DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1960 str. 80 <-- 80 --> PDF |
smolama i vezivima tako da se veći deo formaldehida uvozi. Potrebe u formaldehidu za postojeću industriju iznosi 2.260 tona, dok se ta potreba penje na 4.500 tona zajedno sa industriskim kapacitetima, koji su u izgradnji (sintetska lepila, plastične mase, veštačke smole za lakove itd.) pri čemu nisu uzete u računu potrebe za predviđene nove kapacitete tvornica ploča i vezica. U našoj zemlji potrebno je izvoditi kompletnu suhu destilaciju drveta i sve proizvode koristiti. Treba nastojati da se raspoloživo bukovo drvo što je moguće više preradi u zemlji, ne treba i ne isplati se izvoziti. Vidljivo je: da razvitkom sintetske proizvodnje u svetu nastala je konkurencija destilacijama drva u proizvodnji destilata. Ovoj konkurenciji uspešno se suprotstavlja moderna destilacija drva smanjenjem proizvodnih troškova s jedne strane, a proizvodnjom nenaknadivog i beskonkurentnog drvenog uglja s druge strane. To je vrlo važno uočiti kod projektiranja nove moderne destilacije kod nas uzevši u obzir svetske cene, koje su u konstantnom porastu. Destilacija drva u USA i drugim zemljama sa postrojenjima na starim principima, kao što smo vidjeli su u opadanju ili modernizaciji, jer njihovi produkti nisu mogli izdržati konkurenciju sintetskih proizvoda. Isto tako, u zemljama siromašnijim drvetom mnoge tvornice suhe destilacije drveta morale su obustaviti rad. U zemljama bogate sa drvetom moralo se pristupiti reviziji i modernizaciji celog postrojenja suhe destilacije, tako da bi se morala držati u korak sa sintetskom proizvodnjom. Prema naučnom nalazu preporučljivo je da suhe destilacije drveta treba gradit; u predelima slabih komunikacija a koji su bogati šumama. STRUČNA LITERATURA LIBRARY JOURNAL O JUGOSLAVENSKOJ ŠUMARSKOJ ENCIKLOPEDIJI Nova serija Jugoslavenske enciklopedije. »Šumarska enciklopedija« predstavlja vrijedan priručnik za sve knjižnice, koje služe šumarstvu, drvnoj industriji i srodnim granama. Značajniji članci su potpisani, a iskaz suradnika na početku sveska osigurava originalnost svih članaka. Prvi svezak, jedini koji je dosada izašao, obuhvaća slova A—Kos, dok se predviđa iz- U našoj zemlji enormne količine drveta ostaju na drumovima i gube svoju vrednost (usled visoke cene, slabe komunikacije i dr.). Pristupačnijom cenom drveta i modernim postupcima treba sniziti cene destilatima; da bi bila jasna opravdanost i mogućnost investiranja u suhu destilaciju drveta, za rekonstrukciju postojećih pogona, koji nemaju povoljnu komunikaciju (Teslić, Berovo) i izgradnju novih kapaciteta U zabačenim predelima. Naša zemlja za sada ne može računati sa podizanjem sintetske proizvodnje, koja nije predviđena planom u razdoblju do 1961. godine. S jedne strane imamo ogromnu drvenu masu, koju treba preraditi putem suhe destilacije, zbog dragocenih produkata, koji su potrebni kako za našu zemlju, tako i za izvoz, dok će se izgradnja pogona sintetske proizvodnje moguće uzeti u obzir posle razdoblja do 1951. godine. Konstatovalo se da su proizvodi kod moderne suhe destilacije drveta jeftiniji od onih dobivenih sintetskom proizvodnjom kod manjeg kapaciteta. U našoj današnjoj situaciji trebalo bi ići u oba smera i na rekonstrukciju sa proširenjem, odnosno modernizacijom postojećih pogona i na obazrivu izgradnju novih pogona u predele slabe komunikacije, da bi suha destilacija drveta mogla uspešno konkurisati sintetskoj proizvodnji, čija je izgradnja skupa, a u vezi rastućih potreba za destilatima i mogućnosti povoljnog plasmana retortnog uglja". Nastojati da se stvore uslovi da cena proizvoda dobivena suhom destilacijom drveta ne bude veća od one dobivenih sintetskom proizvodnjom, te na taj način učiniti opravdanim podizanje pogona suhe destilacije drveta. P. Kritić laženje još jednog sveska, kojim će završiti alfabet. Djelo je bogato ilustrirano fotografijama, kartama i dijagramima. Bibliografije pokazuju, da su suradnici raspolagali najnovijim literaturom na svim jezicima, koji su im dostupni. U djelu je, naravno, posebna pažnja obraćena šumarstvu Balkana, ali time je još vrednije, budući da se raspolaže s malo podataka iz tog područja. Library Journal 1. 12. 1959. |