DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 71     <-- 71 -->        PDF

gata ti. traktori »Caterpil´ar D-6« od 66 KS
sa dvije dodatne naprave (sprijeda buldožer,
straga razrahljivač) koje se primjenjuju
odvojeno. Cio agregat teži 10 tona;
sam razrahljivač je težak 1.23 tone. Pouzdani
vatrobacač podesan za nošenje i služi
za stvaranje protuvatre. Zaliha jednog punjenja
dovoljna je da ispali 1 milju travnog
pokrova ili podrasta. Preventivnim se
mjerama nije prije pridavalo veliko značenje,
ali sada će se provoditi spaljivanje
šumskih otpadaka i korova.


Ukupni prihodi federalne šumo
privrede. Svi su napori usmjereni
na povišenje prihoda od šuma. God. 1953.
prihodi od prodaje drva, iskorijšćavanja
pašarenja i si. iznosili su 78 mil. dolara, a
1959. očekuje se 110 mil. dolara. Ministarstvo
poljoprivrede u svom referatu podnesenom
Senatu ističe to kao veliko dostignuće,
ier od vremena predaje nacionalnih
šuma Ministarstvu pa do danas tj. od 1905.
do 21. XI. 1958. sav je prihod iznosio 1 milijardu
dolara. Drugim riječima, za posljednjih
6 godina (1953.—1959 bio je 600
dolara) prihod je dostigao 60´Vo svih prihoda
za protekle 53 godine.


Đuro Knežević


OSOBITOSTI ŠUMOPRIVREDE POLJSKE


Slijedeći prikaz napisao je ministar šumarstva
Poljske u Lesnom hozjajstvu br.
4 — 1960. Donosimo kratak izvod.


Do 1929. g. dvije trećine površine svih
šuma Poljske bile su u posjedu privatnika,
a gotovo 1 milion ha bile su čestice manje
od 30 ha. Dekretom Komiteta narodnog
oslobođenja O agrarnoj reformi i nacionalizaciji
šuma od 1945. g. opća se površina
državnih šuma uvećala sa 1´3 na 5/6. Prema
tome, bitna je osobina poljačkog šumarstva,
da je ono relativno nedavno postiglo
današnje stanje i da je niklo iz raznovrsnih
objekata koji su slabo uređeni,
razbacani po čitavoj zemlji, devastirani za
vrijeme rata i okupacije, veoma stradali
od štetnika i ostali bez stručne njege. U
tim prilikama je najpreči zadatak da se
organizacijski riješi administrativni problem
t. j . da se iz raznorodnog mozaika
stvori jedinstveno šumarstvo. Šumari koji
su rješavali slične probleme znaju kakve
je sve zapreke s obzirom na kadrove, tehničke
i organizacijske zadatke valjalo svladati
u poratnim uslovima dezorganizacije.
Međutim, ti su poslovi postepenim radom
u nekoliko etapa tokom 15 g. u novoj Poljskoj
dovedeni do kraja.


Danas je utvrđena jedinstvena struktura
šumarstva u kojoj su temeljne karike
nadšumarije, kao primarne jedinice,
koje su podređene okruzima drž. šuma na


području vojvodstva. Na čelu okruga stoji
Glavna uprava drž. šuma, koja je neposredno
potčinjena ministru šumarstva i
drv. industrije.


Valja naglasiti da su šumarski organi jedinstveni
gospodari šume ukoliko vrše zadatke
uzgajanja, uređivanja i eksploatacije,
a i druge obaveze o kojima ćemo kasnije
nešto reći.


Druga značajna crta jest deficitni balans
drvne mase. Od 1949. g. prirast drvne
mase ne pokriva narodno gospodarske potrebe.
Tokom slijedećih godina taj se nesklad
pokrivao uvećanim sječama, ali cd
1957. g. počelo se sistematski snižavati
objam sječa, tražeći mogućnost uravnotežavanja
bilance drvne mase putem likvidacije
rasipanja drvne sirovine, modernizacije
i proširenja preduzeća za preradu
drva i intenziviranja šumoprivrede. Naravno
da se vodi račun o tom, da suština
nije u ograničavanju potreba drva,
nego u povećanju proizvodnje
drvne mase.


Zato je u posljednjih 15 g. pošumljeno
oko 2 miliona ha i proširena površina rasadnika
na 3,5 tis. ha. Uslijed toga nemoguće
je dalje proširivanje šumske površine,
a oduzimati zemlju iz poljoprivrede
isto nije moguće. Već danas dolazi na dušu
u Poljskoj 6i0 ara obradivog zemljišta, a za
40 godina bit će tek 40 ara i manje u vezi
sa nrirastom pučanstva i oduzimanjem tog
zemljišta za izgradnju kuća, za vodogradnie,
saobraćaj itd. Zato je valjalo tražiti
takva rješenja, kojima bi se moglo osigurati
znatno i brzo povećanje drvne mase,
a da se ne nanese šteta zemljoradnji. Izlaz
je nađen u »nasadima«. Taj Vrmin označuje
sadnju drveća van šumskog područja
da bi se dobilo građevno drvo. U Poljskoj
je mnogo površina na kojima ništa ne raste,
pa to vodi do pojačanja erozije, pogoršanja
klime i snižavanja plodnosti tla. Nastala
je ne samo mogućnost nego i neodgodiva
potreba unošenia šumskih nasada u
poljoprivredu. To je određeno za proslavu
1.000-godišnjice poljske države. Planom,
kojim ravna Odbor fronta nar. jedinstva
(kao naš SSRNJ), posadit će se 100 miliona
stabala i 60 miliona grmova van šume. Sa-
dit će se duž putova i vodotoka, na strmim
padinama, oko nastamba i industrijskih
objekata kao parkovi, aleje, grupe ili pojedinačna
stabla. Ali ti nasadi ne unose se u
landšaft sam o za zaštitu prirode i za
ljepotu, nego se ima u vidu i racionalna
eksploatacija i povećanje drvnog
fonda. Radi toga sade se u prvom redu vrste
brzog rasta, od kojih najviše topolu.
Predviđena je sadnja 40 miliona topola,
koje će za 15—20 g. davati godišnje oko


341