DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 22 <-- 22 --> PDF |
O UTROŠKU VREMENA KOD RADOVA NA SMOLARENJU I ODREĐIVANJU TROŠKOVA RADNE SNAGE (Prethodni izvještaj) Ing. Stevan Bojanin UVOD Da bi se moglo odrediti pravilno nagrađivanje radnika prema učinku i dobili elementi za određivanje ekonomičnosti smolarenja, potrebno je — kao i u ostalim granama u šumarstvu — normirati te radove. Kod tih se radova naša operativa služi iskustvenim normama. Njihov je nedostatak u tome, što im je teško utvrditi pouzdanost, a osim toga ukoliko su i ispravne, važe samo za usko područje na kome su dobivene. Faktori koji utječu na učinak radova kod smolarenja veoma su varijabilni, a već i manje njihove izmjene mogu znatno utjecati na smanjenje, odnosno povećanje učinka. Iskustvene norme kod smolarskih radova ne daju objašnjenje kako i koliko izmjena pojedinih faktora utječe na učinak i zato su veoma nepouzdane. Zbog toga je potrebno odrediti tehničke norme za pojedine operacije i zahvate analitičko-proračunskom metodom normiran ja. Učinak kod smolarskih radova ovisi o mnogim činiocima, koji se dadu svrstati u tri grupe. U prvu se grupu mogu uvrstiti osobine stabala i sastojina za smolarenje (međusobno udaljenost stabala, te broj i položaj bjeljenica na stablu); u drugu osobine terena (inklinacija, podrast, stanje tla), a u treću grupu utjecaj radne snage, alata, organizacije rada i metode smolarenja. Kod određivanja ispravnih normi potrebno je pojedinačno obuhvatiti utjecaj svih navedenih faktora. Ovoj radnji je cilj da doprinese rješavanju pitanja izrade normi kod smolarskih radova; da ukaže na djelovanje pojedinih faktora na učinak rada, te da na osnovu utroška vremena razmotri pitanje zarade radnika. I. KARATERISTIKE RADILIŠTA, RADNIKA. OPIS ALATA I NAČIN RADA Snimanje radova na smolarenju vršeno je na području šumarije Đurđevac, u gospodarskoj jedinici »Đurđevački Peski«. Tlo je ravno, bez kamena, sa srednje jakim podrastom kupine. Starost sastojine 60 godina, obrast 0,8, stabla visoka, prava. Struktura sastojine: Pinus silvesiris 0,1, Pinus nigra 0,9. Za smolarenje je doznačeno prosječno 208 stabala po ha. Stabla su po sastojini dosta jednolično rasprostranjena. Od doznačenih stabala je 78,5,0/o s jednom bjeljenicom, 19,8´% s dvije, 1,2% s tri i 0.5% stabala s četiri bjeljenice. Smolarenje se Vrši na francuski način u četvrtoj godini smolarenja. Podrast u manjoj mjeri smeta kretanju radnika po sastojini, jer se smolari već više godina, pa su staze od stabla do stabla prilično očišćene od podrasta. Radnik je star 32 godine, na smolarenju radi 10 godina, zdrav je, uvježban u poslu i savjestan. Širina bjeljenica iznosila je 10 cm, dubljina zareza 5—6 godova, a visina zareza oko 0,7 cm. Tako je sezonska visina bjeljenice iznosila oko 35—36 cm. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Za izvršenje radova na smolarenju upotrebljeno je slijedeće oruđe: za orumenjavanje je upotrebljen strug, a orumenjavanje je vršeno za jednogodišnju bjeljenicu; postavljanje slivnika je vršeno pomoću dlijeta za postavljanje slivnika; lončići su od pečene gline a isto tako i poklopčići. Zarezivanje je vršeno francuskom sjekirom (abšo-om) i to za toplijeg vremena svakog trećeg, a za hladnijeg svakog četvrtog dana. Kod sakupljanja smole radnik je željeznom žlicom vadio smolu iz lončića u vjedro, a zatim je nosio i istresao u bure postavljeno na prosjeci uz sastojinu. Stružac je željeznom žlicom za vađenje smole skidan djelomično. Slivnici i čavli vađeni su kliještima, stavljeni u vjedroiznošeni na prosjeku. Lončići i poklopčići skupljani su u platnenu pregaču, izno šeni na prosjeku i slagani na tlo. Kako radovi nisu promatrani u prvoj godini smolarenja, to se nisu mogli obuhvatiti radovi na doznaci stabala za smolarenje i otvaranje bjeljenica. II. METODA RADA Kod promatranja utroška vremena, proces rada na smolarenju podijeljen je na tri faze, a ove dalje na radne operacije i zahvate. Prikaz ove podjele nalazi se u slijedećoj shemi: I. faza — pripremni radovi 1. orumenjavanje stabala 2. raznošenje lončića i poklopčića po sastojini 3. zabijanje čavala i postavljanje slivnika, lončića i poklopčića. II. faza — glavni radovi 1. zarezivanje stabala 2. sakupljanje smole. -3 StiMa 1 Slika 1. — Prilagođena normalna krivulja i poligon frekvencija utroška vremena za zarezivanje stabala. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 24 <-- 24 --> PDF |
III. faza — završni radovi: 1. struganje strušca 2. sakupljanje i iznošenje lončića i poklopčiča 3. skidanje i iznošenje slivnika i čavala. Kod snimanja utroška vremena, pojedine radne operacije podijeljene su na slijedeće zahvate: osnovni zahvat, prijelaz od stabla do stabla i prekide u toku rada. Kod svih radnih operacija, osim kod orumenjavanja i zarezivanja stabala, mjereno je i vrijeme za iznošenje smole, odnosno donošenje ili iznošenje lončića, poklopčića i slivnika. hi iO -SS 2e Slika 2. — Prilagođena normalna.krivulja i poligon frekvencija utroška vremena za sakupljanje lončića i poklopčića. Za snimanje utroška vremena upotrebljena je štoperica s točnošću od 0,1 sekunde. Mjerenje utroška vremena pojedinih zahvata na stablima s dvije ili više bjeljenica vršeno je na dva načina: mjeren je ukupni potrošak vremena za sve bjeljenice, zajedno s vremenom obilaženja oko stabla, odnosno zasebno je mjeren utrošak vremena za svaku bjeljenicu. a zasebno vrijeme obilaženja oko stabla od bjeljenice do bjeljenice. Utrošeno vrijeme za sakupljanje smole iskazano je po jednom lončiću. Smatramo da je ovo ispravnije nego iskazivanje utroška vremena po kilogramu sakupljenje smole, jer kod pražnjenja lončića troši se gotovo jednako vremena za pražnjenje punog ili djelomično napunjenog lončića. Opaženo je, da je kod izvođenja svih zahvata na stablima s više bjeljenica radnik obilazio oko stabla od bjeljenice do bjeljenice, izuzev kod raznošenja i sakupljanja lončića i poklopčića. Ove zahvate izveo je radnik s jednog mjesta ili je samo djelomično obišao stablo. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Iz podataka snimanja utroška vremena određene su aritmetičke sredine i standardne devijacije za osnovne zahvate svih radnih operacija (Tab. 1, kolona 3 i 4). Kod obračuna su provjereni podaci o utrošku vremena za izvođenje osnovnih zahvata na stablima s dvije ili više bjeljenica, a koji su dobiveni zajedničkim mjerenjem osnovnih zahvata na obim, odnosno svim bjeljenicama + vrijeme obilaženja oko stabla. Provjeravanje je izvršeno umnoškom vremena za izvođenje zahvata na jednoj bjeljenici s brojem bjeljenica na stablu, uz dodatak, vremena za obilažene oko stabla. Tako su dobiveni zadovoljavajući rezultati. Utvrđeno je, da vrijeme obilaženja oko stabla kod orumenjavanja i zarezivanja stabala iznosi 3,062 sekunde, a kod postavljanja lončića, čavala i slivnika, sakupljanja smole, struganja strušca i skidanja čavala i slivnika 3,233 sekunde. Vrijeme prelaženja od stabla do stabla snimano je posebno za udaljenost između pojedinih stabala, koja je za izvjestan broj stabala i izmjerena. Kako je razmak između pojedinih stabala različit, to je i vrijeme prelaženja različito i proporcionalno međusobnoj udaljenosti stabala. Zbog toga smo riješili da utrošak vremena za prelaženje od stabla do stabla (ti,) odredimo diobom ukupnog vremena prelaženja (Th) s brojem stabala koja se smolare (N): ti, N Da bi se odredila brzina kretanja radnika po sastojini, poslužili smo se prvo formulom za određivanje prosječne međusobne udaljenosti stabala: P N u = međusobna udaljenost stabala; P = površina sastojine u m2; N = broj doznačenih stabala za smolarenje u sastojini. Gornji izraz odgovara u slučaju kad su stabla u sastojini pravilno kvadrati čno raspoređena. Prema Bauersachs-u (1), u sastojinama s nepravilnim rasporedom stabala, vrijednost »u« kreće se između 0.S 1/ ^ i 1,0 1/ ^ . Na osnovu opse žnog istraživanja, za takve sastojine Bauersachs određuje vrijednost »u2« po slijedećoj formuli: P u2 = 0,85 —. Odatle proizlazi da je: N u = 0,922 V N , što i ovdje treba uzeti u obzir. Prevaljeni put (s) izračunava se umnoškom srednje međusobne udaljenosti stabala (u) i broja stabala (N): s = u N 295 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Brzina kretanja radnika (c) izračunava se diobom prevaljenog puta s ukupnim vremenom prelaženja: s c = Th Brzina (c) omogućuje nam da odredimo vrijeme prelaženja od stabla do stabla u sastojinama iste prohodnosti. U njima brzina kretanja ostaje ista, a broj doznačenih stabala za smolarenje po jedinici površine može se mijenjati. Za prilike u navedenoj sastojini izračunate su slijedeće vrijednosti: th = 8,566 sekundi; u = 6,935 m; c = 0,80962 m/sek. Snimanje utroška vremena pojedinih radnih operacija vršeno je uvijek približno kroz 8 sati, a unošenje podataka o utrošku vremena za pojedine zahvate u manual vršeno je sistemom kontiranja, t. j . upisivanjem u pojedine kolone. Na taj način dobiven je uvid u strukturu radnog dana, a odatle smo ustanovili i vrijeme predaha u toku rada. Podaci o strukturi radnog vremena za pojedine radne operacije prikazani su u tabeli 2. \ % 50 20 iO -str -2 Slika 3. — Prilagođena normalna krivulja i poligon frekvencija utroška vremena za skidanje čavala i slivnika. Vrijeme predaha izraženo je u obliku ´% u odnosu na zbroj utrošenog vremena: 1. neposredno utrošenog rada, 2. prelaženja od stabla do stabla i obilaženja, 3. iznošenja smole, te iznošenja, odnosno unošenje lončića, slivnika i dr. Ukupni iznos vremena pod 3. prethodno je ravnomjerno raspodijeljen na pojedine bjeljenice. Ukupni potrošak vremena za izvođenje radne operacije na stablima s jednom bjeljenicom, na pr. orumenjavanje stabala, izračunava se na slijedeći način: 296 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 27 <-- 27 --> PDF |
t — t0 + ti, + tp t = ukupno vrijeme radne operacije, po bjeljenici; t0 = zahvat orumenjavanja stabala; th = vrijeme prelaženja od stabla do stabla; tp = vrijeme predaha. Ako su na stablu dvije bjeljenice, ukupni potrošak vremena za jednu bjeljenicu izračunava se ovako: 2 t0 + th + tob + tp t = 2 t0b = vrijeme obilaženja od bjeljenice do bjeljenice na istom stablu. Kad se na stablu nalaze tri ili više bjeljenica, ukupni potrošak vremena po radnoj operaciji za jednu bjeljenicu izračunava se po istom principu. Utrošeno vrijeme po bjeljenici u toku cijele sezone smolarenja dobiveno je zbrajanjem vremena pojedinih operacija, odnosno zbrajanjem umnoška vremena pojedinih operacija i broja njihovog izvođenja. Radna operacija zarezivanja vršena je u toku godine u dvije varijante: uz izlivanje vode iz lončića (ako je prije zarezivanja padala kiša) i bez izlivanja vode. Sam zahvat izlivanja trajao je prosječno 2,807 sekundi. U 1958. godini bilo je 13 zarezivanja uz izlivanje vode i 32 bez izlivanja. U tabeli 1. prikazan je ukupni utrošak vremena po bjeljenici, ako ih se na stablu nalazi jedna, dvije, tri ili četiri. Na osnovu podataka o ukupnom utrošku vremena po bjeljenici, za pojedine radne operacije izračunate su dnevne norme za osamsatno radno vrijeme, za slučajeve gdje se na stablima nalaze po jedna, odnosno dvije bjeljenice. Norme su unesene u 8. i 13. kolonu. Norme su izračunate po slijedećoj formuli: 28.800 x = t x = dnevna norma izražena brojem bjeljenica 28.000 = osamsatno radno vrijeme u sekundama Na isti se način mogu odrediti i radne norme po bjeljenici za slučaj kad se na stablu nalazi i više bjeljenica. Rijetko se nailazi na sastojine za smolarenje u kojima su stabla opterećena samo jednom ili samo s više bjeljenica. Obično se nailazi na stabla s različitim brojem bjeljenica. Tada treba odrediti % bjeljenica koje se nalaze po jedna, zatim po dvije ili više na stablu, u odnosu na ukupni broj bjeljenica. U tome se slučaju dnevna norma za bilo koju radnu operaciju dobije iz slijedećeg izraza: 0,0pi ti x + 0,0 p2 ta x + . . . . 0,0p„ x„ = 28.800 pi, pa, p„ = % broja bjeljenica po 1, 2, .. . n na stablu ti, ta, ta = ukupni potrošak vremena po radnoj operaciji za gore navedene bjeljenice (po bjeljenici) 297 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 28 <-- 28 --> PDF |
U tretiranoj sastojim pi = 63,51´%, p_> = 32,05",,,. p3 = 2,89%, p4 = 1,56%. Dnevna norma za orumenjavanje stabala uz navedeni odnos bjeljenica iznosi: 0.6351 53,109 x + 0,3205 49.961 x + 0,0289 48,911 . x + + 0,0156 48,387 x = 28.800. Dnevna norma (x) = 555 bjeljenica. Na isti način mogu se uz navedeni odnos bjeljenica odrediti norme i za druge operacije. Poznavajući utrošak radnog vremena po bjeljenici za cijelu sezonu, možemo odrediti zaradu radnika prema učinku, t. j . prema stvarno utrošenom vremenu. Kako ćemo to učiniti, ovisi o načinu na koji se vrši plaćanje radnika. Ako se svi radovi plaćaju u akord, »z« za cijeli period smolarenja dobije se po slijedećoj formuli: K a z = , tpr + tz + ni tzar + n-> ´ t„ odakle za »a« proizlazi: z (tpi -r tz + ni tzar + "2 t8) a = K z = zarada radnika po jedinici vremena (po satu) K = količina sakupljene smole po bjeljenici u kg a = zarada za proizvedenu smolu po kg tpr = vrijeme utrošeno za pripremne radove t, = vrijeme utrošeno za završne radove ni = broj zarezivanja u toku sezone tzar = ukupno utrošeno vrijeme za iedno zarezivanje po bjeljenici na = broj sakupljanja smole u toku sezone ts = ukupno utrošeno vrijeme za jedno sakupljanje smole po bjeljenici Kako se iz jednadžbe vidi. »a« se mora odrediti tako. da »z« ne spadne ispod minimuma zarade predviđene tarifnim pravilnikom. Intenzitet curenja smole t. j . količina proizvedene smole u toku sezone smolarenja varira, pa da bi zarada radnika bila za sve mjesece približno jednaka, treba »a« odrediti za svaki mjesec napose. Kod ovakvog obračunavanja zarade radnika možemo pripremne i završne radove platiti posebn o (u nadnicu ili u akord po bjeljenici), tako da se samo glavni radovi plate po kg proizvedene smole, pa će gornji izraz glasiti ovako: Z (m tzar´ 4" n-2 ts) a = K 298 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Ako se prema financijskim propisima može isplatiti radnicima akontacija za izvršene pripremne radove, tada se može i vrijeme utrošeno za pripremne i završne radove uvrstiti u gornji izraz. U tom se slučaju »tpr« i »t,<< podijele brojem mjeseci smolarenja (n). kako bi se mogli ravnomjerno raspodijeliti na cijelu sezonu, pa formula izgleda ovako: tpt + t, z ( + ni t2ar f n2 t8) n a = K Oznake K, a, ni, n2 zadržavaju isto značenje, ali im se veličina u pojedinim mjesecima mijenja. Gornji se izrazi mogu prema potrebi uvijek tako modificirati, da se eliminira vrijeme utrošeno na one radove, koji se u danom slučaju ne plaćaju po kg proizvedene smole. Iz gornjih se izraza vidi, da je za obračunavanje realne zarade radnika na smolarskim radovima po kg proizvedene smole, potrebno pored utroška vremena odrediti i prinos smole po bjeljenici. Primjera radi obračunat ćemo prosječni »a« za cijelu sezonu, ako se svi radovi plaćaju u akord: K = 0,5666 kg z = 45 din/sat tpr + t2 = 165,642 sekunde n = 5 ni = 52 ns = 5 tz.lr = 15,200 sekundi t8 = 48,736 sekundi tpr, t,. tzar, t„ izračunati su na osnovu podataka iz tabele 1. složenom aritmetičkom sredinom, a obzirom na gore izneseni % bjeljenica. z (t„r´ + tz + ni tja,. + n2 t,) a = 3600 K Izraz je podijeljen i brojem 3.600, jer je »z« uzet po satu, a vrijeme rada izraženo je u sekundama. Uvrstivši gornje vrijednosti u jednadžbu, dobili smo da je »a« = 26.467 din/kg. Znači, toliki treba da budu troškovi radne snage po 1 kg proizvedene smole u prosjeku za cijelu sezonu. Ukoliko se raspolaže podacima o prinosu smole po bjeljenici za pojedine mjesece, primjena gornjeg izraza omogućuje radnicima približno jednaku zaradu kroz cijelu sezonu. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 30 <-- 30 --> PDF |
III. REZULTATI I DISKUSIJA O DOBIVENIM REZULTATIMA Iz tabele 1, vidi se da je osnovno vrijeme za pojedine radne operacije različito, te da se kreće od 2.467 sekundi (raznošenje lončića) do 37.866 sekundi (orumenjavanje stabala). Slično je i sa stvarnim (ukupnim) potroškom vremena. Kod zarezivanja stabala izračunata je norma s izlivanjem i bez izlivanja vode, a isto tako i norma za slučaj da se broj zarezivanja s izlivanjem odnosi prema onome bez izlivanja kao 1 :3. Norme su za pojedine operacije različite, pa se može reći da im je veličina obrnuto proporcionalna sa stvarnim potroškom vremena po radnoj operaciji. Promatranjem stvarno (ukupno) utrošenog vremena na pojedine radne operacije za bjeljenice, ako se nalaze po 1, 2, 3 ili 4 na stablu, opažamo, da uz povećanje broja bjeljenica na stablu opada stvarni utrošak vremena po bjeljenici. To se isto tako odnosi i na ukupni utrošak vremena po bjeljenici za cijelu sezonu. Ako za ukupno utrošeno vrijeme po bjeljenici u sezoni (za bjeljenicu koja se nalazi po jedna na stablu) upotrebimo indeks 100,00%, vidimo, da za ostale bjeljenice visina indeksa opada. Tako za bjeljenicu, ako ih se na stablu nalaze po četiri, indeks iznosi 75,77%. Znači da tada trošimo 24,23% vremena po bjeljenici manje, u odnosu na slučaj kad je na stablu po jedna. Kod debljih stabala povećavamo broj bjeljenica srazmjerno njihovoj debljini. Kod tih se stabala, obzirom na izneseno smanjenje utroška vremena po bjeljenici, troškovi radova na smolarenju u odnosu na tanja stabla s jednom bjeljenicom smanjuju, uz uvjet da prinos smole po bjeljenici nije manji od onoga kod tanjih stabala s jednom bjeljenicom. Iz podataka po O u d i n - u (10) vidi se prinos smole po bjeljenici, kada se na stablima raznih debljina nalaze po jedna ili dvije bjeljenice: Opseg stabls . u 1 bjeljenica 2 bjeljenice Razlika prsnoj visim cm kg kg kg 90 1,941 1,168 0,773 100 2,241 1,616 0,625 110 2,584 1,680 0,904 120 2,626 1,997 0,629 130 2,931 2,398 0,533 140 3,329 2,805 0,524 Prema Terzić u (18) stabla 31—40 cm prsnog promjera koja se smolare francuskom metodom, treba opteretiti jednom bjeljenicom, a stabla prsnog promjera 41—50 cm s dvije bjeljenice. Dakle, prosječni prsni promjer stabala s jednom bjeljenicom treba da bude cea 35 cm (opsega cea 110 cm), a onih s dvije bjeljenice cea 45 cm (opsega cea 140 cm). Prema navedenim podacima po O u d i n - u, prinos smole kod stabla prsnog opsega 110 cm, ako je opterećeno jednom bjeljenicom, iznosi 2,584 kg, a kod stabla prsnog osjega 140 cm, opterećenog s dvije bjeljenice, prinos po bjeljenici iznosi 2,805 kg. Iz toga se vidi, da prinos smole po bjeljenici kod debljih stabala, koja su srazmjerno svojoj debljini opterećena većim brojem bjeljenica, u |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 31 <-- 31 --> PDF |
odnosu prema prinosu smole bjeljenice koja je samo jedna na tanjem stablu, ne opada, nego naprotiv može biti i veći. Iz iznesenog se zaključuje, da troškovi smolarenja kod debljih stabala, opterećenih većim brojem bjeljenica, u odnosu na tanja stabla, opterećena jednom bjeljenicom, opadaju. Kod povećanja broja bjeljenica na stablu, smanjuje se utrošak vremena za hodanje za jednu bjeljenicu, što se vidi iz slijedećeg izraza: th + t0b (n—1) tsni th n tsm = smanjenje vremena hoda za bjeljenicu th = vrijeme prelaženja od stabla do stabla tob = vrijeme obilaženja od bjeljenice do bjeljenice na istom stablu n = broj bjeljenica na stablu Kako se dalje iz tabele vidi, odnos vremena utrošenog za pripremno-završne radove prema vremenu za glavne radove, približno je isti za sve bjeljenice. U tabeli 2. prikazana je struktura vremena, koja se za pojedine radne operacije dosta razlikuje. Primjećuje se, da prelaženje od stabla do stabla participira u velikom % prema ukupnom utrošku vremena. Kod raznošenja lončića prelaženje učestvuje s 43,30´%, u odnosu na ukupno vrijeme ove radne operacije. Kad se uzme u obzir da od % vremena unesenog u kolonu 4. za ovu radnu operaciju otpada na hod oko 20%, vidimo, da hod kod ove operacije učestvuje s cea 63%. Također kod radne operacije zarezivanja stabala, koja se u toku godine ponavlja i preko 50 puta, hod učestvuje u ukupnom vremenu s cea 44%. Na osnovu naših istraživanja možemo reći, da promjene svojstava terena neznatno utječu na utrošak vremena kod osnovnih zahvata pojedinih radnih operacija. Međutim, svojstva terena, zatim visina i gustoća podrasta, međusobna udaljenost stabala, broj bjeljenica na stablima — sve su to činioci koji mogu u velikoj mjeri utjecati na brzinu kretanja i dužinu prevaljenog puta u sastojim. Zato treba kod utvrđivanja učinka na smolarskim radovima ispitivanju utjecaja ovih činilaca posvetiti odgovarajuću pažnju. Vrijeme predaha kod pojedinih radnih operacija ne pokazuje tako velike razlike i iznosi u prosjeku za sve radne operacije 10,82%. Kod orumenjavanja i zarezivanja stabala, u vremenu predaha iskazano je i vrijeme utrošeno za oštrenje alata (1,25% u odnosu na ukupno utrošeno vrijeme za svaku od ovih radnih operacija). Važno je napomenuti da ova struktura vremena važi samo za prilike u tretiranoj sastojini, te da se kod promjene bilo kojeg činioca i ona mijenja. Na slikama 1., 2. i 3. prikazani su poligoni frekvencija i normalne krivulje za disperziju utroška vremena kod radova na zarezivanju, sakupljanju lončića, te skidanju čavala i slivnika. Kako se iz gornjih slika vidi, poligoni frekvencija odstupaju od normalnih krivulja. Na disperziju pojedinih vrijednosti utječu osobine predmeta rada, u ovom slučaju osobine stabala i bjeljenica, te osobine alata i radnika. Ako se na pr. na mjestu zarezivanja nalazi kvrga ili je orumenjavanje loše izvršeno, za zarezivanje je potrebno više vremena. Pita se, kolike će biti frekvencije većeg i manjeg utroška vreemena od prosječnog. Ukoliko bi broj bjeljenica (odnosno sta |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Utrošak vremena kod Tabela 1. Vrst a rad ; x-~18 ´ C w«l G ? 3$ # o o a M ^ co a a > OJ 2 S o > CO c 0 „ co +i -G a L 3 a; 3 > > cd L rt, O L SS > 3 co G & o ^ a o cO O QJ fa a ´1^ 3 * o ^ o a M a aga C 0) o a c N 3 C OJ p^´r t 03 ^ w > cc cd 03 QJ c a M .S ; d a; 3 jo´ BIJ J o * co C ni._. .Ni « o jedna bjeljenica naP > 3 stablu 1. Orumenjavanje stabala 37,866 7.050 53.109 53,109 542 2. Raznošenje lončića i poklopčića 2.478 0,649 17.524 17.524 1643 3. Postavljanje lončića, čavala i slivnika 28.613 3.570 42.607 42.607 676 4a Zarezivanje stabala bez odlivanja vode 5.074 0,959 15,601 39 1.439 1846 1756 4b Zarezivanje stabala ´ s odlivanjem vode 5,074 0,959 18,812 13 244,556 1531 5. Sakupljanje smole 32,718 5,232 49,880 4 199,520 577 6. Struganje strušca 12,752 2,646 25,699 1 25.699 1121 7. Sakupljanje i iznošenje lončića i poklopčića 2,478 0.649 17,524 17,524 1643 8. Skidanje i iznošenje čavala i slivnika 6,133 1,297 17,352 17,352 1660 Ukupni potrošak vremena po bjeljenici za sve radne operacije u sezoni, sekundi 1226,330 % utrošenog vremena po bjeljenici u odnosu na potrošak vremena po bjeljinici, ako je po jedna na stablu lOO.OffVo Utrošak vremena za prema ukupno priprem.-završne radove utrošenom vre14,17% Utrošak vremena za glavne radove menu po bjeljenici 85,83°´o |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 33 <-- 33 --> PDF |
radova na smolarenju | S gs >§* i jdg § | 3 >ss = .|1 r aroT3 C3 OJ c ^ a ° CO ´?? fc< *< a CQ o iju &.24d a ^ 3-° \3 a >H u/ oo d ctf a CIJ r! 0 a) u a cu , Q **.& ^ ^ sa g « 2 «0:3 ft-a o -d ^ 12 m& lal c« .-S a GS´ 5 I si g.2> o:„ a O «& a § a aV, šal dvije bjeljenice na stablu tri bjeljenice na stablu četiri bjeljen. na stablu vremen a p o b j e 1 j e n i c i 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 49,961 1 49,901 576 48,911 1 48,911 48,387 1 48,387 12,976 1 12,976 2219 11,185 1 11,185 10,426 1 10,426 39,615 1 39,615 727 38,618 1 38,618 38,122 1 38,122 12,453 38 485,667 2312 11,404 39 444,756 10,879 39 424,281 15,661 13 203,593 1839 14,614 13 189,982 14,009 13 182,117 40,888 4 187,552 614 45,890 4 183,560 45,392 4 181,568 22,611 1 22,611 1274 21,581 1 21,581 21,033 1 21,063 12,976 1 12,976 2219 11,185 1 11,185 10,426 1 10,426 14,360 1 14,360 2006 13,362 1 13,302 12,863 1 12,863 1029,311 963,140 929,253 83,93°/« 78,54B/o 75,77l0/o 14,82% 15,04% 15,20»/o 85,18a/o 84,96»/o 84,80°/o 303 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 34 <-- 34 --> PDF |
bala) s lošijim svojstvima bio isti kao i broj bjeljenica s boljim svojstvima od prosječnih, poligon frekvencija bi se približio normalnoj krivulji. Iskustvo pokazuje da se frekvencije većeg utroška radnog vremena šire rasprostiru nego frekvencije manjeg utroška vremena od prosječnog. Stoga, po S te i n 1 i n u (16), utrošci vremena pokazuju u poligonu frekvencija tendenciju asimetrične distribucije. Na strani frekvencija većeg utroška vremena linija laganije pada nego na strani manjeg utroška. Ovo nam potvrđuju i navedena tri primjera. Struktura utroška vremena radnih operacija kod smolarskih radova Tabela 2. > OJ a 3 ja ca c co o .3 Radna operacija c> o c w O C « C C M J 3 CU OJ o N cc ™ u >» n ra -rt. O -r-, 0 rrt U] e c a <" N m M -p N oj N ^ ° rt T3 o TS O QJ rt-. SH rt 3 c C a 3 M 0} z, OJ c^ > E r t"^ <" nj ^ . i n * > ^ n r nj c o rt % utroška vremena prema ukupno utrošenom vremenu radne operacije T 3 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1. Orumenjavanje stabala 72,98 — 13,36 1,13 12,54 100,00 14,39 2. Raznošenje lončića 15,75 34,13 43,30 — 6,82 100,00 7,22 3. Postavljanje čavala, slivnika i lončića 68,89 1,91 16,71 1,49 11,00 100,00 11,98 4. Zarezivanje stabala 39,86 — 43,87 3,70 12,57 100,00 14,38 5. Sakupljanje smole 67,13 6,50 14,22 1,27 10,88 100.00 12,42 6. Struganje strušca 50,70 6,46 28,26 2,52 12,06 100,00 12,21 7. Sakupljanje i iznošenje lončića 15,75 34,13 43,30 — 9,: 100.00 7,22 8. Skidanje i iznošenje čavala i slivnika 38,37 4,77 41,74 3,72 11,40 100,00 12,21 Prosječni l0/o utroška vremena u odnosu na ukupno utrošeno vrijeme rada 23,97 10,82 IV. ZAKLJUČAK Na onsovu provedenih istraživanja donosimo slijedeće zaključke: 1. Pravilno normiranje može se izvršiti samo analitičko-proračunskom metodom, jer se diobom radnih operacija na zahvate može obuhvatiti djelovanje pojedinih faktora, pa kod izmjene njihovog intenziteta možemo korigirati već postojeće norme. 2. Uz iste ostale uvjete, broj bjeljenica na stablu znatno utječe na utrošak vremena |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 35 <-- 35 --> PDF |
3. Kod većine radnih operacija, vrijeme utrošeno na prijelaz od stabla do stabla učestvuje u velikom postotku u odnosu na ukupno utrošeno vrijeme na sve zahvate i prekide u toku rada. Zato je potrebno detaljno ispitati sve faktore koji na njega utječu. 4. Da bi se provelo pravilno nagrađivanje radnika prema učinku, treba na osnovu intenziteta curenja smole odrediti količinu proizvedene smole u pojedinim mjesecima. Tada se uz pomoć navedene formule određuje visina plaćanja zarade po kg proizvedene smole, posebno za pojedine mjesece. Na kraju smatramo da je potrebno napomenuti, da utvrđeni iznosi utroška vremena daju sliku o radovima na smolarenju i mogu u navedenim prilikama sastojine i terena služiti kao provizorne norme. Za određivanje pouzdanih normi potrebno je ispitati utrošak vremena na većem broju radnika, što je zasada samo djelomično provedeno. Pored toga, ispitivanja je potrebno provesti i za različite prilike tla i sastojine. Za pravilno utvrđivanje potrebnog vremena predaha i dodataka za oštrenje alata i eventualne sporedne r.adove, potrebno je temeljito prostudirati strukturu radnog dana. LITERATURA: 1. Bauersach s E.: Bestandesmassenaufnahme nach dem Mittelstammverfahren des zweitkleinsten Stammabstandes, Forstwissenschaftliches Centralblatt, Vol. 64, Berlin 1942. 2. Beni ć R.: Racionalizacija rada u drvnoj industriji, Zagreb 1957. 3. Beni ć R.: Analiza troškova i kalkulacije ekonomičnosti u iskorištavanju šuma, Zagreb 1957. 4. E m H.: O uticaju učestalosti belenja na veličinu prinosa smole, Organizacija rada, Beograd 1952. 5. Entwurf fiir eine Anleitung zum Schatzen des Leistungsgrades bei der Forstarbeit, Die Forstarbeit Nr 2. 1958. 6. Ga v r ilo v V. J.: Dljiteljnaja podsočka sosni v SSSR, Goslesbumizdat. Moskva- Lenjingrad 1953. 7. Hil f H. H.: Arbeitswissenschaft, Miinchen 1957. 8. M a r t i s j u k S. P.: Rentabilnost raznih sposobov podsočki i ih racionalizacija, Trudi C. N. I. L. I. Vipusk IV, Opity podsočki obiknovenoj sosni v SSSR. Goslesbumizdat, Moskva 1934. 9. Neidhard t N.: Pokušaj teoTijsko-financijskog razmatranja o smolarenju, Šumarski list IV/1930. 10. Oudi n A.: Etudes sur le gemmage des pins en France, Nancy—Pariš—Strasbourg 1938. 11. OzolinK. MiUstinovN. A.: Opity podsočki sosny v različnyh rajonah SSSR i različnym sposobom. Trudy C. N. I. L. I. Opity podsočki obikvenoj sosny v SSSR. Goslesbumizdat, Moskva 1934. 12. Pe j oski B.: Komparativni smolarski ogledi na crniot i beliot bor vo Mariovski šumi (1953 i 1954 godina), Godišen zbornik na zemjodelsko šumarskiot fakultet univerzitet, Skopje 1957. 13. Plavši ć M.: Kalkulacija cijene (šumske takse) sporednih šumskih proizvoda, Zagreb 1958. 14. Rad i mi r D.: Razvoj smolarenja u NR Hrvatskoj i proizvodnja smole u svijetu, Š. list 11/1953. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 36 <-- 36 --> PDF |
15. Rižko v G. F.: (preveli s ruskog Belonin N. i Topić M.): Smolarenje bora, Beograd 1949. 16. Serda r V.: Udžbenik statistike, Zagreb 1959. 17. S tei n li n H.: Zur Methodik von Feldversuchen im Hauungsbetrieb, Mitteinlungen der schweiz. Anstalt f. d. f. Versuchswessen XXXI. Band, 2. Heft, Ziirich 1955. 18. Terzi ć D.: Prinos smole crnog (Pinus nigra Arri.) i belog bora (Pinus silvestris li.) primenom francuske, nemačke i novoaustrijske metode smolarenja, Sarajevo 1956. 20. Ugrenović A. — Šolaja B.: Istraživanja o tehnici smolarenja i o kemizmu smele vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus Silvestris L.; Glasnik za šumske pokuse 5., Zagreb 1937. 21. Ugrenovi ć A.: Upotreba drveta i sporednih produkata šume, Zagreb 1948. 22. Allgemeine Amveisung fur Leistungsuntersuchungen (Zeitstudien) bei der Waldarbeit; Institut f. f. Arbeitswissenschaft, Reinbek bei Hamburg. 23. Visocki j V. I.: Vlijanie sposobov rezanija podnovok na vihod živici ee kačestvo i proizvoditeljnost; Trudi C N. I. L. I. Opiti podsočki sosni obiknovenoj v SSSR. Goslesbumizdat, Moskva 1934. TIME CONSUMPTION AND DETERMINATION OF LABOUR COSTS FOR RESIN-TAPKING OPERATIONS Summary In this paper the author deals with the question of time consumption in resin- tapping cperations as well as with the determination of labour costs for the French resin-tapping method. In his opinion it is possible lo establish normal work performances onlv by means of an analvtical calculation method. The data obtained about the time consumption are presented in Tab. 1. Here it is visible that the time needeđ for the performance of single operations per face decreases in so far as the number of faces on the tree is inereased. The time consumption per face for the whole resin-tapping season if there is on the tree one face is marked with the index 100:l/o; if there are two faces the index amounts to 83.93::,/o, and to 78.54Vn and 75.77,;l/o for three and four faces respeetivelv. The percentage of time consumption for preparatorv-final works as compared to the total time consumption amounts in ali faces to ca. 15!,/() and that used for ehief \vork to ca. 85%. On the basis of actuallv used time for single operations there were calculated dsily normal performances per face for ali work operations if there are te be found on the tree one and two faces respeetivelv. The author gives a suitable expression for the calculation of the daily normal performances if there are to be found in the štand trees with a different number of faces. In Table 2 is presented the strueture of time used for single work operations. It is visible that the percentage of time consuption for going from tree to tree varies with respect to the individual operations. The intervals show smaller differences and on an average amount in ali work operations to 10.82%> in relation to the total time censumed. The author recommends that the height of the workers´ wages should be determined per 1 kg. of resin produced — aceording to resin flow — separately for individual months. Thus the vvorkers will be correctly salaried aceording to the working effect. Calculation of the \vages can be effected in the manner represented in the paper. 206 |