DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 68 <-- 68 --> PDF |
mi obnove i zaštite seljačkih šuma. — M. Milošević — Brevinac: Zadužbina na južnom Kucaju. 2/3 — 1960. — Ing. Nenad Prokopljević : Pojačano investiranje treba da doprinese daljem unapređenju šumarstva. — Ing. Ljubomir M a r k o v i ć: Negovanje šuma. — Ing. Miodrag Radovanović: Stanje šuma na području sreza Kruševac i mere koje bi trebalo poduzeti radi njihovog popravljanja. — Ing. Dimitrije N ikolić : Vrednost bukove sastojine odnosno bukovih stabala. — Način isplate i radno vreme radnika na poslovima iskorišćavanja šuma. — Dr. Lazar Vujičić: Drvodeljstvo u Srbiji do Prvog svetskog rata. — Stolarske radionice — tersane u Srbiji pre Prvog svetskog rata. — Mr. ph. Milan Soldatovi ć: Gljive naših šuma. — B. W u r f el: Šuma i pčela. 4 — 1960. — Ing. Ljubomir Marković: Značaj nege šuma u Srbiji. — Ing. Jovica Trajković: Neka pitanja seče i izrade drveta. — Ing. Milan S. J o v a n o- STRANO ŠUMARSTVO GOSPODARENJE ŠUMAMA V SAD (nastavak napisa u 7/8 br, Š. L. o. g.) Rentabilnost je cilj gospodarenja šumama SAD. Sva ostala djelatnost: obnova šuma, izgradnja putova, održavanje svježine tla, borba s požarima, zaštita od štetnih insekata i bolesti ostvaruje se u ovisnosti o iskorišćavanju šuma. Eksploatacija šuma centralni je problem. U federalnim je šumama 1953. g. posječeno 12,3 mil. kub. m drva za piljenu građu (vrijednost te drvne mase bila je 70,6 mil. dolara). U program sječa za 1959. g. stavljeno je 19 mil. kub. m, a cijena te mase na panju procijenjena je na 100 mil. dolara. Pretpostavlja se, da će se u godini 2.000-toj posjeći 49,5 mil. kub. m. Delegacija je posjetila sječine duglasije u Oregon u gdje postoji izgrađena mreža kamionskih cesta u svrhu eksploatacije (cijena koštanja: 35.000 dolara po kilometru). Obim sječine siže dotle, dokle djeluje naprava za privlačenje. Najčešće su to agregati sa 275 KS, koji vuku drvo do na 300 m udaljenosti, pa je prema tome opseg sječine oko 6´00 m promjera. Stabla se obaraju benzinskim pilama od 7 do 9 KS. Izvoz se obavlja kamionima. Grane i ovršak ne klaštre se; jedan se dio izlomi vučom, v i : Ploče iverice — nov proizvod. — Ing. Živojin Vančetović: Pošumljavanje na gradonima. — Kako utiču sunce i toplota na šume. — M. Milošević-Brev i n a c: Krupanjski povodanj posljednja opomena. — Mr. farm. M. Soldatovi ć: Gljive naših šuma. 5/6 — 1960. — Čuvajmo retke primerke našeg šumskog drveća. — Ing. Ljubomir Marko vić: Nega šuma. — Ing. Jovan Trajković: Seča i izrada drveta. — Dr. Miloš Maksimo vić: Savremene mere borbe protiv borovog savijača. — Ing. Dragiša Pe tro vić: Stanje privatnih šuma sreza Kruševac. — Milisav M u j ič i ć: Neka pitanja reforme lugarske službe. — Deka R. Kljajić: Šumsko bobatstvo — osnov privrednog razvitka Kuršumliske komune. — Dr. Miloš M a k s imović : Gubar u šumama NR Srbije. — Ing. Jovan Trajković: O nekim propisima Jugoslavenskog standarda za drvo. — Ing. Dimitrije Kritić : Tutkalo — važna sirovina u drvnoj industriji. Đ. K. a drugi se čisti pri daljoj preradi. Sječine su do krajnosti neuredne, tlo izbrazdano kolotečinama i jarkovima; prijeti opasnost od erozije i šumskih požara. Prirodna obnova slabo uspijeva, a na svim sječi;: ´ma koje nisu dovoljno pomlađene, ne pomaže se kulturama. Izradba šuma na Floridi uvelike se razlikuje od one u Oregonu. Na Zapadu se obaraju stabla duglasije visoka 50—70 m, a ovdje dugoigličavi i močvarski bor visine 18—20 m. Minimalne dimenzije stabala koja su doznačena za sječu moraju imati na visini od 32 futa (10 m) promjer od 8 inch-a (20 cm). Kod trupljenja (prikrajanja) oborenih stabala iz donjeg se debljeg kraja odsijeku 1 do 2 trupca za piljenje, a gornji se dio s promjerom manjim od 9 inch-a (23 cm) ostavlja za celulozu, kao i sva tanka stabla. Na Floridi je teren ravan, pa su izvozni putovi jeftiniji (2.000 dolara po milji). Privlačenjem na sječinama u šumama Floride vrši svedostupni traktor »Caterpiller D-4« sa 38 KS na koji se obično natovari 2—4 stabla. Za utovar služe dizalice kapaciteta od 3 tone montirane na isto takvim traktorima. Izvoz se vrši kamionima. Radnička brigada sastoji se iz 9 ljudi (od toga dvojica traktorista). Prored e se obavljaju na Floridi obično svakih 10 godina i to na industrijskom |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 69 <-- 69 --> PDF |
principu. Delegati su vidjeli kako sijeku i tako, da daje najveći prihod. Ipak ne sminajvrednija stabla, a ostavljaju u rijetjemo zaboraviti, da je tehnička oprema za kom sklopu sitna stabalca. Upitani zašto zaštitu radnika u poduzećima slaba. to rade. stručnjaci su odgovorili, da je raObnova i šumske kulture. Pizlog tome, što je krupno drvo vrednije i tanje obnove šuma na sječinama i kultura kad ga se posiječe dobije se velik prihod. na novim površinama važan je problem Smolarenj e na Floridi uvelike se u SAD. ali ga rješavaju mnogo lošije nego prakticira i to 3—4 g. prije sječe. Počinje iskorišćavanje šuma. Na sječinama crnose u martu i svršava u oktobru. Kao sti-gorice slaba je prirodna obnova. Namjesto mulator služi H2SO4 oslanjajući se na početinara pojave se lišćari: joha, javor i t. d. kuse izvršene u SSSR-u. Bjeljenice počiTo se smatra nepoželjnim, jer se crnogonju sa dna stabla, a prve su godine visoke rica više traži. Na kulture malo se obraća 17—18 inch-a (45 cm). Borovi koji daju gopažnja i zato se povećava površina neobdišnje manje od 9 funti (3,7 kg) smole, ne novljenih sječina i pustoši. smclare se. Najveća je količina smole po Poznato je da SAD uspješno provode sve borcvu stablu 25 funti (10 kg). Ne predviposlove drvarske industrije, jer ona daje đa li se da bi šuma dala građevni materivelike prihode, ali zato zaostaju u obnovi jal, to se počne smolariti 12 g. prije sječe šuma koja je skopčana sa rashodima. Tek i to s obje strane (na svakoj po 6 g.). u novije doba počelo se više ulagati u ovu Papi r iz omorike proizvodi se samo na posljednju, jer se je uvidjelo kako se umasjeveru zemlje i bolji je od borova papira. njilo snabdijevanje vodom, pojačala eroCelulozi iz četinjača dodaje se de 3C´/o hrazija tla i povećao sadržaj industrijskih sta, hikorija, javora i žute topole. Treba plinova u zraku itd. Iz službenih se poda* istaći i to, da se u SAD proizvodi iz drva taka vidi, da je u 40 prvih godina na terimnogo vrsta plastičnih masa, građevnih toriju u kom je uvedena federalna uprava ploča, materijala za pakovanje i t. d. šumama bilo zasađeno oko 94 tisuće ha Drvarsk a je industrij a raciošumskih kultura. Radi pomenutih uzroka, nalizirana i koncentrirana na jedno mjesto. obuiam je pomlađenih površina porastao Ujedno je mehanizirana i automatizirana posljednjih godina. Površina šumskih kultura u SAD (u tisućama acre-a i ha Pošumlj eno Pošumit će se Šume po katego- od 1. VII. 1957. slijedećih godina Sv e ga riji vlasništva do 30. VI. 1958. acre-a ha acre-a ha acre-a ha Federalne šume 133,5 54,0 2.604,7 1.054,9 2.738,2 1.108,9 Šume pojed. država 74,4 30,1 1.838,0 744,4 1.912,4 774,5 Privatne šume 1.326,4 537,2 7.145,3 2.893,8 8.471,7 3.431,0 Zaštitni pojasi 34,4 14,0 973,8 394,4 1.008,2 408,4 Ukupno 1.568,7 635.3 12.561,8 5.087,5 14.130,5 5.722,8 Koliko su pouzdani podaci navedeni za čaju krize vlada plaća za svaki nezasijaprivatne šume, to nitko ne zna. Različite ni acre, a eventualni urod ne bi ionako su vrste drveća, odnosno biljke kojima se mogli unovčiti. U sjevernoj Dakoti (a i u pošumljava. Na sjeveru su to kulture bora drugim državama) sade se šumski pojasi i omorike, duglasije i mnogih drugih vrsta. u 1—2 reda sa međusobnom udaljenošću Na Floridi najviše se sadi močvarski bor cd 10 stabalnih visina. Uske pojase pret: Pinus palustris) koji od svih borova najpostavljaju zato, jer zauzimaju malo povrbrže raste ne samo na Floridi nego i u čišine (a zemlja je tu skupa), a i zato što tavoj zemlji. stvaraju ravnomjeran režim vjetra. Inače u tom poslu ima puno neuspjeha; kulture Pretpostavljaju se rijetke kulture krup se često posuše, što je većinom u vezi sa nih sadnica, jer trebaju manje njege. U plitkim rahljenjem tla, sadnjom bilo koje ravnic; se sadi strojevima, a za sjetvu u planinama preporuča se helikopter. vrste drveća, uskim pojasima i rijetkom sadnjom. Pokuse primjene helikoptera kod Poljozaštitni pojasi nisu brojni, sjetve u brdima valja detaljno proučiti i jer proizvodnja žitarica nije u pitanju. Šta racionalno koristiti. više. mnoge su poljoprivredne površine zaboravljene. Farmeri vele da je unosnije Paša stoke u šumama smatra se ostavljati polja nezasijana, jer im u sluveoma korisnom i zato se tu ne vodi borba 339 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 70 <-- 70 --> PDF |
s njom kao kod nas. nego se, štaviše, i podstiče. Gotovo sva teritorija šumskih ispasišta (tj. 27,5 mil. ha) iskorišćuje se planski, ali se i to ne provodi baš svuda. U federalnim je šumama danas oko 1,7 mil. ha pašnjaka zakorovljenih bezvrijednim i otrovnim travama. Te površine očekuju hitnu pomoć. Sistem meliorativnih mjera zanemaren je. Slijedećih godina planira se izgradnja 9.600 meliorativnih naprava i ograda na duljini od 28.6 tisuća km. ali ma koliko to bilo korisno, ipak ne će zadovoljiti potrebe. U 1953. g. u federalnim je šumama utrošeno na razvitak pašniaka 2,42 mil. dolara. Prema planu za 1959. g. dotacije za pašnjake iznosile su 4.8 mil. dolara. Od 1953.—1958. pregledani su ek lU sploatacijskj planovi za površine svih pašnjaka i ujedno posijana trava na 200 tisuća ha pašnjaka i provedeno 1.600 melioracijskih radova. Valja spomenuti i to, da pašarenje stoke ne nanosi toliko štete kao kod nas, radi obilja trave i podrasta. Iskorištavanje šuma za odmarališt a naveliko se planira. Godine 1953. u šumskim hotelima i logorima odmaralo se 35,4 mil. liudi. a 1958. g. 68,5 mil. (od toga 17 mil. lovaca i ribolovaca). Vlasti smatraju da će se taj broj u godini 2.000 popeti na 600 mil. Stvoreni su i projekti za izgradnju novih logora i gostionica, ali čini se da je to veoma optimističko gledanje. Izletnike najviše privlači to. š;o je u šumama dosta divljači za lov. zvijeri i ribe u rijekama. U vezi s tim Ministarstvo poljoprivrede doznačuje sredstva za radove, koja su 1958. narasla na 805 tisuća dolara. U šumama je 41 rezervat gdje se uzgajaju i čuvaju životinje i pokazuju narodu. Režim voda i borba s erozijo m tla. Velika se pažnja obraća zašti´i izvora rijeka na razvodima da bi se oslabila erozija tla i zamuljivanje vode. U tu svrhu predviđeni su opsežni radovi. Izgradnja saobraćajnih veza Mreža šumskih putova gusta je u SAD. Godine 1959. bilo je 38.000 km šumskih autostrada, zatim 240.000 km šumskih putova i 180.000 km zemljanih putova. Izgradnji novih putova posvećuje se velika briga. U samoj 1953. g. iz federalnih sredstava načinjeno je 1.160 km šumskih putova, a od 1953.—1958. — napravljeno je 8.500 km; za 1959. projektirano je 1.900 km novih putova. U istom periodu (1953.—1958.) šumski su eksploateri izgradili još 20.400 km tih putova itd. Pored tako visokog nivoa izgradnje saobraćaja, uposlenima u šumskim radovima nije svuda osigurana nastamba, ali i tome će se pomoći. Zaštit a šuma. 45a/o povreda su od raznih bolesti, 20Vo od insekata, 17´n od požara, 18;:´/o su ostali uzroci. Mnogo se truda ulaže u otkrivanje zaraza, napada insekata i u borbu s njima, ali sve to ne zadovoljava ni po opsegu u kom se vrši, a ni s obzirom na tehnički nivo rada. Zn:,tnu nevolju američkim šumarima zadaje Peridermium pini Wild. na borovina, a patuljasta imela na mekim lišćarima. Postavljen je 15 godišnji plan borbe s njima, a isto tako problem su i dikobrazi ; miševi. Općenito se može reći da je zaštita šuma od insetaka i od bolesti slabo razvijena u SAD. U nekim državama zna biti i po 10.000 požara godišnje, a borba s njima smatra se prvenstvenim problemom čitavog šumskog gospodarenja. Za gašenje upotrebljava se: laki kamion s punom opremom ili šumskopožarni kamion s lakim traktorom od 31 KS s dodatnom napi-.ivom za polaganje protupožarnih pojaseva nasioanih kamenom. Na niemu je i radioorijemnik i odašiljač. Dalje rabi se: šumskopožarni kamion od 12,5 tena s teškim traktorom »International GD-9« od 43 KS sa dodanom napravom za stvaranje širok-´h protupožarnih pojaseva; teški traktor »Caterpillar D-6« od 66 KS sa dvi;e dodatne naprave-buldozerom s prednje strane i kombiniranim mineralizatorom (za posipanje 2 m širokih kamenih pojaseva) odzada; ručni radioodašiljač »Motorola«; laki helikopter u kom je samo pilot; laki patrolni avion, avioni pomorske avijacije udešeni za prskanje i za prašenje kemijskim sredstvima — i konačno: bacači vatre. Da bismo dobili jasniju sliku o šum skim požarima uzet ćemo u obzir iskustva u državi Georgia-i. Šumska joj je površina 10 mil. ha, a godišnje se dešava 7.000 šumskih požara, koji u 97°/o nastaju uslijed neopreznog baratanja vatrom. Međutim, u sjeverozapadnim brdskim državama: Montana, Oregon, Washington, pretežan je broj požara nastao uslijed groma. U Georgia-i ima mnogo protupožarnih naprava (radioodašiljači. tipa »Motorola« na protupožarnim traktorima, a i za pješake cožarmke. Tu su i 2 velika helikoptera, 17 lakih patrolnih aviona koji služe za konzultiranje za vrijeme gašenja). Avioni su snabdjeveni jakim megafonima, koji služe da bi se glas pilota čuo na zemlji i bez prijemnika na udaljenosti od ´A km. Za gašenje kemijskim sredstvima rabe se teži avioni. U toj državi ima i 280 protupožarnih traktora »International G 340« od 31 KS sa dodatnim razhlađivačem i radioodašiljačima; tu su i 8 velikih traktorskih agrs |