DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 15 <-- 15 --> PDF |
UTJECAJ MODRENJA NA TEHNIČKA SVOJSTVA DRVA Ing. Stanko Badun 1. UVOD Prirodni ton boje drva može biti promijenjen, a uzroci te promjene mogu biti različiti. Promjena boje drva može nastati kao posljedica: oksidacije, odnosno kemijske promjene na površini drva ili u drvu, dodira s nekim materijama naročito željezom; početnog stadija drvne truleži; djelovanja gljiva uzročnika promjene boje drva (dekoloracije). Razmotrit ćemo ovdje jednu od promjena boje drva, koja nastaje razvojem određenih vrsta gljiva u drvu. Kako se i drvna trulež u svom prvom stadiju ispoljava promjenom boje, potrebno je odmah naglasiti, da se promjena boje koju ćemo ovdje promatrati ne može uvrstiti u kategoriju drvnih truleži. U oba slučaja promjene koje nastaju uzrokovane su gljivama. No kako je djelovanje tih gljiva u drvu različito (si. 1) to su i one podijeljene u dvije grupe, i to: gljive razarači drva (wood-destroying fungi), koje izazivaju drvnu trulež i gljive uzročnici dekoloracije (wood-staining fungi). Kod drvne truleži nakon promjene boje kao početnog stadija, slijede promjene kemijske i anatomske prirode, pri čemu se drvna tvar mijenja kvalitativno i kvantitativno. Kod poremećaja, koji su izazvani gljivama uzročnicima dekoloracije dolazi do promjene boje drva. ali ova promjena nije dalje praćena procesima koji dovode do prave drvne truleži. Radi lakšeg raspoznavanja početnog stadija drvne truleži od ove druge vrste promjene boje, usporedit ćemo karakteristike početnog stadija drvne truleži i Karakteristike početnog stadija drvne promjene boje drva, koje nastaju djelovanjem gljiva uzročnika dekoloracije (tabela 1). Tabela 1. Karakteristike promjene boje nastale djelovanjem gljiva uzročnika dekolora truleži: cije: Najčešće ograničena samo na bijel, a Nije ograničena samo na bijel ponekad je potpuno površinska Često difuzno proširena, više puta u sržnim tracima. Obojene površine često Obično u obliku pjega i traka imaju klinast oblik na poprečnom presjeku Boja: kod četinjača tamno ili crvenkaBoja: plavo-siva, zelena ili crvenkasta, sto smeđa, ponekad purpurna; kod li-izuzetno ružičasta, žuta ili narančasta stača svjetlije ili tamnije smeđe pjego i linije Mogu postojati uske crne ili tamno Jasno diferencirane zonirane linije ne obojene zonirane linije postoje Drvna vlakanca su neotporna i lomljiDrvna vlakanca su praktički normalne va prj rezanju nožem otpornosti pri rezanju nožem K. ST. G. CARTWRIGHT and KPK FINDLAY Od promjena boje drva, koje nastaju djelovanjem gljiva uzročnika dekoloracije jedna od najvažnijih je promjena poznata pod imenom modrenje (blue- stain). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 16 <-- 16 --> PDF |
2. MODRENJE Modrenje srećemo najčešće na prerađenom i neprerađenom drvu četinjača (borovini, rjeđe smrekovini (omorikovini) i jelovini). Ponekad ovakovu promjenu boje možemo naći i na listaćama (javor, lipa, topola, bukva, pajasen). Modrenje uzrokuju mnoge gljive iz skupine Ascomycetes i Deuteromicetes (Fungi imperfecti). Od Ascornycetesa najbrojnije je zastupljena porodica Ophio- Sl. 1 A Drvo napadnuto gljivom uzročnikom modrenja (6) SI. 1 B — Drvo napadnuto gljivom uzročnikom truleži (6) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 17 <-- 17 --> PDF |
stomaceae (Sinonim: Cerastomaceae) s vrstama Ophiostoma piceae (Miinch). O. pini (Miinch), O. coeruleum (Miinch), O. coerulescens (Miinch) i t. d. Gljive iz klase Fungi imperfekti pripadaju ili grupi Hyphomycetes (na pr. Hormodendrum cladosporioides (Fres.) Saće.. Leptographium Lundbergii Lagerb. i Melin, Trichosporium, tingens Lagerb. i Melin, Graphium spp., Cadophora (Phialophora) spp. ili grupi Sphaeropsidales (na pr. Discula pinicola (Naumov) Petrak, Sclerophoma enloxilina Lag. i Melin, Diplodia spp. i t. d.). Sve ove gljive izazivaju promjenu boje drva, ali se međusobno razlikuju po svojoj biologiji i po načinu djelovanja na drvo. Modrenje se javlja isključivo u bijeli, koja poprima modro-sivu, tamnomodru li prljavomodru boju. Ton boje ovisi o gljivi uzročniku, vrsti i vlazi drva. Modra boja nastaje od obojenih hifa koje prožimaju ch-vo. Hife su u početku bezbojne, a kasnije postaju tamnosmeđe. Iako su hife gljiva uzročnika modrenja smeđe boje, ipak nam se napadnuto drvo ukazuje bojom u kojoj prevladava modri ton. Postoje dva teoretska tumačenja ove pojave. Jedno tumačenje smatra — da smeđa boja hifa ne dolazi do izražaja zbog sloja drvne tvari kojom su hife prekrite, uslijed čega površina takovog drva ima izgled kao da je modro obojena (10). Drugim tumačenjem — modra boja koja nam se ukazuje na površini drva smatra se posljedicom fizičkog fenomena, koji nastaje uslijed loma zraka svjetlosti, koje padaju na vrlo tanke tamne hife, a koje se naziru kroz providne stijenke drva (10). Analognu pojavu koja se također ispoljava plavkastom bojom možemo vidjeti promatrajući razvođeno mlijeko ili dim od cigarete. Mišljenja, da je promjena boje drva koja prati pojavu modrenja, uzrokovana stvaranjem obojenih materija od strane micelija gljive, kao i mišljenja da dolazi do promjene boje staničnih stijenki, nisu dokazana (2). r " . " "—~" ´" " ´´:*; SI. 2 — Poprečni presjek bora (P. cembra) napadnut gljivom Ophiostoma pini (Orig.) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Na poprečnom presjeku pomodrelcg drva vide se klinaste mrlje, koje u početku teku u smjeru radija, a kasnije zahvate čitavu bijel (si. 2). Na uzdužnom presjeku ističu se bojom naročito sržni traci i smolnjaci, dakle dijelovi koje gljiva napada radi njihove hranjivosti. Mikroskopska istraživanja pomodrelog drva pokazala su, da se većina gljiva uzročnika modrenja razvija u parenhimskom staničju i to najvećma onom u sržnim tracima i smolnjacima. Hife nekih gljiva uzročnika modrenja mogu se naći i u trahejidama u koje prodiru putem jažica ili pak što je mnogo rijeđe direktnim prodorom kroz staničnu stijenku. Način na koji hife vrše ovo direktno prodiranje kroz staničnu stijenku nije još potpuno objašnjen. Sposobnost prodiranja kroz stijenku stanice tumači se na razne načine. Huber t (6) smatra, da prodiranje kroz staničnu stijenku vrše mlade hife. One na vršku u točki dodira sa staničnom stijenkom proizvode fermente koji razgrade staničnu stijenku. Kroz nastali otvor hifa pređe u susjednu trahejidu nakon čega odeblja (si. 1, A). Neki pak smatraju, da se ovo prodiranje vrši pomoću zrelih hifa koje se stisnu na mjestu prolaza kroz stijenku, a po izlasku ponovo odebljaju, te da je to posljedica mehaničkog, a ne encimatskog djelovanja hife (7). Modrenje, pojava koju tako često susrećemo na drvu četinjača, ne mora se uvijek ukazivati na površini svojim karakterističnim modrim tonom. Cesto se događa da površinski slojevi drva zadržavaju svoju prirodnu boju, dok su unutrašnji dijelovi potpuno pomodreli. Do ove pojave unutarnjeg modrenja dolazi zbog toga, što uslovi za razvoj gljive u površinskim slojevima drva postaju nepovoljni izvjesno vrijeme nakon infekcije. Hife koje su prodrle dublje u drvo i dalje se razvijaju, jer su uslovi u unutrašnjosti ostali i dalje povoljni. Od faktora, koji omogućavaju intenzivan razvitak gljiva uzročnika modrenja ističu se — temperatura, kisik, vlaga drva i vrsta drva. Istraživanja su pokazala da se donja granica temperature, kod koje prestaje rast gljive, nalazi između 0° —10° C, maksimalna temperatura kod koje se razvoj gljive zaustavlja nalazi se oko 35° C, dok je letalna temperatura različita za pojedine vrste gljiva i kreće se u grF,nicama od 35° —,55° C. Optimalna temperatura nalazi se između 22.5° C — 29i0 C. Što se tiče vlage drva ustanovljeno je, da ona mora biti iznad točke zasićenosti žice. Prema tome za razvoj gljiva uzročnika modrenja, drvo treba da sadrži izvjesnu količinu slobodne vode. Minimalna, optimalna i maksimalna količina vode. potrebna za razvoj uzročnika modrenja različita je za pojedine vrste. Općenito se može reći, da je minimalna vlažnost oko 24%, optimalna između 33—821)/o, a maksimalni sadržaj vode kod kojega se gljive još mogu razvijati oko 145% (11). Ta gornja granica ovisi i o količini zraka kojega drvo kod određene vlažnosti može sadržavati, a koji je također jedan od važnih faktora za razvoj gljiva. Količina zraka u drvu manja od 18% u odnosu na volumen drva smatra se minimalno potrebnom količinom (14). Općenito se smatra da je ista vrsta drva s većim učešćem bijeli, sa manjom volumnom težinom, sa širim godovima, češće napadnuta gljivama uzročnicima modrenja, nego drvo s manje bijeli, većom volumnom težinom i užim godovima. Kod piljenog materijala bočnice su više izložene napadu gljiva, nego blistače. Drvo jednom osušeno (prirodnim ili umjetnim putem), nakon ponovnog navlaživanja može opet biti napadnuto uzročnicima modrenja, ali u daleko manjoj mjeri, nego drvo koje uopće nije bilo sušeno (10). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 19 <-- 19 --> PDF |
3. UTJECAJ MODRENJA NA TEHNIČKA SVOJSTVA DRVA Pomodrelo je drvo bilo predmet brojnih istraživanja, kojima se je nastojalo odrediti, da li i koliko modrenje utječe na tehnička svojstva drva. Unatoč tolikih istraživanja mišljenja o utjecaju modrenja na tehnička svojstva drva nisu istovjetna. Neki smatraju da je modrenje samo estetska griješka, dok drugi smatraju da su pomodrelom drvu znatno umanjena tehnička svojstva, da je otežana penetracija sredstva za impregnaciju, da je manje otporno napadu gljiva koje uzrokuju trulež, te da je pomodrelo drvo, kao sirovina za dobivanje celuloze, slabije kvalitete nego odgovarajuće zdravo drvo. U ovom radu bit će razmotren samo utjecaj modrenja na tehnička svojstva drva. Među najranija istraživanja (između 1897—1930 god.) spadaju radovi — Rudeloffa von Schrenka, Miincha, Weiss-Barnuma. Oni s-u ispitivali: čvrstoću na tlak paralelno s vlakancima, čvrstoću na udarac, čvrstoću na savijanje, cjepljivost, tvrdoću i neka fizička svojstva pomodrelog drva. Istraživanja su vršena na pomodrelom drvu raznih vrsta borova, kod kojega je modrenje nastalo kao posljedica prirodne infekcije, osim istraživanja Miinch a u kojima je modrenje u drvu izazvano umjetnim putem. Ovim radovima može se prigovoriti zbog nekih nedostataka, kao što su: prirodno zaraženi materijal mogao je biti inficiran i drugim gljivama, nedovoljan broj ispitivanih proba, razlika u vlažnosti pomodrelih i zdravih proba i t. d. Ti nedostaci imali su utjecaja na dobivene rezultate, koje zbog toga ne možemo smatrati sasvim pouzdanim. Kasnija istraživanja od 1930. god. pa nadalje (Mayer-Wegelin, V anin, Findlav-Pettifor, Thunell) bila su egzaktnija, a metodika rada bolje razrađena s ciljem, da se otklone što je više moguće utjecaji faktora različitih od modrenja, kao što su: razlike u sadržaju vode, nehomogenost materijala i t. d. Radovi su vršeni na umjetno inficiranom i posebno izabranom materijalu. Rezultati ovih istraživanja pokazuju neznatno smanjenje veličine nekih svojstava pomodrelog drva u odnosu na zdravo drvo. Jedino čvrstoća na udarac pomodrelog drva znatno je manja od iste čvrstoće zdravog drva. Razmotrit ćemo ovdje pojedinačno svojstva drva, koja su bila predmet najčešćeg ispitivanja. Istraživanja utjecaja modrenja na tehnička svojstva drva vršili su pojedini autori (4, 5, 14) na raznim vrstama drva (Pinus echinata, Pinus silvesttris i t. d.) i s> raznim vrstama gljiva uzročnika modrenja (Ophiostoma pini (Miinch), Graphium spp., Aposphaeria pinea (Saoc) i t. d.). Iako su istraživanja vršena. s raznim vrstama drva i s raznim vrstama gljiva, ipak je iz dobivenih rezultata vidljivo, da modrenje — odnosno gljive uzročnici modrenja utječu na pojedina svojstva drva sasvim određeno. Sumirajući rezultate ispitivanja čvrstoće na tlak paralelno s. vlakancima pomodrelog i zdravog drva, može se zaključiti da je čvrstoća na tlak pomodrelog drva nešto manja od iste čvrstoće zdravog drva. Iako je to smanjenje dosizalo i do 4´Vo, ipak ono nema većeg značenja za upotrebu pomodrelog drva. Srednja vrijednost čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima pomodrelog drva bora (376. ± 4,81 kg/cm2) nešto je manja od srednje vrijednosti čvrstoće na. tlak zdravog drva (383 ± 2,92 kg/cm2), no ova razlika nije signifikantna. Odnos između yeličine pom^drele površine i .čvrstoće na tlak prikazan je na si. 3; gdje je veličina pomodrele površine izražena u postotku peršine poprečnog presje.ka. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Preračunati i grafički prikazani podaci Findlav i Pettifor-a na si. 3 pokazuju, da se čvrstoća na tlak pomodrelog drva bora smanjuje, ako se pomodrela površina povećava. Drvu, kojem je približno 1/4 poprečnog presjeka pomodrela, smanjena je čvrstoća na tlak za 4´%. kg/cm 200 poslije 7 tjedana pojl/je /» fjeaana poj/i/e ćo tjedana 1 1 //7»nominalno lezma 9/On /ffa o e f3 23 % pomodrela povrjina SI. 3 — Odnos između pomodrele površine i čvrstoće na pritisak (Orig.) Rezultati istraživanja tvrdoće pomodrelog i zdravog drva pokazuju da postoje razlike u tvrdoći, pomodrelog i zdravog drva (5, 14). Ispitivana je tvrdoća frontalnog, radijalneg i tangencijalnog presjeka. Tvrdoća je iskazana silom u kilogramima, koja je potrebna da se tijelo određenog oblika zatjera u drvo do određene dubljine. Prema V a n i n - u (14) tvrdoća pomodrelog drva bora (172 ± 3,16 kg) manja je od tvrdoće zdravog drva (178 + 4,59 kg), no kako autor navodi ova razlika nije signifikantna. Tvrdoću pomodrelog i zdravog drva ispitivali su i Findlav i Pettifor (5). U tabeli 2 doneseni su preračunati rezultati njihovih istraživanja. Tabela 2. Sila u kg Broj Nominalna radijalni tangenc. frontalni Stanje drveta proba težina presjek presjek presjek zdravo 100 0,405 60,25 61,SI 60,70 pomodrelo 40 0,405 53,10 53,45 52,09 Iz tabele se vidi, da je razlika u tvrdoći pomodrelog i zdravog drva nešto veća nego u prvom slučaju. Iako postoji razlika u tvrdoći pomodrelog i zdravog |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 21 <-- 21 --> PDF |
drva, autori smatraju da ona nije dovoljno velika da utječe na svojstva, koja se traže od drva za podove. Analiza rezultata ispitivanja čvrstoće na savijanje pokazuje, da između čvrstoće na savijanje pomodrelog i zdravog drva ne postoje razlike. Smanjenje čvrstoće na savijanje pomodrelog drva za 1´% nije signifikantno i može se smatrati posljedicom razlike u građi drva, točnosti mjerenja i t. d. Vrijednost modula elastičnosti određenog kod ispitivanja čvrstoće na tlak paralelno s vlakancima pomodrelog i zdravog drva prikazane su u tabeli 3. Rezultati u ovoj tabeli predstavljaju preračunate podatke Findlav i Pettifor-a, a svrstani su prema intenzitetu pomodrele površine. Tabela 3. Modul elastičnosti kg/cm2 Stanje drveta Broj proba zdravo pomodreloSmanjenje stvarno relativno signifikantnost Ništa do neznatno pomodrelo Srednje do jako pomodrelo 58 25 100.432 101.829 99.73099.028 702 2801 0.7 2.8 nije je Kako se vidi iz tabele, modul elastičnosti neznatno pomodrelog drva manji je od modula elastičnosti zdravog drva, ali nije statistički signifikantan. Smanjenje modula elasticiteta srednje do jako pomodrelog drva u odnosu na modul elasticiteta zdravog drva statistički je signifikantan, no s gledišta upotrebe drva ovo smanjenje nije toliko, da bi bilo od važnosti i može se potpuno zanemariti (5). Iz slike 3 i 4 vidi se, da je nominalna volumna težina pomodrelog drva manja za 1—2% od iste težine zdravog drva. Također je uočljivo progresivno smanjenje nominalne težine pomodrelog drva, s obzirom na veličinu pomodrele površine i na dužinu vremena u kojem je drvo bilo izvrgnuto djelovanju gljiva uzročnika modrenja. Neki smatraju da ovo smanjenje težine drva nastaje samo uslijed destrukcije hranjivih tvari u sržnim tracima od strane gljive. Ovu tvrdnju baziraju na pretpostavci da količina škroba i sličnih hranjivih tvari u sržnim tracima ne prelazi 1—2% težine suhe drvne tvari (5). Većina autora u svojim istraživanjima dobili su rezultate, kod kojih razlika u težini pomodrelog j zdravog drveta nije prelazila 2%. Iako se rezultati tih radova prilično podudaraju, smatramo da bi bilo potrebno izvršiti specijalna istraživanja s ciljem, da se osvijetli pitanje smanjenja težine pomodrelog drva. Posebice iz razloga, što se hife nekih gljiva uzročnika modrenja razvijaju i izvan sržnih trakova u trahejidama, odakle ponekad prodiru direktno kroz staničnu stijenku u susjedne trahejide. Trebalo bi utvrditi — da li i u kolikoj mjeri — pojedine vrste gljiva koje uzrokuju modrenje oštećuju staničnu stijenku. Ako takovih oštećenja ima i ako su ona znatnija, onda je i to razlog smanjenja težine drva, što za sobom povlači odgovarajuće smanjenje ostalih svojstava drva. Usporedo s ovim istraživanjima, trebalo bi pokušati utvrditi način na koji hife gljiva koje uzrokuju modrenje prolaze kroz staničnu stijenku. Čvrstoća na udarac je jedino svojstvo, za koje su u svim istraživanjima dobiveni rezultati, koji pokazuju da je ona kod pomodrelog drva znatno manja, nego kod zdravog drva. Ovo smanjenje vrijednosti čvrstoće na udarac kod pomodrelog drva dosizalo je i do 75´% (4). Međutim, u većini istraživanja dobiveni |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 22 <-- 22 --> PDF |
su rezultati, koji pokazuju da najveće smanjenje čvrstoće na udarac pomodrelog drva iznosi prosječno oko 40% u odnosu na istu čvrstoću zdravog drva. Preračunati i grafički prikazani podaci na si. 4 pokazuju, da se čvrstoća na udarac, kod drva kojemu je modrenjem zahvaćeno 75—100% površine, smanjila za 39,82% prema istoj čvrstoći zdravog drva. Slične rezultate dobio je i F. H. Armstron g (5) u svojim istraživanjima. zdrai/o dri/o POJ//je 3 tjedna POJ//je 3 -tžtjedana poJlije te-26 tjedana ^^ poj/ije 26 tjedana fn - nom/na/na valt/mna fet/na 0 3 15 50 4-5 60 ?5 90 % pomodre/a povrj/no SI. 4 — Odnos između pomodrele površine i čvrstoće na udarac (Origj) --: Kako se iz slike 4 vidi, smanjenje čvrstoće na udarac pomodrelog drva zavisi o veličini pomodrele površine. Sto je površina na kojoj se razvio micelij gljive uzročnika modrenja manja, to je manja i razlika u veličini čvrstoće na udarac pomodrelog i zdravog drva. Drugim riječima, smanjenje vrijednosti čvrstoće na udarac pomodrelog drva, proporcionalno je veličini pomodrele površine. 4. ZAŠTITA DRVA OD MODRENJA U svrhu zaštite drva od pojave modrenja, potrebno je u njemu proizvesti takove uslove, koji su nepovoljni za razvoj gljive uzročnika. Kako smo spomenuli, gljive koje uzrokuju modrenje zahtijevaju za svoj razvoj određenu količinu vode u drvu. One se ne mogu razvijati ako je stepen vlage u drvu manji 364 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 23 <-- 23 --> PDF |
od 24%, ni onda kada drvo sadrži maksimalnu količinu vode. Odatle proizlazi da razvoj gljiva uzročnika modrenja možemo spriječiti ili sušenjem drva ili uskladištenjem drva u vodi. Osim primjene iznesenih načina zaštite koristi se još mnogo i tretiranje drva s raznim kemijskim sredstvima u svrhu zaštite. Da bi se pojavu modrenja kod trupaca svelo na što manju mjeru, potrebno ih je što prije preraditi i to najduže za dva tjedna poslije obaranja stabla. Ukoliko se u tom roku ne mogu preraditi, možemo ih zaštititi uskladištenjem u vodi, kontinuiranim prskanjem s vodom ili prskanjem s nekim kemijskim sredstvom. Kod zaštite trupaca kemijskim sredstvima, treba naročitu pažnju posvetiti zaštiti čela, te mjesta na plastu s kojih je nestala kora. Ćela trupaca se obično premazuju posebnim preparatima, čime se zaštićuju i od raspucavanja. Kemijska sredstva za zaštitu od modrenja, dolaze pod raznim komercijalnim nazivima (DIPRITE, LIGNASAN, NOXTANE, SANTOBRITE, ZYLOBRITE i t. d. u USA), a sve su to spojevi na bazi pentachlorphenola. SI. 5 — Uređaj za uranjanje piljenica u zaštitno sredstvo (11) Štete, koje nastaju na piljenom materijalu uslijed modrenja (deklasiranje) su znatne, naročito u USA i sjevernim zemljama Evrope. Da bi se piljeni materijal zaštitio od modrenja, podvrgava se svaka piljenica prskanju ili uranjanju u zaštitno sredstvo u posebnim uređajima. Na si. 5 prikazan je jedan takav uređaj. U ovim-napravama za zaštitu može se tretirati od 5000—15000 board feet-a (11,8—35,4 m3) piljenica dnevno. Uranjanje piljenica može biti ručno ili mehanizirano. Način zaštite piljenica uranjanjem rabi se više od prskanja. Prskanje se primjenjuje obično kod sortimenata, koji se zbog svojih dimenzija ne mogu uranjati. Kemijska sredstva namijenjena zaštiti trupaca od modrenja, mogu se upotrebljavati i za zaštitu piljenica, ali u koncentraciji koja predstavlja trećinu koncentracije potrebne za zaštitu trupaca. Troškovi uranjanja ili prskanja piljenica variraju s debljinom materijala i iznose za piljenice od 25 mm 25—30 centi za 1000 board feeta (2,36 m3), a 15 centi za istu količinu piljenica od 50 mm debljine. U gornje troškove nisu uračunati troškovi rada. Troškovi zaštite kemijskim sredstvima, s obzirom na smanjenje vrijednosti pomodrelog drva zbog deklasiranja, u svakom se slučaju |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 24 <-- 24 --> PDF |
isplate. Smanjenje vrijednosti pomodrele borovine iznose u Njemačkoj 40—70 DM po m3, dok su ukupni troškovi (kemijsko sredstvo i rad) kod zaštićivanja s Pentachlorphenolnatrijem 5 DM po kubnom metru (12). Iako pomodrelo drvo ne predstavlja tako veliki gubitak na gotovom proizvodu kao u USA (gdje prema nekim procjenama on iznosi 10 miliona dolara) i nekim drugim zemljama, ipak je ono i kod nas često izvor gubitka. Ilustracije radi, navađamo podatke iz jednog našeg pogona za impregnaciju. Od godišnje proizvodnje, koja iznaša 5000 m3 stupova, izdvaja se oko 1—1,5%, koji se zbog modrenja ne impregniraju. Znači 50—75 m3 pomodrelih borovih stupova deklasira se godišnje, što predstavlja gubitak za spomenuto poduzeće. 5. ZAKLJUČAK Modrenje izaziva u većoj ili manjoj mjeri smanjenje tehničkih svojstava drva. Iz rezultata dosadašnjih istraživanja o utjecaju modrenja na svojstva drva, može se zaključiti, da to smanjenje svojstava zavisi o vrsti gljive uzroč niku, o vrsti drva, te o veličini pomodrele površine. Naime, kod ovih istraži vanja dobiveni su rezultati koji su se za isto svojstvo drva prilično razlikovali. Uzrok tome treba vjerojatno tražiti u činjenici, da su razni autori ispitivali po modrelo drvo, u kojem modrenje nije bilo izazvano istom vrstom gljive. Odatle se može zaključiti, da sve vrste gljiva uzročnika modrenja nemaju jednaki utjecaj na pojedina svojstva drva, niti je svako drvo jednako pogodan supstrat za razvoj gljiva uzročnika modrenja. S gledišta upotrebe drva, modrenje ne uzrokuje toliko smanjenje pojedinih svojstava drva kao: čvrstoću na pritisak, čvrstoću na savijanje, modul elasticiteta, da se pomodrelo drvo ne bi moglo upotrebljavati u građevinarstvu bilo kao prerađeni ili neprerađeni materijal. Jedino kada se od drva traži da posjeduje veliku vrijednost čvrstoće na udarac, pomodrelo drvo se ne može upotrebiti, jer mu je spomenuta čvrstoća znatno manja od iste čvrstoće zdravog drva. Tako se na primjer, pomodrelo drvo ne može upotrebiti za izradu drvenih dijelova aviona, niti za bilo koju drugu svrhu u kojoj se traži visoki stepen čvrstoće na udarac. LITERATURA: 1. S a r i ć - S a b a d o š. A.: Prilog poznavanju uzročnika modrenja drva. Habilitacioni rad, Zagreb 1959. 2. Cartv/right K. ST. G., F i n d 1 a y W. P. K.: Decav of timber and its Prevention, London 1946. 3. Chapman , A. D.: Effect of steam sterilization on susceptibility of wood to blue-staining and wood đestroying fungi. Jour. Agr. Res. 47. 4. Chapman, A. D., Scheffer. T. C: Effect of blue stain on specific gravity and strength of Southern pine. Jour. Agr. Res., vol. 61, No. 2, 1940. 5. Findlay. W. P. K. Pettifor. C. B.: Effect of sap-stain on the strength of Scots pine Sapwood. Forestrv. Vol. XI., No. 1, 1937. Effect of sap-stain on the đecav-resistance of pine sapwood Forestry Vol XIII, No. 1, 1939. 6. Hubert . E. E.: Sap stain of wood and their nrevention. U. S. Dep. Com Nat. Com. Wood Utilization, 1929. 7. L a g e r b e r g. T.. Lundberg, G.. Melin. E.: Biological and practical research into blueing in Pine and Spruce. Svenska Skogsvavarđs for. Tiskr. Stockholm, 1927. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 25 <-- 25 --> PDF |
8. Lindgren , R. M.: Temperature, Moisture, and Penetration Studies of Wood- Staining Ceratostomellae in Relation to Their Control. U. S. Dep. of Agr., Tech. Buli. No. 807, March 1942. 9. Li e se, W., Hartmann - Fahnenbroch, M.: Elektronenmikroskopische Untersuchungen an verblautem Kiefernholz. Holz-Forschung, Heft 4, 1953. 10. Scheffer, T. C, Lindgren, R. M.: Stains of Sapwood and Sapwood products and their control. U. S. Dep. of Agr., Tech. Buli. No. 714, March 1940. 11. Scheffer, T. C: Control of Decay and Sap-stain in logs and green lumber. FPL, No 2107, april 1958. 12. Schulz , G.: Versuche der Blaueschutzbehandlung von Kiefernstamm und Schnittholz. Holz Roh- u. Werkstoff, 1953 (11). 13. Thunell , B.: Einwirkung der Blaue auf die Festigkeitseigenschaften der Kiefer. Holz Roh- u. Werkstoff, 1952 (9). 14. Vanin , S. I.: Sineva drevesiny i mery borby s nejo. Moskva 1932. EFFECT OF BLUESTAIN ON THE TECHNICAL PROPERTIES OF WOOD Summary The author describes the discoloration (bluestain) of wood as well as the factors making possible the development of fungi — the causal organism of bluestain. Discusseđ are individually the properties of wood and the effect of bluestaining on them. In general also the question of protection of wood against bluestain is dealt with. The bluestain causes to a larger or smaller extent a deterioration of the technical properties of wood, depending on the species of fungus, kind of wood and the extent of the bluestaineđ surface. From the aspect of wood utilization this degrade of technical properties is not such as to make it unserviceable in construction engineering and otherwise. Its only weak point is the low resistance to impact, and therefore bluestaineđ wood cannot be used for instance in aircraft construction, because impact resistance plays the most important role here. |