DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 74 <-- 74 --> PDF |
7. O nekim negativnim pojavama u vezi sa izradom investicionih programa i projekata u industriji drveta i šumskoj privredi — Plenum usvaja u celini referat »O nekim negativnim pojavama u vezi sa izradom investicionih programa i projekata u industriji drveta i šumskoj privredi«. — Plenum ističe potrebu da se u smislu preporuka u referatu nastavi sa akcijom na suzbijanju negativnih pojava u vezi sa projektovanjem u industriji drveta i šumskoj privredi. Naročito se ističe potreba da se ova akcija prenese u opštinska i sreska društva. — Usvajajući referat »O nekim negativnim pojavama u vezi sa izradom investicionih programa i projekata u industriji drveta i šumskoj privredi« i stavljajući u zadatak svim inženjerima i tehničarima da se bore protiv onih pojava, Plenum želi da se ogradi od svih tih pojava, kao i da ih oštro osuđuje. — Da bi se svi članovi Saveza ITŠIDJ upoznali sa dosadašnjim radom Saveza po ovom pitanju Plenum zadužuje Pretsedništvo da na osnovu referata izradi posebne zaključke o nekim negativnim pojavama u vezi sa izradom investicionih programa i projekata u industriji drveta i šumskoj privredi. Ove zaključke treba objaviti u svim časopisima republičkih društava. Takođe ove zaključke treba dostaviti Investicionoj banci. Sekretarijatu SIV-a za poljoprivredu i šumarstvo i dr. — Savez ITJ upoznati sa ovom akcijom i nastojati da se ona pokrene i u drugim savezima. 8. Dosadašnja iskustva i dalje smernice rada sa drvećem brzoga rasta — Plenum prihvata podneti referat o dosadašnjim iskustvima i daljim smernicama u radu sa drvećem brzoga rasta i konstatuje da su dosadašnji rezultati opravdali nastojanja i napore na ovom polju. — Plenum smatra da i dalje treba nastaviti sa radom na podizanju drveća brzoga rasta koristeći pri tome naša dosadašnja iskustva. 9. Razno — Plenum prihvata predlog ing. Zdravka´ Turka da je potrebno izraditi standarde u šumskoj privredi i zadužuje Pretseđništvo da ovo pokrene u Udruženju šumskoprivrednih organizacija. — Takođe se zadužuje Pretsedništvo da u Udruženju šumsko-privrednih organizacija pokrene pitanje oslobađanja inženjera i tehničara od suvišnih administrativnih poslova. — Plenum prihvata predlog ing. Zvonka Potočića da Savez ITŠIDJ preduzme akciju kod ekonomskih fakulteta u zemlji da uvedu »Ekonomiju šumarstva« kao izborni predmet, kako je to već na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ing. Zvonko Potočić izradiće detaljno obrazloženjedostaviti ga Pretsetništvu. — Prihvata se predlog da se XVIII Plenu održi u Zadru krajem septembra o. g. Društvo Hrvatske izvršiće sve tehničke pripreme za rad Plenuma i ekskurziju koju treba održati posle Plenuma. RAD ŠUMARSKOG KLUBA VARAŽDIN U 1959. GODINI Od zadnje godišnje skupštine, održane 14. veljače 1959. godine u Stubičkim Toplicama, šumarski klub Varaždin nastavio je dosadašnji uspješni rad i razvio je višestruku djelatnost, koju ćemo opisati u slijedećim točkama: 1. Stručno uzdizanje članstva 2. Saradnja sa ostalim klubovima, društvima, matičnim Šumarskim društvom NR Hrvatske i pojedincima 3. Ostali rad kluba. 1. Stručno uzdizanje članstva Za stručno uzdizanje članstva smatrali smo da su najpodesniji seminari sa ekskurzijama, referati, diskusija i objašnjenja koja se daju na pojedinim objektima. Još na prošloj godišnjoj skupštini bilo je zaključeno da se održe dvije veće ekskurzije i to jedna u Italiju i jedna na području naše države. U Italiju željeli smo ići, da se na najuspjelijim kulturama euroameričkih topola vlastitim očima uvjerimo o uspjesima uzgoja i da na sličan način priđemo osnivanju takovih kultura kod nas, zatim da vidimo proizvodnju stolica, a sigurno je da nas je ta divna zemlja privlačila i svojim kulturno-historijskim spomenicima, umjetničkim djelima i prirodnim ljepotama. Na području naše države željeli smo vidjeti naše plantaže euroameričkih topola, uspjela pošumljavanja klasičnim šum. vrstama, čišćenja, prorede, pošumljavanja živih pijesaka, zatim preradu trupaca, naročito hrastovine i ostalu preradu drva. a) Ekskurzija u Italiju ostvarena je od 14.—21. rujna 1959. godine i u njoj je učestvovao 21 član kluba i 2 politička predstavnika kotara Čakovec i Varaždin. Ekskurzija je održana na relaciji: Zagreb — |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Trst — Udine — Manzano — Milano — Casale Monferrato — Firenza — Venezia — Zagreb. Udin e i okolina su poznati zbog svoje proizvodnje stolica, koje proizvađaju tvornice, a djelomično u kooperaciji i pučanstvo u vidu kućne radinosti. U Manzan u posjetili smo jednu takvu tvornicu: »Tonon«, koja nije ni velika ni moderno opremljena; strojevi su zastarjeli, radi sa primitivnim načinom, ali organizacija rada vrlo je dobra, korisni učinak je velik, a produktivnost rada visoka. Za proizvodnju stolica upotrebljavaju bukovinu, koju uvažaju kao trupce, planke ili kao tehničke cjepanice. Prerađuju se trupci i vrlo slabe kvalitete. Trupac, koji je upravo ležao pred jarmačom, prema propisima JUS-a ne bi se mogao radi velikih i brojnih kvrga kod nas uopće klasificirati kao trupac, nego bi služio samo za preradu u ogrevno drvo. Rad; štednje sirovine, kružne pile se uopće ne upotrebljavaju, nego samo tračne. U odjelenju grube strojne obrade okrugli dijelovi grubo se bruse prije savijanja i time se ušteđuje radna snaga i brusni papir u čistionici. Savijanje je drveta starijeg tipa i vrši se uglavnom ručno na željeznim kalupima. Proizvode se dvije vrste stolica i to savijene i stolarske. Bolje stolice su estetski vrlo uspjele, modernih linija, a prave se u kombinaciji sa sintetičnim vlaknima na sjedištima i naslonima. Za naše pojmove one su po konstrukciji upravo filigranske pa se za njih mogu upotrebiti i najmanji dijelovi drveta, koji bi za nas predstavljali samo otpadak. Stolice za široku potrošnju su nezgrapnog oblika, od lošeg materijala i nečiste obrade. Uprkos velike proizvodnosti, cijene stolica su u usporedbi s našima dosta visoke. U CasaluMonferratu dočekao nas je dr. Silvio Ma y i detaljno informirao o radu Eksperimentalnog instituta za kulture topola (Instituto di sperimentazione per la pioppicoltura). Institut pripada Nacionalnom udruženju za celulozu i papir (Ente nazionale per la cellulosa e per la carta), a nastao je na inicijatviu privatnika, kad se svojevremeno na euroameričkim topolama počelo javljati gljivno obolenje od Vent uri a populi. Danas imade Institut vlastitu zgradu sa potrebnom ekonomijom i 250 ha površine za pokuse i proizvodnju sadnica. Imade svoje stanice i po ostalim krajevima Italije. Eksperimentalni institut za kulture topola bio je rasadište moderne talijanske kulture topola, koji je uzgojio nove izabrane klonove, otporne prema biljnim boles tima. Ti klonovi uveliko su rasprostranjeni po cijeloj Italiji, a mnogo se traže i u inozemstvu. Institut radi na usavršavanju tehnike sađenja, uzgoja i zaštite. Institut je snabdjeven laboratorijima, staklenicima i oglednim poljima, a sve u cilju proizvođenja topola sa boljim tehnološkim svojstvima. Za proizvedeni rasadnički materijal selektiranih klonova institut daje garanciju u pogledu identiteta, porijekla i zdravstvenog stanja. Godišnje se proizvodi oko 80.000 hibrida. Institut ima 3 odjela: biološki, tehnički i fitopatološki. U biološkom odjelu radi se na poboljšanju pojedinih vrsta topola i na poboljšanju kultura topola. Za uzgoj provodi se prirodna i kontrolirana selekcija. Kod prirodne selekcije sabire se sjeme sa najboljih i najotpornijih hibrida i sije u rasadniku Instituta. Od ponika se ostavljaju primjerci najboljih uzgojnih svojstava, koji uz to pokazuju otpornost prema raznim obolenjima. Kod kontrolirane selekcije vrši se vještačko oprašivanje ženskih cvjetova u izoliranom prostoru u staklenicima, tako da dobivamo sjeme, iz kojeg ćemo uzgojiti željenu križanu vrstu. Prirodna selekcija je bolja od uzgojne, jer daje garanciju s obzirom na svojstva i otpornost. Uz ostala svojstva klona važna je i brzina ožiljavanja i zarašćivanja reznica. Hibridi, koji ta svojstva nemaju, ne dolaze u obzir za podizanje kultura. Vrijednost pojedinog klona na raznim staništima ispituje se na staništima drugih stanica. Za svaki pojedini klon nalaze se potrebni podaci u matičnoj knjizi i kartoteci, a fotosnimci u fototeki. U jeseni, kad je napad Melampsore najjači, vrše se nemilosrdna škartiranja zaraženih primjeraka bez obzira na druge kvalitete, a ostavljaju samo najbolji nezaraženi primjerci. U tehničkom odjelu ispituju se tehnička svojstva drveta. Nepoželjne su vrste sa ekscentričnim srcem, tenzijskim drvom, griješkama u anatomskoj građi tkiva i t. d. U ovom odjelu nalazi se i kabinet sa uzorcima tla i karakterističnim presjecima drva. U fitopatološkom odjelu ispituju se razna oboljenja topola. U institutu smo vidjeli 2 poprečna presjeka talijanskog klona I — 214 u visini prsnog promjera. Prvi je imao sa 4 i pol godine 32 cm promjera bez kore, a drugi sa 10 godina 48 cm promjera bez kore. Svaki komentar je suvišan. Zemljište Instituta je aluvijalni ilovasti pijesak u dolini rijeke Po. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Nakon toga smo razgledali terenske objekte od kojih se navađaju najkarakterističniji: 1. sadnice uzgojene iz sjemena nekontrolirane provenijencije, 2. sadnice uzgojene iz reznica kontrolirane provenijencije, 3. 2-godišnji primjerci koji su kalemljeni, 4. zbirka materijala koji će služiti za ispitivanje ukrštavanja, 5. zbirka praotaca, 6. 8-godišnji primjerak američkog klona 72/51 prs. promjera 45 cm sa velikom količinom tehn. drva, jakim prirastom i sa relativno malo lišća, 7. površina na kojoj se sade u grupama po 3 reznice od individua iz sjemena u svrhu bodovanja. 8. 1-godišnje biljke bijele vrbe iz reznica. 9. sadnice klona —454 koji se preporuča za obale vodotoka, 10. 7-godišnja sastojina u šesterokutnoj sadnji sa jednostrukom i dvostrukom dozom gnojenja, 11. simentalska goveda koja postizavaju prosječno 600 kg težine za godinu dana., 12. aparat za zaprašivanje gubara Goliath, 13. priključni stroj za vađenje biljaka, 14. plug sa sadnju barbatella, 15. ožilište 1,20 x 0.80 m, gdje se proizvode prutovi iz kojih se prave reznice. Reznice se prodaju nerezane u prutovima. Za đubrenje 1 ha upotrebljava se smjesa od 300 q stajskog đubra, 3—4 q kalijeve soli, 3—4 q amonijskog (dušičnog) gnojiva i 6—8 q superfosi´ata. Ako je tlo mršavo, daje se povećana doza. Kao osnovna svrha rasadnika smatra se uzgajanje kvalitetno najboljih i prema bolestima najotpornijih sadnica. Ovu tehniku potpuno ßu savladali uzgojivši vlastite klonove, od kojih je 1-214 najpoznatiji. Ostale sorte kao Populus marila ndica, P. serotina, P. robusta i t. d. već su odavno napustili. Nakon toga obišli smo seljačke kulture euroamerićkih topola u dolini rijeke Po u V a 1 e n z i. Ove kulture seljaci sijeku sa 6—8 godina i dobivaju celulozno drvo i nešto pilanskih trupaca, iako je sugestija Instituta da se ophodnja povisi na 15 godina, da b; se dobilo više trupaca za ljuštenje. Seljaci su djelimice napustili poljoprivrednu proizvodnju i prihvatili rentabilniju — uzgoj topola. Te su kulture vrlo lijepe i stabla postižu sa 0—8 godina velike dimenzije. Starost sastojina računa se od vremena kad je sastojina osnovana, a starost sadnica se ne pribraja pa je zapravo fizička starost sastojina 2 godine veća. Sadnice sa 2 godine visoke su 5—7 m. Prije sadnje obrezuju se sve prostrane grane. U Firenz i smo posjetili poznati Nacionalni institut za drvo — Instituto nazionale per legno. Ovdje nas je s radom Instituta upoznao profesor Giordano . Nažalost, kratkoća raspoloživog vremena — jer je očekivao uskoro ekskurziju evropskih eksperata za šumarstvo — nije mu dopustila da se s/nama dalje zadrži. Ipak je svojim sjajnim izlaganjem i demonstracijama institutskih strojeva uspio da nam dade letimični uvid u rad Instituta. Time je stručni dio naše ekskurzije bio dovršen. Kao tumač odlično nam je fungirao kolega Ivan H r p k a, kojemu u ime kluba najljepše zahvaljujemo na uloženom trudu. O doživljenim krasotama i umjetničkim vrednotama Milana, Firenze, Valenze i Venecije nije potrebno trošiti riječi, a i ne spada u okvir ovog prikaza. Učesnici ove kratke, ali naporne ekskurzije ponijeli su sobom neizbrisive dojmove. b) u jeseni iste godine organizirana je autobusom od 20. — 22. studenog stručna ekskurzija na relaciji Varaždin —Slavonski Brod — Našice — Đurđenovac — Varaždin. Potpisani nažalost nije prisustvovao radi bolesti pa ovaj opis daje prema bilješkama koje je dobio. U Slavonskom Brodu učesnici su razgledali pogone Drvno-industrijskog poduzeća »Slavonija«. Jak dojam napravio je pogon za izradu parketa sa većim dijelom mehaniziranom proizvodnjom, pogon za izradu furnira sa jednom ljuštilicom modernog tipa, noževima za rezanje furnira, modernim strojevima za lijepljenje i sušionicom. Isto tako jak dojam napravio je pogon za izradu panel-ploča sa modernim strojevima (automatsko slaganje, bočno lijepljenje furnira, rezanje i slaganje srednjica te njihovo lijepljenje). Učesnici su zatim razgledali plantažu euroamerićkih topola Vijuš, koja pripada također Dipu. Površina iznosi 183 ha. Najstarija ima 6 godina, srednji promjer je oko 21 cm, a srednja visina 15 m. Kao međukultura dolazi krumpir i kukuruz. Plantaža je vrlo lijepa i zaslužuje pažnju. Na području šumarije Našic e učesnici su imali prilike vidjeti uspjela čišćenja guštika bukve i graba, pošumljavanje borom te unošenje smrekovih (omorikovih) i jelovih sadnica na degradirane površine. U Drvno-industrijskom poduzeću Đur đenovac pregledani su tamošnji pogoni. Rad je mehaniziran. Poseban utisak na |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 77 <-- 77 --> PDF |
pravili su moderne hale, uređaji za transport rezane građe, pogon za izradu parketa, gdje se pored običnog izrađuje probno i »lamel — parket«, moderna bačvarija, izrada pokućstva i t. d. U Virovitici su učesnici vidjeli novosagrađenu šumsku cestu, mlade i srednjodobne sastojine. Upalo je u oči veliko učestvovanje lipe, koje dosiže i do 20 %>. Velike štete kod pošumljavanja i u mladim sastojinama čini jelenska divljač pa je treba reducirati. U Virovitici nalazi se Tvornica kalupa sa modernim strojnim parkom. Prerađuje se uglavnom grabovina, a izrađuju se sve vrsti postolarskih kalupa i peta. Na području šumarije Đurđevac učesnici su imali prilike razgledati Đurđevačke pijeske, koji su prije uspjelog smirivanja i pošumljavanja bili pokretni živi pijesci. Pošumljavanje je izvršeno crnim i običnim borom i bagremom. Starije´sastojine dobro su uspjele obzirom na prilike u kojima su uzgajane. Učesnici su zatim razgledali vrlo lijepu sastojinu crne johe, dijelom iz sjemena, a dijelom iz panja. To je zaista elitna sastojina, u kojoj nijesu rijetka stabla sa 30 m visine, a učešće tehničkog drva penje se i do 80%. U Repašus u razgledali sastojine euroameričke topole, lovno gospodarstvo i lovački dvorac, snabdjeven svim komforom. Raznolikost objekata, bogat sadržaj, spremnost i susretljivost stručnih rukovc dilaca poduzeća i šumarija dali su ovoj ekskurziji svoje obilježje. Tkogod je prisustvovao, imao je prilike da mnogo što korisnog vidi i da to u vlastitoj praksi primijeni. Mi smo zemlja sa bogatom šumarskom tradicijom i mnogo šta imademo i bolj-e i ljep še nego u inozemstvu, ali je potrebno da se prvi sami s tim upozna mo. 2. Saradnja s drugim klubovima i društvima, matičnim Šumarskim društvom NR Hrvatske i pojedincima. Tokom 1959. godine primili smo u posje te više šumarskih klubova kao i Šumar sko društvo NR Hrvatske, koje su naro čito interesirali tlantažni uzepj euroame ričkih topola na našem području i uzgojno lovište Zelendvor. Saradnja sa Lugarskim klubom u Varaž dinu (za kotar Varaždin i Čakovec) bila je dobra te je potpisani prisustvovao 11. II. 1960. godišnjoj skupštini. Ovaj naš lugarski klub dosad je pokazao vrlo slabu aktivnost, članovi se prema klubu odnose indiferentno pa su na godišnjoj skupštini dane sugestije, kako da se rad kluba oživi. Isto tako prisustvovao je naš delegat i na skupštini Lugarskog kluba Krapina, koji je pokazao nešto veću aktivnost u radu. Od većih ekskurzija koje smo primili u posjete, spominje se samo ekskurzija Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije 26. ožujka 1959. godine. Nastavljena je saradnja sa podružnicom Hortikulturnog udruženja NR Hrvatske u Varaždinu pa je potpisani prisustvovao kao delegat godišnjoj skupštini 1. ožujka 1959. godine. Naša saradnja bila je i ove godine živa sa Turističkim društvom i Turističkim savezom kotara Varaždin te je potpisani prisustvovao kao delegat kluba i na godišnjoj skupštini 5. travnja 1959. godine. Postojali su dodiri i sa Planinarskim društvom »Ravna Gora« u Varaždinu, ali smatram da bi ovdje saradnja trebala biti još prisnija. Smatram, da je za propagandu šumarstva od najveće, koristi povezivanje sa planinarskim, turističkim, hortikultumim, biološkim i ostalim društvima. Ljudi koji vole prirodu, ali mogu u nju dolaziti samo kad im to slobodno vrijeme dopušta, željnj su čuti koju živu riječ od stručnjaka, koji se u najsavršenijoj biljnoj zajednici—šumi po službenoj dužnosti gotovo svaki dan kreću i o njoj daleko više znadu. Učlanimo se u takva društva, održimo koje popularno predavanje, žrtvujmo koju nedjelju za zajednički izlet u prirodu ! Ta naša žrtva brzo će se isplatiti, jer će nam ti ljudi postati pravi saradnicj, saveznici i živi propagatori, i na taj način olakšati naš rad. Otpast će prigovor, da šumari brane šumu samo radi vlastitog interesa. Svojevremeno je Šumarski klub u Gospi ću zaključio, da se svi članovi upišu u pla ninarska društva pa mislim da bi tako i drugi klubovi trebali postupati. Naša saradnja sa matičnim Šumarskim društvom NR Hrvatske bila je dobra, ali je mogla biti bolja. Naši delegati prisustvovali su godišnjoj skupštini i ekskurzijama Šumarskog druš tva NR Hrvatske dne 30. i 31. svibnja 1959. god. u Osijeku. Zatim smo prisustvovali svečanom ple numu u čast proslave 40-godišnjice SKJ i SKOJ-a 19. prosinca 1959. god. u Zagrebu. Nažalost, ekskurziji u NR Srbiju od 10. — 20. svibnja 1959. godine nismo mogli prisustvovati radi pomanjkanja sredstava. Kad je u Jugoslaviju došao naš znanac iz Italije, poznati stručnjak za uzgoj topola Dr. Silvio May, naš klub ga je pri 267 |