DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 69 <-- 69 --> PDF |
principu. Delegati su vidjeli kako sijeku i tako, da daje najveći prihod. Ipak ne sminajvrednija stabla, a ostavljaju u rijetjemo zaboraviti, da je tehnička oprema za kom sklopu sitna stabalca. Upitani zašto zaštitu radnika u poduzećima slaba. to rade. stručnjaci su odgovorili, da je raObnova i šumske kulture. Pizlog tome, što je krupno drvo vrednije i tanje obnove šuma na sječinama i kultura kad ga se posiječe dobije se velik prihod. na novim površinama važan je problem Smolarenj e na Floridi uvelike se u SAD. ali ga rješavaju mnogo lošije nego prakticira i to 3—4 g. prije sječe. Počinje iskorišćavanje šuma. Na sječinama crnose u martu i svršava u oktobru. Kao sti-gorice slaba je prirodna obnova. Namjesto mulator služi H2SO4 oslanjajući se na početinara pojave se lišćari: joha, javor i t. d. kuse izvršene u SSSR-u. Bjeljenice počiTo se smatra nepoželjnim, jer se crnogonju sa dna stabla, a prve su godine visoke rica više traži. Na kulture malo se obraća 17—18 inch-a (45 cm). Borovi koji daju gopažnja i zato se povećava površina neobdišnje manje od 9 funti (3,7 kg) smole, ne novljenih sječina i pustoši. smclare se. Najveća je količina smole po Poznato je da SAD uspješno provode sve borcvu stablu 25 funti (10 kg). Ne predviposlove drvarske industrije, jer ona daje đa li se da bi šuma dala građevni materivelike prihode, ali zato zaostaju u obnovi jal, to se počne smolariti 12 g. prije sječe šuma koja je skopčana sa rashodima. Tek i to s obje strane (na svakoj po 6 g.). u novije doba počelo se više ulagati u ovu Papi r iz omorike proizvodi se samo na posljednju, jer se je uvidjelo kako se umasjeveru zemlje i bolji je od borova papira. njilo snabdijevanje vodom, pojačala eroCelulozi iz četinjača dodaje se de 3C´/o hrazija tla i povećao sadržaj industrijskih sta, hikorija, javora i žute topole. Treba plinova u zraku itd. Iz službenih se poda* istaći i to, da se u SAD proizvodi iz drva taka vidi, da je u 40 prvih godina na terimnogo vrsta plastičnih masa, građevnih toriju u kom je uvedena federalna uprava ploča, materijala za pakovanje i t. d. šumama bilo zasađeno oko 94 tisuće ha Drvarsk a je industrij a raciošumskih kultura. Radi pomenutih uzroka, nalizirana i koncentrirana na jedno mjesto. obuiam je pomlađenih površina porastao Ujedno je mehanizirana i automatizirana posljednjih godina. Površina šumskih kultura u SAD (u tisućama acre-a i ha Pošumlj eno Pošumit će se Šume po katego- od 1. VII. 1957. slijedećih godina Sv e ga riji vlasništva do 30. VI. 1958. acre-a ha acre-a ha acre-a ha Federalne šume 133,5 54,0 2.604,7 1.054,9 2.738,2 1.108,9 Šume pojed. država 74,4 30,1 1.838,0 744,4 1.912,4 774,5 Privatne šume 1.326,4 537,2 7.145,3 2.893,8 8.471,7 3.431,0 Zaštitni pojasi 34,4 14,0 973,8 394,4 1.008,2 408,4 Ukupno 1.568,7 635.3 12.561,8 5.087,5 14.130,5 5.722,8 Koliko su pouzdani podaci navedeni za čaju krize vlada plaća za svaki nezasijaprivatne šume, to nitko ne zna. Različite ni acre, a eventualni urod ne bi ionako su vrste drveća, odnosno biljke kojima se mogli unovčiti. U sjevernoj Dakoti (a i u pošumljava. Na sjeveru su to kulture bora drugim državama) sade se šumski pojasi i omorike, duglasije i mnogih drugih vrsta. u 1—2 reda sa međusobnom udaljenošću Na Floridi najviše se sadi močvarski bor cd 10 stabalnih visina. Uske pojase pret: Pinus palustris) koji od svih borova najpostavljaju zato, jer zauzimaju malo povrbrže raste ne samo na Floridi nego i u čišine (a zemlja je tu skupa), a i zato što tavoj zemlji. stvaraju ravnomjeran režim vjetra. Inače u tom poslu ima puno neuspjeha; kulture Pretpostavljaju se rijetke kulture krup se često posuše, što je većinom u vezi sa nih sadnica, jer trebaju manje njege. U plitkim rahljenjem tla, sadnjom bilo koje ravnic; se sadi strojevima, a za sjetvu u planinama preporuča se helikopter. vrste drveća, uskim pojasima i rijetkom sadnjom. Pokuse primjene helikoptera kod Poljozaštitni pojasi nisu brojni, sjetve u brdima valja detaljno proučiti i jer proizvodnja žitarica nije u pitanju. Šta racionalno koristiti. više. mnoge su poljoprivredne površine zaboravljene. Farmeri vele da je unosnije Paša stoke u šumama smatra se ostavljati polja nezasijana, jer im u sluveoma korisnom i zato se tu ne vodi borba 339 |