DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 71 <-- 71 --> PDF |
gata ti. traktori »Caterpil´ar D-6« od 66 KS sa dvije dodatne naprave (sprijeda buldožer, straga razrahljivač) koje se primjenjuju odvojeno. Cio agregat teži 10 tona; sam razrahljivač je težak 1.23 tone. Pouzdani vatrobacač podesan za nošenje i služi za stvaranje protuvatre. Zaliha jednog punjenja dovoljna je da ispali 1 milju travnog pokrova ili podrasta. Preventivnim se mjerama nije prije pridavalo veliko značenje, ali sada će se provoditi spaljivanje šumskih otpadaka i korova. Ukupni prihodi federalne šumo privrede. Svi su napori usmjereni na povišenje prihoda od šuma. God. 1953. prihodi od prodaje drva, iskorijšćavanja pašarenja i si. iznosili su 78 mil. dolara, a 1959. očekuje se 110 mil. dolara. Ministarstvo poljoprivrede u svom referatu podnesenom Senatu ističe to kao veliko dostignuće, ier od vremena predaje nacionalnih šuma Ministarstvu pa do danas tj. od 1905. do 21. XI. 1958. sav je prihod iznosio 1 milijardu dolara. Drugim riječima, za posljednjih 6 godina (1953.—1959 bio je 600 dolara) prihod je dostigao 60´Vo svih prihoda za protekle 53 godine. Đuro Knežević OSOBITOSTI ŠUMOPRIVREDE POLJSKE Slijedeći prikaz napisao je ministar šumarstva Poljske u Lesnom hozjajstvu br. 4 — 1960. Donosimo kratak izvod. Do 1929. g. dvije trećine površine svih šuma Poljske bile su u posjedu privatnika, a gotovo 1 milion ha bile su čestice manje od 30 ha. Dekretom Komiteta narodnog oslobođenja O agrarnoj reformi i nacionalizaciji šuma od 1945. g. opća se površina državnih šuma uvećala sa 1´3 na 5/6. Prema tome, bitna je osobina poljačkog šumarstva, da je ono relativno nedavno postiglo današnje stanje i da je niklo iz raznovrsnih objekata koji su slabo uređeni, razbacani po čitavoj zemlji, devastirani za vrijeme rata i okupacije, veoma stradali od štetnika i ostali bez stručne njege. U tim prilikama je najpreči zadatak da se organizacijski riješi administrativni problem t. j . da se iz raznorodnog mozaika stvori jedinstveno šumarstvo. Šumari koji su rješavali slične probleme znaju kakve je sve zapreke s obzirom na kadrove, tehničke i organizacijske zadatke valjalo svladati u poratnim uslovima dezorganizacije. Međutim, ti su poslovi postepenim radom u nekoliko etapa tokom 15 g. u novoj Poljskoj dovedeni do kraja. Danas je utvrđena jedinstvena struktura šumarstva u kojoj su temeljne karike nadšumarije, kao primarne jedinice, koje su podređene okruzima drž. šuma na području vojvodstva. Na čelu okruga stoji Glavna uprava drž. šuma, koja je neposredno potčinjena ministru šumarstva i drv. industrije. Valja naglasiti da su šumarski organi jedinstveni gospodari šume ukoliko vrše zadatke uzgajanja, uređivanja i eksploatacije, a i druge obaveze o kojima ćemo kasnije nešto reći. Druga značajna crta jest deficitni balans drvne mase. Od 1949. g. prirast drvne mase ne pokriva narodno gospodarske potrebe. Tokom slijedećih godina taj se nesklad pokrivao uvećanim sječama, ali cd 1957. g. počelo se sistematski snižavati objam sječa, tražeći mogućnost uravnotežavanja bilance drvne mase putem likvidacije rasipanja drvne sirovine, modernizacije i proširenja preduzeća za preradu drva i intenziviranja šumoprivrede. Naravno da se vodi račun o tom, da suština nije u ograničavanju potreba drva, nego u povećanju proizvodnje drvne mase. Zato je u posljednjih 15 g. pošumljeno oko 2 miliona ha i proširena površina rasadnika na 3,5 tis. ha. Uslijed toga nemoguće je dalje proširivanje šumske površine, a oduzimati zemlju iz poljoprivrede isto nije moguće. Već danas dolazi na dušu u Poljskoj 6i0 ara obradivog zemljišta, a za 40 godina bit će tek 40 ara i manje u vezi sa nrirastom pučanstva i oduzimanjem tog zemljišta za izgradnju kuća, za vodogradnie, saobraćaj itd. Zato je valjalo tražiti takva rješenja, kojima bi se moglo osigurati znatno i brzo povećanje drvne mase, a da se ne nanese šteta zemljoradnji. Izlaz je nađen u »nasadima«. Taj Vrmin označuje sadnju drveća van šumskog područja da bi se dobilo građevno drvo. U Poljskoj je mnogo površina na kojima ništa ne raste, pa to vodi do pojačanja erozije, pogoršanja klime i snižavanja plodnosti tla. Nastala je ne samo mogućnost nego i neodgodiva potreba unošenia šumskih nasada u poljoprivredu. To je određeno za proslavu 1.000-godišnjice poljske države. Planom, kojim ravna Odbor fronta nar. jedinstva (kao naš SSRNJ), posadit će se 100 miliona stabala i 60 miliona grmova van šume. Sa- dit će se duž putova i vodotoka, na strmim padinama, oko nastamba i industrijskih objekata kao parkovi, aleje, grupe ili pojedinačna stabla. Ali ti nasadi ne unose se u landšaft sam o za zaštitu prirode i za ljepotu, nego se ima u vidu i racionalna eksploatacija i povećanje drvnog fonda. Radi toga sade se u prvom redu vrste brzog rasta, od kojih najviše topolu. Predviđena je sadnja 40 miliona topola, koje će za 15—20 g. davati godišnje oko 341 |