DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 65 <-- 65 --> PDF |
B. ISTOČNE GRUPE III. Pinus nigricans Host:6 ssp, austriaca (H, Oss.) Novak, 7 ssp. illvrica Vidaković: var. Gočensis Đorđ., 8 ssp. dalmatica Visiani, 9 ssp. pindica Formanek, 10 ssp. italica Hochtett. IV. Pinus Pallasiana Lambert: 11 ssp. banatica Georg. et Ion.: 12 ssp. tatarica; 13. ssp. Caramanica Loud.: var Zhukcvskiana Palibin i 14 ssp. Fenzlii Ant. et Kotschy. Uz navedenu reviziju sistematike izradio i taksonomićnu sinonimiku. Drugo poglavlje obrađuje materiju horologije, odnosno geografskog rasprostranjenja crnog bora. Na deset geografskih karata kritički iznaša areale crnog bora od Nvmana (1879). Olzabala (1915), Giacobbe (1937). Schwarza (1936), Schmuckera (1942), Riklija (1942). Meyera (1952), Rubnera (1954), Svobođe (1955), i Novaka (1953). Na 11 geografskoj karti iznaša u smislu naprijed iznesene revizije, svoje shvaćanje o sadanjem stanju rasprostranjenosti crnog bora u Evropi i sjevernoj Africi. Ovdje napominje na interesantan problem. Pinus Pallasiana Lamb. zahvaća Malu Aziju, Pont i Istočni dio Balkanskog Poluotoka. Ona graniči s P. nigricaus. Na graničnim linijama sigurno ima prelaznih vrsti, kao i podvrsta. U četvrtom poglavlju obrađena je materija rasprostranjenosti crnog bora u Sloveniji, Rumuniji, Hrvatskoj s Dalmacijom, Srbiji. Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Grčkoj i Bugarskoj. Ovdje je dana detaljnija geografska karta rasprostranjen) a crnog bora. DOMAĆI STRUČNI ČASOPISI (Nastavak na S. L. 3/4 — 1960.) ŠUMARSTVO — Beograd 1/2 — 1960. — Ing. Stevan J o v a n ović: Značaj linealnih zasada topola brzog rasta u sklopu poljezaštitnih pojaseva i pantaža. — Ing. Dragoljub Trifuno v i ć : Racionalni metod izrade tablica prinosa i prirasta za jednodobne sastojine kratke ophodnje. — Dr. ing. Milan D u- d ić: Oplemenjivanje crnog bora kalemljenjem. — Ing. Pavle Kosonogov: Tekući prirast i način njegovog određivanja. — Ing. Slobodan Stilinović: Razmatranja o primeni nekih metoda za procenjivanje kvaliteta sadnog materijala u našim U zadnjem petom poglavlju već u priličnim detaljima je obrađena materija rasprostranjenosti crnog bora u Bosni i Hercegovini Uz tekst je donesena geografska karta rasprostranjenosti crnog bora u Bosni i Crnoj Gori U NR Bosni i Hercegovini autor razlikuje osam najvažnijih područja rasprostranjenosti crnog bora: I. Zapadno-bosansko (dalmatinsko) — dolomiti, II. Srednje- vrbasko-dolomiti i krečnjaci, III. Usorsko - serpentini, IV. Ozrensko-krivajskoserpentini, V. Istočno-bosansko-srbijanskoserpentini, VI. Istočno-bosansko-hercegovačko - crnogorsko - dolomiti i dolomitski krečnjaci, VII. Srednje i gornje-neretvansko- dolomiti i VIII. Orjen i Bijela Gora. U Bosni i Hercegovini, kao i većinom uopće crni bor pretežno nastava dolomitna i serpentinska staništa, rjeđe silikatna gabra ili melafira. U pogledu visinske rasprostranjenosti zaprema pojas od niže brdske zone do predplaninske. Autor ostavlja otvoreno pitanje, da li postoje asocijacije crnog bora ili su to niže fitotaksonomične jedinice. Svrha autorovog suptilnog izlaganja o sistematici crnog bora na osnovu pristupnih izvora je bila ta, da osvijetli samo neka pitanja iz tog područja. U biogeografiji stručnjaci trebaju imati na raspolaganju jasno definirani sistematski materijal. Autor najavljuje proširenje istraživanja sistematike crnog bora, kao i šumskih zajednica. Dr. Josip Kovačević uslovima. — Ing. Zvonimir Tomac : Razmatranja o određivanju etata u prebornim šumama. — Dr. ing. Milovan G a j i ć Sadanja i nekadašnja staništa bukovo-jelovih šuma u Šumadiji. — Ing. Sreten N ikolić : Dinamika curenja smole. — Ing. Jeremija J e v t i ć: Neka zapažanja o urodu semena Pančićeve omorike na Tari. 3/4 — 1960. — Dr. ing. Branislav J o v anović j ing. Aleksandar Tucović: Novi hibridi topola dobijeni u 1959 godini. — Dr. ing. Slobodan Gavrilović: Nova otkrića u borbi sa erozijom. — Ing. Milivoje Simunović : Poljezaštitni pojasevi na mediteranskom i submediteranskom kršu. — Ing. Mustafa Mehić : Analiza 335 |