DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 64 <-- 64 --> PDF |
znati šumarski biokemičar i pedolog. Poslije svršenih studija kemije bio je asistent iz Kemijske tehnologije, agrokemije i proizvodnje bilja u Pragu. God. 1920. postao je predstojnik Biokemijskog odjela Instituta za biljnu proizvodnju u Pragu. Od 1923. bio je stalni ekspert u Institutu za šumarska istraživanja, a od 1935. šef Odjela za šumarsku biokemiju i pedologiju tog Instituta, gdje ga je zatekla smrt. Naučna djelatnost dra. Nemeca bila je vecma opsežna. On je mnogo doprinio rješavanju problema iz oblasti ishrane drveća, kao i odnosa šumskih sastojina i tla. Poznata su njegova proučavanja utjecaja jednodobnih monokultura na fizikalna i kemijska svojstva tla, kao i utjecaja gospodarskih mjera na hraniva u šumskim tlima. Osobitu pažnju poklonio je proučavanju humusa, aciditeta i mjestanca u šumskim tlima. Poznata su njegova proučavanja degradiranih šumskih tala, gdje je došao do vrlo uspješnih rezultata i pronašao najpovoljnije metode melioracije takvih tala gnojenjem. DCMACA STRUČNA LITERATURA Fukarek, P.: Prilog poznavanju crnog bora (Pinus nigra Arn. s. Lat.). Radovi poljoprivredno- šumarskog fakulteta. B. Šumarstvo. 3. pp. 1-92. Sarajevo, 1958. Autor u raspravi monografskog značenja »Prilog poznavanju crnog bora (Pinus nigra Arn. s. lat.) uhvatio s uspjehom u kcštac da se snađe, odnosno da napravi neki red u taksonomiji i horologiji crnog bora. Uz Predgovor i Pogovor — rasprava ima četiri poglavlja: I. Problemi nomenklature, II. Cjelokupni areal rasprostranjen ja i IV. Rasprostranjenje u Bosni i Hercegovini. U poglavlju o nomenklaturi crnog bora su iscrpno i pregledno obrađeni stari i novi izvori sistematike, odnosno dendrološke literature. Crni bor spada u biljne vrste, sa vrlo zamršenom i do danas nepreglednom taksonomijom. Autor navodi jedan eklaktantan primjer zbrke oko taksonomije crnog bora. U »Šumarskom priručniku « (1949) u tri članka od tri stručnjaka navode se za crn; bor slijedeći nazivi: Pinus nigra An., Pinus laricio Poir. i Pinus maritima Mili. U svojim izlaganjima o taksonomiji crnog bora autor počima s C. Clusius-om (Pinus Pinaster alter´a Clusinus 1576), te nastavlja s Mathiolijem (Pinus maritima Dr. Nemec objavio je 6 knjiga, i to: Gnojenje šumskih kultura (I. Šumski rasadnici; II. Melioracije zakržljalih kulturasastojina), Biokemija šumskog drveća, Analiza tresetnih gnojiva, Tipovi šumskih tala. U posljednjem djelu sadržani su vrlo značajni rezultati dugogodišnjeg rada na ovom problemu, kako je to istaknuto u recenziji te knjige u Šumarskom listu za god. 1958. (str. 71). Dr. Nemec napisao je preko 200 naučnih radova i oko stotinu praktičnih i popularnih članaka. Njegov naučni rad poznat je daleko izvan granica ČSR. To najbolje vidimo u. djelu »Forest Fertilisation«, internacionalnoj bibliografiji o gnojenju šumskih tala iz 1955. g., gdje je obuhvaćeno 699 naslova raznih radova i članaka i gdje je citirano 87 radova dra. Nemeca. Preranom smrću dra. Nemeca izgubilo je čehoslovačko šumarstvo, kao i šumarstvo cijele Evrope, vrijednog naučnog radnika, koji je svojim neumornim radom proširio djelokrug šumarske nauke u svjetske razmjere. Prof. dr. M. Anić altera Mathioli), Millerom (Pinus maritima Miller 1763), Arnoldom (Pinus nigra Arnold 1785) i t. d. Novija taksonomična shvaćanja o taksonomiji crnog bora je dao bečki florista Rcninger, koji je razlikovao istočno-mediteranske i zapadno-mediteranske svojte. U novije vrijeme belgijski dendrolog Delevoy je usvojio i nastavio Roningerovu taksonomiju crnog bora. On za Pinus nigra Arnd. razlikuje dvije podvrste: ssp. occidentalis Delevov i ssp. orientalis Delevov. Češki denromog Svoboda usvaja u principu Delevoy-ovu teksonomiju, ali ju proširuje (klimatipovi). Češki botaničar Novak razrađuje sistematiku crnog bora na bazi eko-tipova. Na osnovu iscrpne iznesene materije o sistematici crnog bora autor iznosi reviziju, usvajajući Delevoy-ovu podjelu na istočne i zapadne grupe svojti: A. ZAPADNE GRUPE SVOJTI I. Pinus Clusiana Clemente in Arias: 1. ssp. mauretanica Maire et Peyerinhof, 2 ssp. Salzmani Janchen: var: pyrenaica Gren. et Godr., 3 ssp. hispanica Cook. II. Pinus Laricio Poiret in L a m k : U ssp. corsicana Loud., 5 ssp. calabrica Delamare. |