DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 59 <-- 59 --> PDF |
tla. Prema legendi pedološke karte Jugoslavije sačinjenoj na osnovu najnovijih istraživanja i saznanja o genezi i klasifikaciji tala, tla spomenute grupe spadaju dijelom u isprana smeđa šumska tla — lesivirana, te parapodzolasta tla. Na gredama koje su pod utjecajem većeg vlaženja razvio se parapodzol (pseudoglej). Ovom prilikom opisani su pofili podzoliranih šumskih tala odn. vrlo slabo i slabo podzoliranih tala koja pripadaju pretežno ispranim smeđim šumskim tlima (lesivirana). Pored procesa zakiseljavanja u ovim tlima opaža se i odnošenje koloida iz površinskih horizonata tla u dublje horizonte. Na temelju ispitivanja sadržaja grubo koloidnih čestica gline (manjih od 0,002 mm) može se utvrditi da su ova tla uglavnom umjereno do jako koloidna. Fizikalna svojstva, o kojima ovisi režim vode i zraka, su povoljna, naročito u tlima na mikrouzvisinama. Tla na nešto nižim položajima su težeg sastava, jer na njih često utječe veća vlaga, a pokazuju ponekad i znakove zamočvarivanja. Sadržaj humusa kreće se oko 2—6" o- Tla su obrasla sastojinama hrasta lužnjaka s grabom. Ponekad je njima primješan brijest i jasen, lipa i klen. Ponegdje su obrasla čistim sastojinama hrasta uz primjesu graba, a mogu u manjoj mjeri biti primješani brijest i ev. jasen. Vlažnija mjesta naseljava hrast, jasen i brijest. 2. U nizama (depresiama) javljaju se močvarna tla. Ona su pod utjecajem stajaćih površinskih kao i visokih podzemnih voda u toku gotovo čitave godine. Zbog teškog mehaničkog sastava tla su prilično nepropusna. U ovisnosti od utjecaja reljefa i podzemne vode stvara se plići ili dublji teško propusni glej horizont. Obrasla su uglavnom sastojinama jasena i hrasta. U barama pridolazi barska vegetacija, jer su gtovo u toku čitave godine pod vodom. S obzirom na uzrast, dimenzije i druga svojstva mnogih lijepih i vrijednih sastcjina ovog područja, može se kazati da stanišne prilike ovdje pogoduju uzgoju hrasta lužnjaka i ostalih već spomenutih vrsta drveća. Na to upućuju i svojstva većine istraženih profila. Tamo gdje kapacitet za zrak pokazuje niske vrijednosti, zatim zbijenost, uvjetovani često i negativnim utjecajem paše i drugih faktora, šumsko gospodarenje nastoji popraviti raznim načinima kod provođenja pojedinih šumsko uzgojnih mjera. Ovo je od posebne važnosti kod osnivanja kultura topola koje pokazuju pravilan razvitak i prirast na tlima dobrih svojstava s naročitim zahtjevom na povoljne odnose vode i zraka u tlu. Naime, prema našim orijentacionim istraživanjima provedenim, u nekoliko šumskih predjela ovog područja pokazalo se, da je prirast sastojina, i drugih vrsta drveća, naročito ovisan o fizikalnim svojstvima tla, a napose kapacitetu za zrak. Ispitane sastojine na tlima niskog kapaciteta za zrak pokazivale su slabiji prirast od sastojina na tlima povoljnog zračnog kpaciteta. Da bi se pak tečno i sigurno utvrdio odnos između fizikalnih svojstava tla i sastojinskog kvaliteta i prirasta, potrebna su svakako mnogo opsežnija istraživanja odnosa tla i sastojina. LITERATURA: i. Babogreda c Đ.: Melioracija degradiranih sastojina u Bosutskom području Zagreb 1952. 2. Đakovi ć B.: Primjena metode izračunavanja vodnog režima u tlu, Građevinar 1956. 3 Đakovi ć B.: Poljoprivredno melioratlvna osnova Biđ-Bosut Zagreb 1957. 329 |