DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 78     <-- 78 -->        PDF

likom svečanog banketa u Zelendvoru
pozdravio kao dragog gosta, odličnog stručnjaka
i dobrog prijatelja i obdario albumom
grada Varaždina i izrezbarenom kutijom
sa dvorcem Trakošćanom. Na taj način
izražena je naša zahvalnost za doček
i upoznavanje naših članova sa radom instituta
za istraživanja kultura topola u
Casale Monferrato prilikom naše ekskurzije
u Italiju, a ujedno je naše prijateljstvo
s njim još više učvršćeno.


3. Ostali rad
U Šumarskom klubu Varaždin učlanjeni
su gotovo 100 % svi šumarski inženjeri
i tehničari, koji rade u šumarstvu i drvarskoj
industriji kotareva Varaždin, Čakovec
i Krapina. Imade 36 članova, od tog
20 inženjera i 15 tehničara i 1 tehnički
stručnjak bez školskih kvalifikacija. Od
ukupnog broja zaposleno je u šumarstvu
15 inženjera i 10 tehničara, u drvnoj industriji
5 inženjera, 5 tehničara i 1 teh.
stručnjak bez školskih kvalifikacija.


SAOPĆENJA


PERSPEKTIVNI KAZVOJ SUHE DESTILACIJE
DRVETA U JUGOSLAVIJI


Svetska proizvodnja proizvoda koji su
svojedobno dobiveni skoro isključivo putem
suhe destilacije drveta, u stalnom je
porastu, pri čemu se stalno povećava učešće
sintetskih proizvoda.


Svetska godišnja proizvodnja iznosi prema
proceni:


Sirćetna kiselina cea 400.000 tona, od
toga 2/s putem sintetske proizvodnje iz
acetilena odnosno kalcijum karbida.


Metil alkohol 1,200.000 tona, od toga B/a
putem katalitičkog hidriranja.


Aceton 400.000 tona.


Formaldehid 1,000.000 tona.


Posle prvog svetskog rata razvojem industrija
sve veće potrebe ovih proizvoda
nisu se mogle pokriti putem suhe destilacije
tako se je moralo pristupiti sintetskoj
proizvodnji istih.


Za ovo vreme suha destilacija drveta
pretrpele je znatne promene usavršavanja
i modernizaciju — uveden je kontinuiran
postupak i druge savršene metode.


Sintetska proizvodnja tih proizvoda kod
većih pogona, bez retortnog ugljena koji
se ne može sintetski proizvesti, daleko je
jeftinija i proizvodi su kvalitetniji te se
postavlja pitanje da li je danas u doba sin


Šumarski klub Varaždin stvorio si je
djelovanjem svojih članova reputaciju
kluba sa odličnim stručnjacima. Stručnu
pomoć članova kluba obilno su koristili narodni
odbori općina, kotareva, Sekretarijat
za šumarstvo, Poljoprivredno-šumarska
komora te su naši članovi ušli u brojne
savjete i odbore zatim komisije općinskog,
kotarskog, republičkog i saveznog
značaja.


Kod donošenja nove Uredbe o organizaciji
šumarske službe, također smo učestvovali
pa je šumsko gospodarstvo Varaždin
jedno od prvih, koji je osnovano prema intencijama
te Uredbe.


Izvjesnu poteškoću u našem radu predstavlja
teritorijalna razbacanost naših članova,
koji rade na području triju kotareva
(Varaždin, Čakovec i Krapina), ali uz dobru
volju i potrebno razumijevanje to se
dade savladati, pa se nadamo da će naš
klub i u buduće dobro raditi.


Ing. Ivan Zukina


tetske proizvodnje (acetilenske, petrolhemije,
gasifikacije ugljena) opravdano podizati
kapacitete suhe destilacije drveta.


Danas postoje velike tvornice suhe destilacije
drveta u svetu na bazi najmodernijih
postupaka pa se one i dalje razvijaju
i podižu u zemljama bogatima šumama
gde nema ili nema dovoljno sintetske proizvodnje.


U svetu pougljeno je 4.5 miliona prostornih
metara i to:


USA 1,600.000 prm (351%); EVROPA
1,000.0000 prm (22%); KANADA 500.000
prm (ll°/o); OSTALE ZEMLJE 1,400.000
prm (22Vo).


U većini tih zemalja proizvodnja destilata
suhe destilacije ide u korak sa sintetskom
proizvodnjom a manjkove na retort-
nom ugljenu pokriva se uvozom ovog,
kao i šumskog ugljena iz drugih zemalja.


Dok je u Nemačkoj enormna sitetska
proizvodnja skoro potpuno potisla suhu
destilaciju drveta, koja zadovoljava potrebe
u proizvodima za svega 10°/o. SSSR
uložio je, i ulaže znatna sredstva, da bi
pojačao suhu destilaciju drveta po modernom
, kontinuiranom načinu, sa inertnim
gasovima i sintetsku proizvodnju; isto čine
i druge zemlje koje imaju razvijenu
suhu destilaciju drveta kao: Švedska,
Francuska, Austrija (koja ima najjeftiniji