DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 63     <-- 63 -->        PDF

polju, da b: projektna služba i proizvodnja
mogle da se koriste ovim rezultatima.


Na fakultetima bi trebalo posvetit; veću
pažnju osposobljavanju studenata za projektovanje
i uopšte za izradu ekonomskotehničkih
studija i analiza čemu se do sada
nije posvećivala dovoljna pažnja.


5. Savez ITŠIDJ, kao stručna i društvena
organizacija, treba zajedno sa Socijalističkim
savezom, Sindikatom drvodjelskih
radnika i drugim zainteresovanim organizacijama
i ustanovama da preduzme
energične mere u pravcu likvidiranja negativnih
pojava koje se javljaju u vezi sa
izradom investicionih programa i projekata,
da povede odlučnu borbu protiv svake
deformacije stručnog i moralnog lika naših
stručnjaka, borbu protiv nestručnog i
nesavesnog odnosa prema izrad; projekata,
razvoju šumske privrede i industrije
drveta. Težište ove akcije treba da bude
u našim opštinskim i sreskim organizacijama.
Onim stručnjacima, koji daju otpor zahtevima
nekim investitorima da učestvuju
u izradi projekata koji nisu u skladu s
daljim razvitkom šumske privrede, treba
pružiti svaku i punu podršku. Međutim,
protiv stručnjaka, koji ne vode računa o
svemu ovom, treba primjenjivati sankcije
koje previđaju statuti naših organizacija,
a u krajnjem slučaiu zahtevati da im se
zabrani rad na projektovanju.


Ova akcija Saveza ITŠIDJ treba da ima
karakter odlučne i trajne borbe protiv negativnih
pojava u vezi sa izradom investicionih
programa i projekata u šumskoj
privredi i industriji drveta. To je zadatak
Saveza kao stručne i društvene organizacije
inženjera i tehničara šumarstva i drvne
industrije. Isto tako to je i zadatak
svakog od nas, inženjera i tehničara, kao
građana, pa ovu borbu treba preneti iz
Saveza i na naša radna mesta i tamo se
boriti uporno i beskompromisno protiv negativnih
pojava.


Savez inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije
Jugoslavije


SJEĆANJE NA DVA GLASOVITA
CEHOSLOVAKA PROF. J. KONSELA I
DR. A. NEMECA


Nešto prije godinu dana ugrabila je smrt
dva poznata čehoslovačka šumarska radnika
— prof. ing. dr. h. c. Josipa Konšela
i ing. dr. Antonia Nemeca. Obojica su bili
dobro poznati mnogim našim šumarima,
koji su stekli svoje obrazovanje u ČSR ili
inače podržavali veze sa čehoslovačkim šu


marima. Obojica su bili cdani prijatelji
Jugoslavije i jugoslavenskih šumara.


Prof. Konšel rodio se god. 1875. u Moravskoj.
Po završetku gimnazije i bogoslovije
završio je šumarske studije na Visokoj šumarskoj
školi u Beču. Već kao mladi šumarski
inženjer usmjerio je svoj životni
put u oblasti unapređenja čehoslovačkog
šumarstva, na čemu je uspješno radio preko
pet decenija. Svojih prvih desetak godina
službe djelovao je kao taksator i glavni
direktor Šumskog gospodarstva Olomoučke
nadbiskupije. Ondje je stekao bogata
iskustva pri izradi gospodarskih planova
za velike šumske komplekse, koji su
se sterali od nizinskih predjela, do visokih
gorskih položaja u Beskidima. Neumornim
studijem izgradio se u stručnjaka svjetskog
glasa iz oblasti uzgajanja šuma. God. 1923.
dolazi na Šumarski fakultet u Brno. gdje
kao profesor uzgajanja šuma razvija opsežan
naučni i nastavnički rad. Njegovim
zalaganjem odanle su izašle generacije dobro
spremnih šumarskih inženjera.


Prof. Konšel je osnivač naučno-istraživačkcg
rada na polju uzgajanja šuma u
CSR. Tome radu dao je smjer i okvir za
duži period vremena. Svojim djelom »Uzgajanje
šuma u biološkom smislu« iz 1931.
godine (543 str.) svrstava se on među prve
stručnjake, koji obrađuju taj predmet na
kompleksnim biološkim osnovama. Veliku
brigu posvećuje on i ekološkim osnovama
uzgajanja šuma. Poznate su njegove studije
o šumskom staništu. U svom naučnom
radu prof. Konšel ulazi duboko u probleme
moderne tehnike uzgajanja šuma. Već
oko god. 1930. naglašava važnost fitocenoloških
istraživanja kao osnova za unapređenje
uzgajanja šuma. Pridaje veliku pažnju
problemima prorjeda i njihovoj važnosti
u uzgajanju šuma. Poznata je Konšelova
metoda prorjeđivanja. Pred kojih 30
godina zalagao se za svoj posebni oblik
srednje šume. U literaturi poznata je Konšelova
metoda oplodne, kao i Konšelova
metoda preborne sječe. Prof. Konšel mnogo
je doprinio unapređenju šumskih objekata
Šumarskog fakulteta u Brnu. U Šumariji
Hady stvorio je niz školskih primjera
dobro njegovanih, kao i dobro obnovljenih
sastojina, koje su posjetili mnogi
stručnjaci iz čitave Evrope.


Prof. Konšel je svojim neumornim radom
znatno zadužio svoju užu struku —
uzgajanjem šuma ne samo u CSR nego i
daleko izvan njenih granica.


Dr. A. Nemec umro je u dobi od 64 god.
Bio je naučni suradnik Instituta za šumarska
istraživanja Cehoslovacke Akademije
poljoprivrednih nauka u Pragu, Bio je po