DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 26 <-- 26 --> PDF |
PYGAERA ANASTOMOSIS L. — NOVI ŠTETNIK NA TOPOLAMA Ing. Ivan Mikloš U jesen 1959. god. došlo je do jake masovne pojave gusjenica topolinog prelca (Pygaera anastomosis L.) u plantaži topola »Vijuš« kraj SI. Broda na površini od 163 ha. U novije vrijeme ove su gusjenice već nekoliko puta iznenada načinile golobrst u topolinim plantažama istočne Hrvatske i Vojvodine. Prvi puta do golobrsta je došlo 1953. god. na jednoj manjoj površini u plantaži topola tvornice šibica »Drava« kod Osijeka, a slijedeće godine kod Drenovaca na području šumarije Vrbanja (Kovačević , 2). 1956. god. štetnik se opet namnožio na području iste šumarije i to u predjelu ,,Sveno". Iste godine ove su se gusjenice pojavile u gustim populacijama na teritoriju A. P. Vojvodine uzrokujući na mnogim mjestima golobrst (2i vo j i no vi ć, 8). U inozemstvu je došlo do sličnih pojava. Prve štete zabilježene su u Njemačkoj još 1915. god. (Rohrig, 5) i Japanu 1929. g. (Novori, 3), zatim u južnoj Slovačkoj (Pfeffer, 4), Madžarskoj 1952. god. (Gyorfy, 1) i Austriji 1955. god. (Schimitschek, 6 i Wettstein, 7). Slučaj u »Vijušu« predstavlja do sada najjaču masovnu pojavu kod nas kako po napadnutoj površini tako i po intenzitetu napada. Budući da je ova vrsta kao štetnik i kod nas i u inozemstvu gotovo nepoznata, donosim kratki prikaz biologije ovog novog štetnika na temelju rezultata vlastitih istraživanja vršenih posljednjih godina. Opi s štetnika . Leptir ima prednja krila rđastosmeđe boje s tri poprečne sive pruge i tamnim rubom, a zadnja krila jednolično smeđesiva. Prednje su noge jako dlakave i u stavu mirovanja karaktrestično ispružene naprijed. Mužjak ima na zatku čuperak dlaka. Jaja su oko 1/2 mm velika, polukuglasta, u jajnim leglima obično složena u dva sloja. U toku embrionalnog razvitka, koji traje 6—10 dana boja im se mijenja od prljavožućkaste preko crvenoljubičaste do tamnoplave. Gusjenica je crvenosmeđa ili žutozelena, potpuno odrasla duga je oko 4 cm. Uzduž leđa na širokoj crnoj pruzi oivičenoj žutim linijama nalaze se na svakom segmentu po 2 bijele i 2 crvene ili narančaste bradavice. 4. i 11. segment nose po jednu grbu obraslu dugim crnim dlačicama. Kukuljica je plavkastocrna sa crvenosmeđim zatkom, vel. 1—1,5 cm, a nalazi se u rijetkom i mekom kokonu crvenkastosive boje. Biologija . Leptiri 1. generacije pojavljuju se sredinom maja, odmah kopuliraju i legu jaja na naličje lišća. Prosječni broj jaja po ženki iznosi 500 do 600, a maksimalni i preko 1.000. Nakon 8—10 dana izlaze gusjenice, koje u mlađim fazama razvoja grupno skeletiraju lišće a kasnije se razilaze i obrste lišće potpuno, tako da često preostaju samo dijelovi srednjih rebara. Koncem juna gusjenice se kukulje na stablima, najčešće u smotanim dijelovima oštećenog lišća. Stadij kukuljice traje 7—10 dana, a zatim izlaze leptiri, koji na sličan način daju još jednu generaciju. U slijedećoj generaciji dolazi u prvoj polovici septembra do cijepanja u razvoju kod gusjenica 2. i 3. razvojne faze. Jedan se dio gusjenica zapreda pojedinačno u male, bijele kokone, gdje prezimljava, a drugi dio nastavlja s razvojem, sve dok se opet ne pojave mlade gusjenice, koje se zapredaju isto kao i gusjenice prošle generacije. Na prezimljavaju su dakle gusjenice dviju generacija, koje se nalaze u istoj razvojnoj fazi. Zapredanje se vrši uglavnom na deblima u pukotinama kore i drugim pogodnim skrovištima slično kao i kod gusjenica topolinog gubara (Stilpnotia salicis L.). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Zimska diapauza traje 5—7 mjeseci. U proljeće gusjenice izlaze iz zapredaka i nastavljaju razvoj brsteći mlado, tek razvijeno lišće. Koncem aprila dolazi do kukuljenja, a zatim opet do pojave leptira 1. generacije. Prema tome Pygaera anastomosis L. razvije u jednoj godini 3 i djelomično 4 generacije. Kalendar razvitka topolinog prelca (Pygaera anastomosis L.) God. I I I IZ I u u n n I B Uf 1959. ee e ©o e <3> + — + - + © 3 + se © OG<3 Potencijal razmnažanja kod ovog je štetnika, zbog višestruke generacije u godini i velikom broju jaja po ženki, veoma velik. Pod pretpostavkom da je broj jaja po ženki 500, seksualni indeks normalan, t. j . 0,50 te da polovica populacije daje 3, a polovica 4 generacije, nastaje od jednog para leptira u mjesecu maju 500 individua u julu, 125.000 u augustu, zatim u oktobru 19,375.000 gusjenica (zapredenih) i isto toliko leptira, a u novembru novih 4,,843,750.000 gusjenica, što čini ukupno sa zapredenim gusjenicama prošle generacije 4,,863,125.000 gusjenica u jesen iste godine. Radi komparacije navodim primjer gubara, koji (uz 300 jaja po ženki) isti broj potomaka postigne tek za 4—5 godina. Razumije se da za prenamnoženje nekog štetnika nije odlučan samo potencijal razmnažanja, nego i svi faktori, koji se suprotstavljaju ovom potencijalu uzrokujući redukciju populacije dotičnog štetetnika. Ali ti redukcioni faktori, da bi spriječili gradaciju topolinog prelca, moraju također biti veoma brojni, odnosno djelotvorni. Oni moraju u svakoj generaciji uzrokovati 99,6fl o-tni mortalitet da se brojnost populacije održi na istoj visini. Smanjenje tog postotka samo na 98 (uz isti broj jaja po ženki) znači povećanje prvobitne populacije za 315 puta u istoj godini, t. j . svaki par leptira u maju, uz 980;´n-tni mortalitet za svaku generaciju, daje u jesen iste godine 630 potomaka. Opet radi komparacije navodim da isti broj potomaka uz isti mortalitet gubar proizvede tek za 6—7 godina. Sličan efekat ima i povećanje fertiliteta ženki, a osobito se jako odražava na oscilacije u gustoći populacije istovremeno djelovanje mortaliteta i fertiliteta. Imajući u vidu gore navedene brojke lako se može shvatiti nastanak iznenadnih prenamnoženja topolinog prelca. Tipični primjer takvog prenamnoženja pretstavlja upravo na početku spomenuti slučaj u »Vijušu«. U maju 1959. god. detaljno je pregledana plantaža, ali je nađeno svega nekoliko kukuljica. U septembru, t. j . za nekoliko mjeseci, bila je već čitava površina od 163 ha napadnuta tako da nije bilo stabla bez gusjenica, a mnoga su debla bila formalno prekrivena zimskim zapretcima. Ishranom gusjenica u laboratoriju s raznim vrstama topola ustanovljeno je, da je za topolinog prelca t. zv. »kanadska topola« povoljnija hrana od svih domaćih vrsta topola. U tome možemo tražiti jedan od najglavnijih uzroka masovnih pojava ovog štetnika kako kod nas, tako i u inozemstvu. Zadnjih desetak godina nastali su brojni i veliki nasadi raznih sorata eurameričkih topola, što znači da je ovom insektu pruženo obilje hrane dobrog kvaliteta, a to pretstavlja važan uslov za masovno prenamnoženje bilo kojeg insekta. U tome je značaj koji ima danas Pygaera anastomosis L. i koji će vjerojatno postati još veći u budućnosti s razvojem sve intenzivnijeg plantažnog uzgoja topola. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 28 <-- 28 --> PDF |
LITERATURA: 1. Gyorfy : Krankheiten und Schadlinge der Pappeln in Ungarn. Acta agronomica Academiae scientiarum Hungaricae, Tomus II. Fasc. 1, Budapest 1952. 2. Kovačević : Primijenjena entomologija, III. knjiga: šumski štetnici. Zagreb 1957. 3. Noyori : Pygaera anastomosis L. J. Plant Prot. XVI. pp. 392—404. Tokyo 1929. 4. Pfeffer : Lesnicka zoologie II. Prag 1954. 5. Rohrig : Ubersicht uber die bisher beobachteten Insekten an der Pappel. Anz. Schadlingsk., 10, 1955. 6. Schimitschek : Zur Kenntnis des Pappelschadlings Pygaera anastomosis L. Anz. Schadlingsk., 10, 1955. 7. Wettstein : Erstes schadliches Auftreten von Pygaera anastomosis L. (Lep.) in Osterreich. Anz. Schadlingsk., 10, 1955. 8. Živo j in o vic : Najznačajniji štetni insekti mekih lišćara u toku 1956. godine. »Topola« br. 2, Beograd 1957. PYGAERA ANASTOMOSIS L. A NEW INSECT PEST ON POPLARS Summary In the last 7 years there have occured in our countrv several mass outbreaks of the Poplar Moth (Pygaera anastomosis L., Notođontidae, Lepiđoptera). The strongest attack as to area and intensity took place on the 163 ha Poplar plantation »Vijuš« near SI. Brod. As this species represents a new insect pest on Poplars the author presents a few more important data from its biology on the basis of his own investigations. Pygaera anastomosis L. produces in a year or partially 4 generations. The caterpillars of the second and third developmental stages hibernate in bark shakes on the stem similarly as the Stilpnotia salicis L. does. For the first time in the year caterpillars emerge in April and butterflies in May. In September a part of the caterpillars start their spinning in order to overwinter while the other continue with their development and produce another generation. The caterpillars of this generation spin in October similarlv as those of the preceding generation, and hibernate. On an everage the female lays 500—600 eggs and sometimes even over 1.000. Rearing in the laboratory showed that the feeding with the Euramerican Poplar varieties is more satisfactory than with the native Poplar species. Taking into consideration the ever larger areas under cultivation with the Euramerican varieties it can be expected that the importance of this insect pest will yet increase in the future. ´ć 70 |