DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 73 <-- 73 --> PDF |
logiji, biologiji i mogućnosti uzgoja obične jele u južnom dijelu centralnih Apenina; — A. Messeri: O anatomskim promjenama u smolarenom pinjevu drvu; — A. Messeri i I. Saya: O smještaju smole u smolarenom drvu; — A. Pavari: Uzgojno-meliorativni zahvati sa gledišta genetike; — L. Masutti: O entcmofauni na Pinus nigra austriaca u Julijskim Predalpama; — I. Saya: Drugi prilog poznavanju drva važnijih mediteranskih grmova; — V. Marchesoni: Važnost histcrijsko-klimatskih faktora i utjecaja čovjeka na razvitak šumske vegetacije u Umbrc-Markiđanskim Apeninima; — R. Zocchi: Problem epidemiologije kod kukaca; — F. Mancini: O svojstvima terena u šumi Paneveggio (Trento). Dr. M. Anić CENTKO Dl STUDIO SUL CASTAGNO Talijanski Nacionalni savjet za naučni rad osnovao je početkom 1951. g. Centar za proučavanje pitomog kestena, koji je smješten pri Stanici za Šumarska istraživanja u Firenci. Direktor Centra bio je do nedavno njegov inicijator prof. dr. A. P a- v a r i. Zadaci su Centra da sistematski proučava probleme iz oblasti genetike, biologije, uzgajanja, oplemenjivanja i zaštite pitomog kestena u Italiji. Nacionalni savjet za naučni rad objavljuje naučne radove Centra u publikaciji »Centro di Studio sul Castagno«. Redaktor je bio prof. A. P a- v a r i. Na kraju radova nalazi se kratak sadržaj na francuskom, engleskom i njemačkom jeziku. Dosad je objavljeno 5 svezaka, i to: Pubblicazione N. 1, 1951, s. 68. A. Pavari u uvodnoj riječi prikazao je na talijanskom, francuskom, engleskom i njemačkom jeziku historijat osnutka, te svrhu i djelokrug rada Centra za proučavanje kestena. U ovoj svesci objavljeni su radovi: N. Breviglieri Istraživanja o biologiji cvatnje i fruktifikacije evropskog i japanskog pitomog kestena na području Valombroze. Doneseni su rezultati 5-godišnjih istraživanja, gdje je osobita pažnja posvećena fenološkim fazama, oplodnji, križanju, karpokseniji i razvoju klijanaca; — A. Morettini i A. Saccardi: O varijetetama pitomog kestena u Monte Amiata. Detaljnije je prikazana važnost uzgoja kestenika za plod. Opisane su kultivirane sorte i stavljeno težište na sorte koje daju najviše priroda. Pubblicazione N. 2, 1955, s. 166, obuhvata radove: N. Breviglieri: Istraživanja o rasprostranjenju i klijanju polena pitomog kestena. Detaljno je opisana morfologija kestenovih cvjetova. Posebna pažnja poklonjena je oplodnji kukcima i vjetrom. Iznesene su autorove metode o ustanovljivanju rasprostranjenja polena vjetrom i izbrajanju polenovih zrnaca; — N. Breviglieri: Istraživanja i opažanja o najboljim varijetetama talijanskog pitomog kestena. Težište se stavlja na izbor varijeteta s obzirom na dotično stanište. Kritički su obrađene razne klasifikacije kestenovih plodova i obrađene posebne norme za odabiranje plodova podesne za razmnažanje. Navedeni su podaci o morfološkim, biološkim, uzgojnim i kvalitetnim osobinama pojedinih varijeteta, koji su prikupljeni na materijalu iz raznih krajeva Italije. Publicazione N. 3, 1956, s. 74, sadrži radove: U. Bagnaresi: Morfološko-biološka opažanja o provenijencama japanskog kestena uzgojenog u Italiji. Ovdje su prikazani rezultati opsežnih istraživanja na kulturama podignutim između 1920. i 1930. g. Svojstva pojedinih tipova analizirana su i upoređena s najnovijim opisima japanskog, kineskog i evropskog kestena. Na kraju studije autor svrstava japanski kesten u tipove i grupe koji dolazi u obzir za daljnji uzgoj; — A. Pavari, A. Biraghi i N. Breviglieri: Rad Internacionalne komisije za pitomi kesten. Poslije Internacionalnog tjedna pitomog kestena održanog u Francuskoj 1950. obrazovana je Internacionalna grupa stručnjaka za kesten. Grupa je održala 1951. g. sastanak u Italiji i Švicarskoj. Kasnije se ona pretvorila u Internacionalnu komisiju za pitomi kesten pri FAO, koja je održala dva sastanka, i to 1953. u Španjolskoj i Portugalu i 1955. u Italiji. Ovdje je prikazan rad Komisije. Objavljen je statut Komisije, a ujedno su izneseni i problemi, o kojima je Komisija dosad raspravljala. To su: izrada karte o rasprostranjenosti kestena, u Evropi, statistički podaci o oblicima kestenovih šuma, ekološke osobine kestena, borba protiv kestenovih bolestiju, a naročito protiv crne truleži i raka kestenove kore, morfološke i biološke osobine unutar pojedinih varijeteta pitomog kestena, spremanje kestenova ploda, upotreba kestenovine u industriji tanina i papira, opći i specijalni studij o ekonomskoj važnosti kestena i dr. Publicazione N. 4, 1958, s. 175, sadrži opsežan rad pod naslovom: »Monografijska studija o pitomom kestenu u provinciji Di Lucca«. Najprije je R. Moranđini opisao geografski smještaj i klimatske prilike, te iznio geološke i hidrografske podatke, kao i podatke o oborinama i temperaturama. U fitoklimatskom pogledu ondje dolaze do 343 |