DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 51 <-- 51 --> PDF |
biljnog pokrivača nešto je veći od količine oborina već u VI. mjesecu, a u VII., VIII. i IX. mjesecu ove su količine gotovo dvostruko veće. Stoga se u tim mjjesecima i javlja manjak vode u iznosu od 68 mm. Popuna rezerve vlage počinje tek od mjeseca oktobra. S obzirom da za Vinkovce i okolicu raspolažemo podacima temperatura samo za kratak period (1953.—57. g.), to ćemo prikaz o klimi dopuniti još podacima oborina (tabela br. 3)) koje su mjerene za dulji niz godina u Drenovcima, Vinkovcima i Županji, a u Spačvi samo od 1953.—1957. godine. Višegodišnji prosjek oborina Tabela br. 3 MJESECI Opažačka God. Razdoblje vrijed. opažanja stanica I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Drencvci 55 59 53 63 78 89 55 58 65 91 82 72 803 1931.—1957. Vinkovci 38 46 39 50 69 79 53 47 52 59 63 54 657 1914.—1938.* Županja 48 53 42 57 74 83 54 50 59 66 70 61 717 1931.—1957.* Spačva 41 73 51 79 135 120 74 75 46´ 67 45 77 758 1953.—1957.* Temperaturni podaci za Vinkovce (period 1953.—57. g.) i za dulji period najbližih stanica Osijek i Đakovo pokazuju, da je juli najtopliji mjesec, a januar najhladniji. R e 1 j e f. Iako je Bosutsko područje uglavnom ravno do veoma slabo valovito, reljefske razlike su ipak tolike, da su uz ostale pedogenetske faktore mnogo utjecale na formiranje različitih tala. Tako su se na reljefskim uzvišicama (gredama) koje voda ne plavi razvila podzolirana šumska tla (kako sam ih označavala po ranijem nazivu u vrijeme istraživanja 1956. g. — vidi poglavlje »Tla«). Niži dijelovi reljefa (depresije, niže) pod većim su uplivom podzemne i stagnirajuće vode, te ovdje tla pokazuju u većoj ili manjoj mjeri znake zamočvarenosti, tako da se međusobno razlikuju s obzirom na boju, mehanički sastav, strukturu i t. d. Na taj način čine niz prelaza prema močvarnim tlima keja se razvijaju u najnižim dijelovima reljefa — depresijama. Vegetacija . Prema rezultatima istraživanja I. Horvata (7), Posavske šume hrasta lužnjaka pripadaju zajednici Querceto-Genistetum elatae. Specifični ekološki faktori ovoga područja (velika vlaga u proljetnim mjesecima, periodične poplave, visok nivo podzemne vode i t. d.) uvjetuju razvoj i opstanak ove trajne zajednice, koja iako mjestimično znatno utjecana djelovanjem čovjeka i prirodpih faktora (kalamiteti), pretstavlja ipak najljepšu i najvrijedniju zajednicu nizinskih šuma ne samo Bosutskog već i cijelog područja Posavine. Ova je šumska zajednica raščlanjena u dvije subasocijasije: Querceto-Genistetam elatae caricetosum brisoides acidofilnijeg karaktera i Querceto-Genistetum elatae caricetosum remotae, koja je sušeg karaktera. I. Horvat donosi također dvije snimke iz poplavnog područja Bosuta oko Spačve, sa mjesta koja su samo neznatno uzdignuta iznad površine na kojoj voda stagnira dulje vremena premda i ove površine mogu biti za najvišeg vodostaja poplavljene. U sloju drveća * Za opažačku stanicu Vinkovci nedostaje mjerenje za godine 1914.—1938., Županju 1932. j 1940. godina i u Spačvi I.—VII. mjesec 1953. godine. |