DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 52 <-- 52 --> PDF |
SI. 2. Motiv iz Bosutske šume ovih ploha javlja se, za razliku od tipično građenih ploha zajednice lužnjaka s velikom žutilovkom, veoma obilno obični grab, te klen i lipa. U sloju niskog rašća razlike su još veće, jer se javljaju posve nove vrste koje upućuju na suho tlo (Ruscus aculeatus, Tamus communis, Arum maculatum i dr.). Kovačević J. (9) istražio je opsežno vegetaciju Biđ-Bosutskog polja. TLA Spomenuto je da na tvorbu i rasprostranjenje tipova tala ovog područja ima, pored ostalih pedogenetskih faktora, znatan utjecaj reljef. Kako sam ova istraživanja vršila 1956. godine, označavala sam tla koja su se razvila na povišenim mjestima — gredama, prema ranijoj oznaci, kao podzolirana šumska tla cdn. s obzirom na razlike koje su uvjetovane reljefom i dr., vrlo slabo i slabo podzolirana tla (8). Prema novijim saznanjima o genezi i klasifikaciji tala te legendi pedološke karte Jugoslavije koja je sačinjena na osnovu tih saznanja, tla spomenute grupe spadaju dijelom u isprana smeđa šumska tla — lesivirana ´(14), te parapodzolasta tla. Na gredama koje su pod utjecajem većeg vlaženja, razvio se parapodzol (pseudoglej) odn. jako podzolirano tlo po Gračaninu. Na mjestima nižima od spomenutih gdje je utjecaj podzemne i nadzemne vode jači, ukazuju tla sve više znakove zamočvarenja ili su zamočvarena. Najniže dijelove reljefa zauzimaju močvarna (hidrogena) tla. a uz rijeku Savu, u užem pojasu, aluvijalna. Ovom prilikom opisat ćemo dva snimljena profila iz šumskog predjela Lože i Južno Boljkovo. Za ove profile, kao i za profile iz šumskog predjela Vrapčana, Bok, te Sjeverno Boljkovo, a koja su reprezentanti vrlo slabo i sla |