DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 31 <-- 31 --> PDF |
odnosu prema prinosu smole bjeljenice koja je samo jedna na tanjem stablu, ne opada, nego naprotiv može biti i veći. Iz iznesenog se zaključuje, da troškovi smolarenja kod debljih stabala, opterećenih većim brojem bjeljenica, u odnosu na tanja stabla, opterećena jednom bjeljenicom, opadaju. Kod povećanja broja bjeljenica na stablu, smanjuje se utrošak vremena za hodanje za jednu bjeljenicu, što se vidi iz slijedećeg izraza: th + t0b (n—1) tsni th n tsm = smanjenje vremena hoda za bjeljenicu th = vrijeme prelaženja od stabla do stabla tob = vrijeme obilaženja od bjeljenice do bjeljenice na istom stablu n = broj bjeljenica na stablu Kako se dalje iz tabele vidi, odnos vremena utrošenog za pripremno-završne radove prema vremenu za glavne radove, približno je isti za sve bjeljenice. U tabeli 2. prikazana je struktura vremena, koja se za pojedine radne operacije dosta razlikuje. Primjećuje se, da prelaženje od stabla do stabla participira u velikom % prema ukupnom utrošku vremena. Kod raznošenja lončića prelaženje učestvuje s 43,30´%, u odnosu na ukupno vrijeme ove radne operacije. Kad se uzme u obzir da od % vremena unesenog u kolonu 4. za ovu radnu operaciju otpada na hod oko 20%, vidimo, da hod kod ove operacije učestvuje s cea 63%. Također kod radne operacije zarezivanja stabala, koja se u toku godine ponavlja i preko 50 puta, hod učestvuje u ukupnom vremenu s cea 44%. Na osnovu naših istraživanja možemo reći, da promjene svojstava terena neznatno utječu na utrošak vremena kod osnovnih zahvata pojedinih radnih operacija. Međutim, svojstva terena, zatim visina i gustoća podrasta, međusobna udaljenost stabala, broj bjeljenica na stablima — sve su to činioci koji mogu u velikoj mjeri utjecati na brzinu kretanja i dužinu prevaljenog puta u sastojim. Zato treba kod utvrđivanja učinka na smolarskim radovima ispitivanju utjecaja ovih činilaca posvetiti odgovarajuću pažnju. Vrijeme predaha kod pojedinih radnih operacija ne pokazuje tako velike razlike i iznosi u prosjeku za sve radne operacije 10,82%. Kod orumenjavanja i zarezivanja stabala, u vremenu predaha iskazano je i vrijeme utrošeno za oštrenje alata (1,25% u odnosu na ukupno utrošeno vrijeme za svaku od ovih radnih operacija). Važno je napomenuti da ova struktura vremena važi samo za prilike u tretiranoj sastojini, te da se kod promjene bilo kojeg činioca i ona mijenja. Na slikama 1., 2. i 3. prikazani su poligoni frekvencija i normalne krivulje za disperziju utroška vremena kod radova na zarezivanju, sakupljanju lončića, te skidanju čavala i slivnika. Kako se iz gornjih slika vidi, poligoni frekvencija odstupaju od normalnih krivulja. Na disperziju pojedinih vrijednosti utječu osobine predmeta rada, u ovom slučaju osobine stabala i bjeljenica, te osobine alata i radnika. Ako se na pr. na mjestu zarezivanja nalazi kvrga ili je orumenjavanje loše izvršeno, za zarezivanje je potrebno više vremena. Pita se, kolike će biti frekvencije većeg i manjeg utroška vreemena od prosječnog. Ukoliko bi broj bjeljenica (odnosno sta |