DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 61 <-- 61 --> PDF |
SAOPĆENJA ZAKLJUČCI SAVEZA ITŠIDJ O NEKIM NEGATIVNIM POJAVAMA U VEZI SA IZRADOM INVESTICIONIH PROGRAMA I PROJEKATA U INDUSTRIJI DRVETA I ŠUMSKOJ PRIVREDI Projektovanje, a naročito izrada investicionih programa, u industriji drveta i šumskoj privredi dobilo je posljednjih godina veoma široke razmere, što je u skladu s razvojem ove dve privredne grane, a posebno industrije drveta. Međutim povećani obim projektovanja nije uvek u skladu sa stvarnim potrebama i razvojem industrije drveta i šumske privrede. Izrada investicionih programa i idejnih projekata uzela je tolike razmere da izaziva nepotrebno trošenje znatnih sredstava zajednice za njihovu izradu, a još više za podizanje pogona koji nemaju opravdanje i nisu u skladu sa opštom jugoslavenskom ekonomskom politikom. Ova povećana i nekontrolisana izrada projekata i investicionih programa praćena je nizom negativnih pojava. Konstatujući ovo na XV. i XVI. plenumu Pretsedništvo Saveza ITŠIDJ sazvalo je 26 marta 1960. godine sastanak kojem su, pored članova Pretsedništva, prisustvovali pretstavnici: Saveza poljoprivrednošumarskih komora Jugoslavije, Savezne industrijske komore, Centralnog odbora Sindikata drvodjelskih radnika. Sekretarijata SIV-a za poljoprivredu i šumarstvo, Jugoslavenske investicione banke, Udruženja drvne industrije Jugoslavije, Udruženja šumsko-privrednih organizacija Jugoslavije, Savetodavnog centra za poljoprivredu i šumarstvo i Sekretarijata za šumarstvo NR Srbije. Na sastanku su razmotrena sva pitanja u vezi sa izradom i odobravanjem projektnih elaborata u industriji drveta i šumskoj privredi, kao i negativne pojave koje prate njihovu izradu. Na osnovu diskusije i zaključaka izrađen je referat »O nekim negativnim pojavama u vezi sa izradom investicionih programa i projekata u industriji drveta i šumskoj privredi« koji je podnet na XVII. Plenumu ITSlDJ 13 i´ 14 maja 1960. godine. XVII. Plenum usvojio je ovaj referat u celini i konstatovao je sledeće: — Dobar deo projekata i investicionih programa u industriji drveta i šumskoj privredi slabog je kvaliteta, površno i šablonski rađen i sa nedovoljnim ekonomskim dokumentacijama. Ovi projekti nemaju onu širu bazu, koju bi morali da imaju, ne vode računa o razvoju čitave privrede, kao ni o razvoju industrije drveta i šumske privrede. Projektanti ne vode dovoljno računa gde treba locirati objekte s obzirom na sirovinsku bazu, potrošačke centre, radnu snagu i dr. kao i dokle treba ići u obuhvatanju prerade drveta. Neki projektanti rade programe i projekte zasnivajući ih na istoj sirovinskoj bazi, a investitori dobijaju sredstva za podizanje pogona bez obezbeđene sirovinske baze, radne snage i tržišta: — Ne postoje propisi kojima bi se regulisala izrada investicionih programa i projekata. — Samo jedan deo projektnih elaborata izrađuje se u projektnim organizacijama, dok ostali, zbog nepostojanja propisa, rade privatno. Zato je organizacija službe projektovanja jedno od najvažnijih u čitavom cvom kompleksu pitanja. — Sadašnji malobrojni propisi o projektovanju u šumskoj privredi zasnovani su na propisima u drugim privrednim oblastima ili pak na principima o projektovanju još iz vremena od 1931. godine, pa projektovanje u šumskoj privredi i industriji drveta tretiraju suviše usko i jednostrano. — U preduzećima industrije drveta i šumsko-privrednim organizacijama nije se do sada vodilo dovoljno računa o potrebi osnivanja svojih projektnih biroa. — Savremena proizvodnja zahteva da se služba projektovanja što više približi procesu proizvodnje, da bude neposredno vezana za proizvodnju jer se samo tako mogu da nađu najbolja rješenja tehnološkog procesa proizvodnje. Zato ne bi bilo pravilno svu službu projektovanja koncentrirati u posebnim, od proizvodnje odvojenim, projektantskim organizacijama. — Projektovanjem ubuduće treba da se bave ili posebne projektne organizacije ili projektni biro; pri poduzećima i privrednim udruženjima. Privatno projektovanje se ne može više dozvoljavati. Ovo nikako ne znači da se time na izradi projekata isključuju pojedinci, dobri stručnjaci i poznavaoci pojedinih problema. Njihovo angažovanje na izradi projekata treba da se ostvaruje kroz inicijativu spoljnjih saradnika. Za zajednicu je važno da svaki onaj koji proiektuje potpisuje ono što projektuje i da za to odgovara; da ga zajednica, ako se za to ukaže potreba, može da pozove na odgovornost. — Revizija projekata i investicionih programa važnija je od same njihove izrade, jer ona ocenjuje kvalitet projektnih elaborata. Revizija projekata treba da bude 331 |