,4 25.3 13 165.2 66,9 34 130,7 52,9 26 358,3 145,1 73 488,6 197,8 100 novrsna i vrijedna i da ima nesumnjivo uslove za dalji razvitak. Ipak. ne smijemo zab\raviti da je prije 300 godina na teritoriju SAD bilo 800 miliona acre-a (324 miliona ha) šuma industrijskog značenja. Gotovo V3 šuma bijaše posvema uništena, a pored toga nastavio se tempo devastacije i rastao iz godine u godinu. Međutim, kako tvrde stručnjaci, mjere će se za očuvanje šuma ubuduće pojačati. Nedavno je ministar poljoprivrede predložio Senatu plan razvitka šumoprivrede do godine 2.000. Upravljanje je šumama veoma složeno, jer su u odnosu na vlasništvo svrstane administrativno pod 4 resora ( ne računajući maloposjednike). Državnim šumama u SAD upravlja Fe deralna šumarska služba (kao jedna od uprava Ministarstva poljoprivrede). Šume su razdijeljene u 10 okruga ili oblasti, a na čelo svake postavljen je okružni (oblasni) šumar. Svaki se okrug dijeli na šumska gospodarstva sa prosječnom površinom od cea 1 milion acre-a (405.000 ha). Tih šum. gospodarstava ima 150, a na |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 70 <-- 70 --> PDF |
čelu su im viši šum. inspektori. Šumska se inspektor za obranu od požara, specijalist gospodarstva dijele na šumarije sa oko za lov i upravitelj za tehničko-inženjerske 200.000acre-a (81.000 ha), a ima ih u SAD radove). oko 750. Šumarijom upravlja šumar (rein-Ovo šum. gospodarstvo ima 9 šumarija. džer). Delegacija je posjetila jednu od njih, šu JJzonđ ij.crn-hj HmZfjrona Ivr. lišć. Fazona juž.š.htoka U kadar šumarije spada srednji i niži tehnički personal: lugari i njihovi pomoćnici koji su odgovorni za sječu, kulture, pašu marve, čuvanje od požara i t. d. Federalna šumarska služba (uprava šumama) u Ministarstvu poljoprivrede služi i potrebama šumoprivrede pojedinih država, industrijalaca i farmera, ukoliko zatraže njezinu pomoć. Delegacija je posjetila upravu najsumovitijeg okruga Sjevera u kom je i eksploatacija šuma najrazvijenija (države Oregon i Washington), a sjedište joj je u gradu Portland u. U tom je okrugu 18 šum. gospodarstava. Članovi su se delegacije zadržali u jednom od njih, kojem je centralna uprava u gradu E u g e n e -u (Judžin-u), a istovremeno upoznati su grad Springfield (na 4 km istočno od Eugene-a), citadelu drvarske industrije u SAD. Tamošnji upravitelj šum. gospodarstva ima 6 specijalista (asistent, poslovođa, upravnik trgovinom i izradbom, ÜS§9 tona za.p. 5. j^žjzona Z mariju Plave rijeke. Ured je u šumi pored dobre ceste blizu rijeke. Tu je nekoliko kuća: u jednoj ured, a ostale su za stanovanje. Personal se sastoji, osim šumara, od srednjeg i nižeg osoblja: lugara i njihovih pomoćnika. Među njima je i mnogo privremeno uposlenih osmatrača požara, dispečer za radiovezu, odgovorno lice za iskorišćavanje pašnjaka i traktorist. Zimi radi samo par ljudi, dok ljeti biva 10 — 20, uglavnom najamnih studenata praktikanata. Značajno je to, da na šumarijama ima radioodašiljač koji djeluje na radiusu od nekoliko milja, tu su i električne računske mašine i požarno meteorološka stanica. Automobili su obično privatno vlasništvo. Vrijedan elemenat u organizaciji šumarstva svakako je činjenica, da u okruzima, u mnogim šum. gospodarstvima i u nizu šumarija postoje ili šumarske pokusne stanice ili naučni centri ili pokusne sastojine |