DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1960 str. 74 <-- 74 --> PDF |
izražaja: hladni Lauretum. topli Castanetum. te topli i hladni Fagetum; — R. Morandini, O. Borelli i A. Pattina opisali su terene koje pokriva pitomi kesten, a koji zapremaju 41.000 ha. Tu se raspravlja i o ekološkim prilikama kestenika; — R. Moranđini opisao je u daljnjem članku pojedine lokalitete kestena; — C. A. Cecconi prikazao je pedološke karakteristike, a C. Ciampi floristički sastav; — N. Breviglieri iznio je rezultate istraživanja 35 kultivara pitomog kestena, koja se odnose na uzrast, mladice, listove, pupove, cvjetove i plodove. Podaci su dokumentirani mnogim crtežima i fotogrifijama; — O. Borelli i A. Pettina opisali su strukturu kestenovih kultura s obzirom na gustoću, sastav i prirast sastojina, te u vezi s time izradili taksacijske tabele; — O. Borelli i A. Pettina opisali su i proizvode iz kestenovih šuma. Prikazali su važnost kestenika u ekonomici tamošnjih gorskih predjela. Isti autori opisali su i važnije bolesti na kestenu. Publicazione N. 5, 1959, s. 163, sadrži radove: A. Pavari: Zona Castanetum i areal kestena u Italiji. Na osnovi većeg broja ekoloških podataka u graničnim područjima areala kestena dokazao je autor da njegova klasifikacija posve dobro odgovara. Da bi se što bolje shvatili razni oblici evropskih kestenovih šuma, autor predlaže da se luče atlanski, kontinentalni i srednjoevropski tip kestenovih šuma; — A. Pavari: Bilješke iz oblasti ekologije pitomog kestena. Proučavanje klimatskih podataka graničnih lokaliteta kestena u Francuskoj koristi autor za tumačenje specifičnih klimatskih prilika s obzirom na kesten u unutrašnjem dijelu Evrope; — E, Baldini: Prilog proučavanju kultivara u provinciji Arezzo. Autor obrađuje najvažnija pitanja iz oblasti kultiviranja kestenovih sorata. Specijalnu pažnju obraća na 13 odabranih sorata, čija je morfološka, biološka i uzgojna svojstva opisao N. Breviglieri 1955. Na kraju rasprave dodano su norme za izbor sorata, koje dolaze u obzir pod raznim ekološkim uvjetima; — G. Valle: Opažanja o morfologiji jednogodišnjih mladica na nekoliko kultivara kestena. Posebna pažnja poklonjena je morfologiji pupa. Razlike kcd pupova prikazane su vrlo uspjelim makrofotografijama; — R. Giuliaai: Istraživanja o upotrebi kestenova brašna u ishrani stoke. Autor je vršio pokuse u nekoliko naučnih ustanova za ishranu stoke na Sveučilištu u Firenci, te došao do interesantnih zaključaka obzirom na mogućnost primjene kestenovog brašna kod ishrane domaćih živo:inja; — A. Meregalli: Pokusi o upotrebi kestenova brašna u ishrani kopunova. Pokusi su pokazal; da je ishrana kopunova vrlo povoljna u fiziološkom i ekonomskom pogledu, ako primjesa kestenova brašna iznosi oko 207« — G. Geri: Pokusi u ishrani teladi uz dodatak kestenova brašna. Pokusi su pokazali da je primjesa od 20—3C,:7o kestenova brašna vrlo povoljna obzirom na uzrast i tovljenje teladi; — G. Geri: Pokusi o ishrani odojaka uz dodatak kestenova brašna. Primjesa kestenova brašna od 35—40-Vo povoljno je djelovala na rano odbijanje odojaka od sisanja i njihov brzi razvitak. Dr. M. Anić Weymar H.: Buch der Farne, Barlappe und Schachtelhafme, II. izdanje, Radebeul und Berlin 1958., 135 str. ob´čnog oktava, sa 66 običnih i koloriranih crteža. Literatura o papratnjačama (Pteridophvta) dosta je oskudna. Ovim djelom dobro je ispunjena ta praznina. U njem su prikazani: povijest razvoja paprati, crvotočina i preslica, njihove stanišne osobine i sistematska razdioba. Obrađene su papratnjače, koje su autohtone u Njemačkoj. U prikazu historijskog razvitka zaslužuju pažnju crteži o razvojnom ciklusu jednog monecičnog maha, jedne paprati, jedne selaginele i jedne golosjemenjače. Sistematski prikaz papratnjača izvršen je ovako: Razred Lvcopsida obuhvata redove: Lvcopodiales i Selaginellales. U porodici Lvcopodiaceae obrađen je rod Lycopodium, a u por. SelaginellaCeae rod Selaginella. U razred Ir;oetopsida pripada red Isoetales sa por Iscetaceae i rodom Isoetes. Razred Sphenopsida obuhvata red Equisetales s por Equisetaceae i rodom Equisetum. Razred Pteropsida dijeli se na redove: Ophioglossales, Filicales i Hydropteridales. U por. Ophioglossaceae pripadaju rodovi: Botrychium i Ophioglossum, u por. Osmundaceae rod Osmunda, a u por. Hymenophyllaceae rod Hymenophyllum. Pcr. Polypodiaceae obuhvata redove: Pteridium, Cryptogramma. Struthiopteris, Blechnum, Phvllitis, Asplenium, Ceterach, Athyrium, Cystopteris, Woodsia, Lastrea, Dryopteris, Polystichum i Polypodium. U por. Marsileaceae pripadaju rodovi Marsilea i Pilularia, u por Salviniaceae rod Salvinia i u por Ascllaceae rod Asolla. U posebnoj tabeli prikazan je vsgetacijski odnos papratnjača. Tu su navedene pojedine vrste s obzirom na pridolazak u važnijim cenozama. U knjizi se koristi veći broj novih imena. Snalaženje je u tome pogledu oteščano, jer sinonimi nisu navedeni u tekstu, nego istom u popisu latinskih naziva. Dr. M. Anić |