DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 43 <-- 43 --> PDF |
jim primjerkom, koji se slučajno nalazio u povoljnijim prilikama. Tako degradirana sastojina, na vrlo bogatom tlu, znači naročitu štetu sa ekonomskog gledišta, to tim više što pomenute tri vrste sjene daju manju i manje vrijednu masu. -Takove sastojine treba u nekom skraćenom razdoblju iskoristiti provesti konverziju sa vrednijim, vrstama, uz koje će važnu ulogu, kao pomoćne, imati i pomenute vrste sjene. U brdskim predjelima, gdje se u mladićima nalazi u smjesi bukva sa hrastom kitnjakom i grabom, također se može često ustanoviti da je kasnom njegom hrast kitnjak stradao u zasjeni bukve i graba, ali je često istisnuta i bukva po grabu, ako je uz jaku progalu bukva kasnije zasijala površinu nego li grab. Smjesa kitnjaka i bukve vrlo je povoljna s ekonomskog gledišta, jer kitnjak daje tada vrednije sortimente, negoli u čistoj sastojini hrasta. Na bogatim hume znim, svježim staništima važno je da se kitnjaku osigura grupimična primjesa, jer na takovima bukva postiže veću visinu, pa bi ga, uz pojedinačnu primjesu, ova nadvisila i potisla. Naročito je jaka degradacija ako obje pomenute vrijedne vrste istisne grab, koji je ne samo po kvaliteti, već i po veličini prirasta znatno slabiji. Ovaj slučaj degradacije, prevladavanjem graba, čest je u sastojinama prigorja, na svježim položajima. Svakako rad na njezi, gdje ona kasni, ne valja još i odgađati, već treba čim prije spašavati što se još može spasiti. Da ne nastupi slična degradacija i u najmlađim sastojinama valja razvoj njihov budno pratiti i bez odlaganja, već početkom njihova osnivanja, uklanjati i potiskivati ono što smeta njihovom kvalitetnom razvoju. Johine sastojine i grupe njihove — uglavnom u jarcima i svježim dolinama uz potoke, na bogatom tlu — često nisu uopće njegovane i pretežno su iz panja. Crna joha je do nedavno smatrana vrstom malene vrijednosti i zbog toga se njenoj njezi često nije obraćala potrebna pažnja, a negdje se ne obraća još ni danas, premda bi ona, njegovana rano, dala vrijedne sortimente na odnosnim prirodnim nalazištima. Degradacija johinih sastojina nije samo u tome što su obično zanemarene, nenjegovane, već u tome, što često, kao panjača slabog obrasta, same zauzimaju vrlo dobro svježe stanište, na kome bi se mogao postići naročit gospodarski uspjeh sa mješovitom sastojinom, u kojoj bi uz crnu johu mogao vrlo uspješno učestvovati još i hrast lužnjak, jasen, k. topola, platana, borovac, potonji u grupama. Ranom njegom johina panjača bi se postepeno iskoristila i mjesto panjače bi uz pomenute vrijedne vrste umjetno unesene, uzgajali johu uglavnom iz sjemena dok bi joha iz panja rano davala vrijedne proredne prihode. 3i LOŠA NJEGA SASTOJINA Degradacija sastojina je često bila uzrokovana lošom njegom koja je vršena prema principima nauke o niskim proredama. Ti principi su ranije primjenjivani u naprednom svijetu odakle su se i kod nas bili udomaćili. Prema njima i prema tadanjem osnovnom pravilu o čuvanju sklopa, nije se moglo voditi računa o njezi krošnje i kvalitetnom unapređenju sastojine. U smislu te nauke proredom se sjeklo samo potišteno, dok se krošnjati predrast — zbog očuvanja sklopa — nije smio kod nas uklanjati. Naročito je nepovoljno stanje u onim srednjodobnim sastojinama, u kojima je bilo mnogo štetnog predrasta. |