DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 49     <-- 49 -->        PDF

METODA RADA


Terenska istraživanja izvršena su djelomice početkom 1956. godine i u jeseni
iste godine.


Laboratorijske analize izvršila sam najvećim dijelom u Zavodu za agroekologiju
Zagreb i Institutu za šumarska i lovna istraživanja NRH Zagreb. Izvršene
su ove analize:


1. Reakcija tla potenciometričkom metodom uz mjernu Chinchydron i proredbenu
kalomel elektrodu, 2. Stepen zasićenosti bazama (VVo) po Kappenu, 3. Sadržaj
CaCOs u tlu kalcimetrom po Scheibleru, 4. Sadržaj humusa oksidacijom s kalijskim
bikromatom (po Lichterfeld-u), te permanganatncm metodom po Isčereku u modifikaciji
Kocmana, 5. Sadržaj fiziološki aktivno« KJO i PsOs po Egnerovoj laktatnoj
metcdi, C. Mehanički sastav elutracijskom metodom po Kopecky-u, a surova glina
(čestice < 0,002 mm) sa pripremom u NHiOH.
PEDOGENETSKI FAKTORI


Geološk i (matični) supstrat. Na pojavu tipova i podtipova tala u ovom
području — kao i u najvećem dijelu istočne Slavonije, ima veliki utjecaj diluvijalni
geološki supstrat — les.


Les ili prapor je eolska taložina nastala za vrijeme diluvija djelovanjem
vjetrova (fenovi) koji su duvali sa ledenih polja i nosili velike količine sitne
prašine, te je taložili u nizine i po bregovima (15). Eolski nanos koji se istaložio
na suhoj podlozi ima tipske osobine lesa t. j . sivkasto-žućkastu boju, tipičnu
agregaciju, nestabilnu sitnomrvičastu strukturu, s vertikalnim lomljenjem i
šupljinJcama. Takav les je rastresit i veoma propuštan za vodu. Sadrži 18—26%
CaCOs (8).


Ovdašnje lesne naslage nastavak su lesnih nanosa Srema, koje se u obliku
uskcg ravnjaka kod Vinkovaca (širina mu je nekoliko stotina metara) protežu
i proširuju prema zapadu u Đakovački praporni ravnjak.


Južnije od Vinkovaca u pravcu prema Savi javlja se uglavnom matični
supstrat srodan lesu t. zv. močvarni les, izuzev Malog i Velikog Brda kod
Gradišta gdje nalazimo les. Lesni materijal, koji se ovdje taložio u depresijama


— nekadašnjim barama — ili je bio pretaloživan riječnim tokovima, uvjetovao
je tvorbu močvarnog lesa koji je nešto težeg mehaničkog sastava od tipskog lesa
viših položaja, zbijeniji je, te žućkaste boje sa plavkastom nijansom. Na mjes´.´
ma gdje je lesni materijal bio stalno pod uplivom podzemne vode, opaža se
zaglejavanje toga materijala.
Još južnije, u pravcu Save i uz samu obalu, razvile su se aluvijalne naslage
— aluvijalni geološki supstrat (8).


Klima . Bosutsko nizinsko područje kao sastavni dio istočne Slavonije
ima umjereno kort´^entalnu klimu. Ono je zapravo prelazno područje između
sušnih krajeva na istoku i sjeveru, te vlažnijih krajeva prema zapadu.


Da bismo dobili uvid u karakter klime kao pedogenetskog faktora ovog
područja, obradili smo mjesečne i godišnje kišne faktore (5) na temelju poda


319