DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 12 <-- 12 --> PDF |
za šumarske inženjere II, Beograd 1957. str. 172—176). Baza tih tablica je 611 modelnih stabala*. Tabele (str. 350 i 351) su tablice drvnih masa debla za jelu na silikatnoj podlozi (približno: jednodobni tip šume), odnosno za jelu na vapnenačkoj podlozi (str. 352 i 353) (približno: preborni tip šume). Broj modelnih stabala, koja su poslužila kao baza kod izrade tih tablica, premalen je (naročito za tablice za vapnenac). Ipak će se te tablice moći primijeniti ne samo na području Šumarije Zalesina već i na području cijelog Gorskog Kotara, i vjerojatno- će dati bolje drvne mase od Schubergerovih tablica. Te tablice imaju svakako samo privremeni karakter, te će se morati zamijeniti, kad bude raspoloživ veći broj modelnih stabala. Potreba izrade domaćih tablica je očita. Međutim, izrada tablica je skup posao, jer je za pouzdanu tablicu potrebno barem 2.500 do 3.000 modelnih stabala. Prema tome može se očekivati, da će taj rad trajati dulje vremena. Ipak bi što skorije trebalo izraditi plan rada. Već 60 i više godina vrše se kod nas — neorganizovano dakako — ispitivanja obličnog broja i upotrebljivosti njemačkih tablica, te je kod toga sigurno utrošeno i dosta sredstava. Nakon oslobođenja mnogi su autori pristupili izradi tablica, no isto tako neorganizovano. Krajnje je vrijeme, da se taj rad organizira i da se postavi plan rada, a kao najhitnija mjera trebala bi da bude izrada propisa (standarda) za izmjeru modelnih stabala. Tog standarda trebali bi se svi istraživači pridržavati, pa bi * Milojković je svoje tablice izjednačio pomoću poznate Schiffelove formule, uvrstivši za q2 srednju vrijednost 0,669 {vidi ´Milojković [4] str. 45 i 47), Na taj način dobivena je formula po kojoj oblični broj f ovisi samo o visini tako, da većoj visini odgovara manji oblični broj. Transformacijom Schumacher-Hall-ove formule t. j . n dijeljenjem lijeve i desne strane sa volumenom valjka —d2 h izlazi: 4 4 f = — 10a đb-2 hc-1 JT Kod svih ovdje spomenutih tablica za jelu (osim Schubergove tablice za totalnu masu) je veličina parametra b<2 , a c> l {vidi tabela 2). Također i Tordony- evi podaci (vidi Tordonv [2] str. 98 i 99) izjednačeni po metodi najmanjih kvadrata uz upotrebu Schumacher-Hall-ove formule daju b = 1,827 i c = 1,078. Prema tome mora oblični broj f rasti ako visina h raste uz konstantni prsni promjer d. Isto tako uz konstantnu visinu h, oblični broj f mora padati ako se prsni promjer povećava, jer je b—´2<0. Iznosi parametara c vrlo se malo razlikuju od 1, tako da je c — 1 vrlo maleni broj, pa je radi toga i utjecaj visine na oblični broj neznatan. Tordonv [2] također navodi, da visina stabla ne utječe na veličinu obličnog broja, već samo na prsni promjer, pa se je time i poslužio kod izjednačavanja podataka ustanovivši (grafičkim izjednačenjem) ovisnost obličnog broja i prsnog promjera. Činjenica da oblični broj ne ovisi o visini stabla, odnosno da čak neznatno i raste, ako visina raste, donekle je neočekivana i neobična, jer kod ostalih vrsta drveća — na pr. bukve i hrasta — nije tako. Radi toga je to provjereno za materijal sa silikatne podloge iz Zalesine — na slijedeći način: promatrani su iznosi obličnog kvocijenta qa u ovisnosti od prsnog promjera đ i totalne visine h. Dosta grubom analizom (t. j . pomoću metode sredina) ustanovljena je ovisnost qa = 0,720 — 0,025 d + C 035 h (d = prsni promjer u centimetrima, h = totalna visina, qs = oblični kvocijent = = omjer promjera u sredini visine stabla i prsnog promjera). Iz te jednadžbe slijedi, da oblični kvocijent qs postaje veći, ako visina raste {ako se prsni promjer ne mijenja). Uzme li se u obzir jaka pozitivna korelacija između obličnog broja f i obličnog kvocijenta qs, to izlazi potvrda rezultata dobivenog izjednačenjem po formuli Schumacher-Hall. |