DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARS Kl LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 84 NOVEMBAR — DECEMBAR GODINA 1960 DVOULAZNE TABLICE DRVNIH MASA ZA JELU U GORSKOM KOTARU Dr. ing. B. EMROVIC Na području Gorskog Kotara mogu se naći sastojine jele, koje su gotovo potpuno jednodobnog tipa t. j . kod kojih je distribucija frekvencija prsnih promjera izrazito zvonolikog oblika, a može se također naći i sastojina gotovo potpuno prebornog tipa sa distribucijom frekvencija prsnih promjera po Lioccurtovoj jednadžbi. Postoje dakako i prelazni oblici, a i raznolikosti po starosti i bonitetu, po primjesama ostalih vrsti drveća itd. Struktura sastojine ovisi o različitim faktorima, no čini se da je geološka podloga najutjecajniji faktor tako, da se može reći, da na silikatnoj podlozi prevladava jednodobni tip, a na vapnenačkoj podlozi preborni tip. Preborna struktura je na vapnenačkoj podlozi to izrazitija, što je bonitet staništa lošiji, dok je na silikatnoj podlozi to izrazitija jednodobna šuma, što je bonitet staništa bolji. Oblični broj jelovih stabala u sastojinama jednodobnog tipa veći je nego kod stabala iz sastojina sa prebornom strukturom. Za određivanje drvnih masa prisiljeni smo da i u jednom i u drugom tipu sastojina upotrebljavamo njemačke tablice, jer domaćih još nemamo. Te njemačke tablice konstruirane su — kako je poznato — pomoću modelnih stabala izmjerenih u jednodobnim šumama (vidi Schuberg [1]), pa bi prema tome trebale biti upotrebljive za kubisanje stabala iz sastojina jednodobnog tipa. Pokazalo se međutim, da te Schubergove tablice daju premalene drvne mase za jelu na silikatnoj podlozi u Gorskom Kotaru i to naročito kod stabala sa velikim visinama (t. j . na staništima dobrog boniteta)*. Time se vjerojatno može tumačiti, da su u Borošićevom »Sumarsko-lovačkom kalendaru« za jelu zadržane stare bavarske tablice, koje su za samo deblo (njemački: Schaftholz) davale gotovo istu kubaturu kao novije Schubergove tablice za krupno drvo (njemački: Derbholz). Cak i te bavarske tablice neki su upotrebljavali tako, da su podatak iz tih tablica t. j . drvnu masu smatrali kao masu bez kore. Nenadić, koji je nastavio izdavanje "Šumarsko-lovačkog kalendara« nakon Borošića, zamijenio je te stare bavarske tablice za jelu sa Schubergovim tablicama za totalnu masu t. j . za ukupnu drvnu masu stabla uključivo iglice, pa su se onda te tablice upotrebljavale kao tablice za krupno drvo. Sa druge strane opet na nekim se područjima (na pr. Šumarija Lokve) — za preborne šume — pokazalo, da Schubergove tablice daju prevelike drvne * Katkada se dogodi, da bude u sječini izmjerena drvna masa krupnog drva po Schubergovim tablicama manja, no što je ktibatura izrađenih trupaca. 345 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 4 <-- 4 --> PDF |
mase, pa su izrađene »rekti.ficirane« tablice koje su davale manju drvnu masu od originalnih Schubergovih tablica. Za područje šumarije Ravna Gora izradio je Tordonv [2] — već 1875. godine —jednoulazne tablice za prebornu šumu. Pomoću 566 modernih stabala izračunati oblični brojevi razlikovali su se od podataka bavarskih tablica t. j . bili su manji od obličnih brojeva bavarskih tablica. U Malom šumarsko-tehničkom priručniku (izdanje: Sekcija šumarstva i drvne industrije Društva inženjera i tehničara NR Hrvatske, Zagreb 1949.) štampane su modificirane Schubergove tablice. Originalne Schubergove tablice sastoje se zapravo iz četiriju tablica, i to: za starosti 21—40 godina, 41—80. 81—120 i preko 120 godina starosti. Kod redakcije Malog šumarskog tehničkog priručnika zaključeno je da se za svaku vrstu drveća donese samo jedna tablica1. Radi toga je i za jelu — iz četiri Schubertove tablice — izrađena jedna jedina tablica2. Ta tablica iz MŠT priručnika preštampana je u »Gozdarski in lesno industrijski Priročnik« (izdanje: Založba kmečka knjiga, Ljubljana 1951.). a također i u »Priručnik za šumarske inženjere II« (Naučna knjiga, Beograd 1957.). Originalne Schubergove tablice izjednačene su - grafički a grafički način izjednačavanja zahtijeva veliki broj podataka. Iz tabele 1 vidi se, da je Schuberg tih podataka imao relativno malo, a osim toga većina modela bila je iz tanjih debljinskih razreda. Uzme li se u obzir broj modela i grafički način izjednačavanja, to se može reći, da su Schubergove tablice — za prsne promjere veće od 50 cm — dobivene ekstrapolacijom, pa su prema tome i nesigurne. Vjerojatno je i to — a ne samo činjenica, da su to njemačke tablice — uzrok, što se njihovom upotrebom dobivaju preniski rezultati kod kubisanja debljih stabala. Da bi se provjerila upotrebljivost Schubergovih tablica oboreno je i izmjereno na području Šumarija Zalesina i Skrad oko 600 jelovih stabala3. Izmjerena modema stabla iskorištena su za izradu dvoulaznih tablica drvnih masa posebno za jelu na silikatnoj podlozi i posebno na vapnenačkoj podlozi, a također i za izradu tarifa. Upotrebljena je drvna masa debla t. j . volumen grana nije uzet u obzir. Izjednačenje je izvršeno računskim putem po metodi najmanjih kvadrata uz upotrebu Schumacher-Hallove formule m = 10a .db.hc (vidi Schumacher-Hall [3]). U tabeli 2 dani su podaci za parametre a, b i c i njihove greške Oh i oc. te standardne devijacije logaritama drvnih masa oko 1 Razlozi su bili štednja prostora i činjenica, da su to njemačke tablice, koje će na našim terenima davati i onako tek samo približne rezultate. 2 Kod toga je primijenjen postupak složene aritmetičke sredine sa brojem modela — u dotičnom debljinsiko-visins´kom razredu — kao težinom (vidi Mali šumarsko tehnički priručnik str. 76). Tako dobivena tablica (nije baš potpuno glatka, što se na pr. može vidjeti kod grafikona za određivanje oblikovisina pri upotrebi Lae- rove metode. Taj grafikon — za jelu — izrađen je pomoću te tablice i radi toga su krivulje nepravilne (vidi M. Fišer: Skrižaljke za računanje drvnih zaliha u sastojinarna po metodi prof. W. v. Laera, izdanje: Šumarsko društvo NR Hrvatske, Zagreb). 8 Istraživanja su provedena na trošak Šumarije Zalesina. Na području Šumarije Skrad oboreno je i izmjereno 54 modelnih stabala (u predjelu Kicelj) troškom Šumarije Skrad. Kod mjerenja modelnih stabala te kod obrade podataka sudjelovali su drugovi: ing. L,j. Nežić, ing. N. Spudić, nadlugar V. Grgurić, te studenti šumarstva D. Babunović, D. Radaković, N. Furlan, S. Bađuri, M. Fistrović, V. Pečovnik, J. Gašparović, A. Pranjić, A. Vovnik, B. Dietinger, I. Krivošić i K. Kranjčević. 346 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Tade/o / -g 7-/8 i9-30 31-42 43-54 55-65 67-78 79-(MPffO ^ A 102 ! B 9 64 36 C 80 6 n r 2 27 2 9 r A 3 3 4 3 B 335 724 60 i c r> F 282 16 1033 ioe59 200 61 31 2 3 7 F 14 IO 8 4 A to fi C 10 42 28 208 64 10 2 1 i D 17 128 81 23 6 5 L 5 85 89 70 12 3 F 5 31 33 IO 2 A B i C J /) L 6 s5 5 4 13 2 f 1 1 1A 8 C D L 105 1346 362 2 45 5 750 1081 127 73 88 414 189 116 66 90 96 10 29 75 3 11 16 1 18 5 108 2184 1937 466 424 f 3 18 15 39 33 11 2 126 Tabela 1 — Broj modelnih stabala upotrebljenih kod konstrukcije tablica A) Schuberg — krupno drvo — starost 21— 40 godina B) Schuberg — krupno drvo — starost 41— 80 godina C) Schuberg — krupno drvo — starost 81—120 godina D) Schuberg — krupno drvo — starost preko 120 godina E) Zalesina — silikatna podloga F) Zalesina — vapnenačka podloga Toče/ć? 2 or 6 c Ci Sc/?i/6erg-/rrvp/?o drvo za s/arosf 24-40 god 4 454 1 913 ri40 0 015 4/-80 4 350 1 865 1104 0015 81-S20 4 248 1805 1098 0015 /20— 4 077 1 760 1019 0013 Sc6aderg-/ofa//7o mosa sfoA/a 3 928 1993 0 712 O014 Zo/es//?o-đed/o s////rof/?a porf/ogc 4 230 1831 1 069 0023 0 034 0040 vap/7e/?oč/ra poc//ogc/ 4 139 1806 1017 0O55 0 081 0 045 347 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 6 <-- 6 --> PDF |
plohe izjednačenja, i to posebno za jelu sa silikatne podloge i posebno za jelu sa vapnenačke podloge. Izračunati su također i parametri za 5 Schufoergovih tablica*. Iz podataka te tabele 2 može se vidjeti da veličina parametara, b i c Schubergovih tablica za krupno drvo pada, ako starost raste. Parametri zalesinskih tablica odgovaraju po prilici parametrima Schubergovih tablica za starost od 120 godina. Kod toga treba dakako uzeti u obzir, da se kod zalesinskih tablica radi o drvnoj masi debla, t. j . drvnoj masi bez grana. Može se vidjeti također i to, da su greške parametara b i c relativno velike tako, da nema signifikantnih razlika, iž čega se može zaključiti, da bi za izradu tablica trebalo više podataka. Rasipanje logaritama drvnih masa oko plohe izjednačenja iznosi 0,040 odnosno 0,045 što odgovara rasipanju drvnih masa od 10 odnosno 11%. U tabeli 3 dane su drvne mase Schubergovih četiriju tablica za krupno drvo, Schubergove tablice za totalnu masu i dvije tablice za jelu u Zalesini. Komparirajući te podatke vidi se, da jela na silikatu u Zalesini ima veću drvnu masu (uz isti prsni promjer i visinu t, j . ima veći oblični broj) od jele na vapnenačkoj podlozi. Može se vidjeti također i to, da je drvna masa na silikatnoj podlozi veća i od podataka koji daju Schubergove tablice. Drvna masa jele na silikatnoj podlozi odgovara drvnoj masi Schubergovih tablica za sastojine starije od 120 godina, i to do prsnog promjera 50 cm. Kod debljih stabala i kod većih visina pokazuje se razlika te već kod d = 60 cm, h = 35 metara ta razlika iznosi 4,06 — 4,02 = 0,04 t. j . 1%, a kod d — 70 cm i h = 35 m iznosi 6,30 — 6,16 = 0,14 t. j . 2,2% kod d = 80 cm i h = 35 m iznosi 8,10 — 7,75 = = 0,35 t. j . 4,30% i t. d To nisu velike razlike, no treba uzeti u obzir, da je ispuštena drvna masa grana, koja kod debelih i visokih stabala sadrži i dosta krupnog drva. Osim toga premalen je broj modela naročito modela sa velikim prsnim promjerom (iako ih ima više no kod Schubergovih materijala — vidi tabela 1), a također je utjecalo sigurno i to, što su debela stabla, koja su obarana u Zalesini, bila uvijek predominantna stabla t. j . stabla sa relativno malim obličnim brojem, tako da je sasvim vjerojatno, da bi se sa većim brojem modelnih stabala, koja bi trebala biti obarana i na boljim staništima, no što su staništa sa kojih potječu modelna stabla iz Zalesine, dobile tablice kod kojih bi ta razlika bila veća. Broj modelnih stabala na vapnenačkoj podlozi (126) je svakako nedovoljan, ipak je i sa ovako malenim brojem modelnih stabala dobivena tablica, koja pokazuje da su oblični brojevi u sastojinarna prebornog tipa relativno maleni. Kod debljih stabala ta razlika u drvnim masama između jele na silikatnoj podlozi i jele na vapnenačkoj podlozi iznosi 5—8%. Kod stabala do 20 cm debljine drvne mase su podjednake, kod prsnog promjera od 10 cm čak su drvne mase sa vapnenca nešto veće. To je dakako malo vjerojatno, te je to sigurno posljedica premalog broja modela, (osim toga bilo je relativno malo tankih modelnih stabala). Tablice, koje je izradio Milojković za jelu sa planine Tare (vidi Milojković [4]), gdje je također vapnenačka podloga, a struktura također približno pre * Parametri za Schubergove tablice izračunati su pomoću podataka izvađenih iz već gotovih tablica. Te tablice koje su izjednačene grafički, ne podudaraju se dakako potpuno točno sa plohom izjednačenja po formuli Schumacher-HaU, već su podaci iz tablica rasipani oko plohe izjednačenja sa stadardnom devijacijom o ™ 0.015, što otprilike odgovara rasipanju od cea 3,3%. 848 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 7 <-- 7 --> PDF |
borna, daju kod 10 cm prsnog promjera mnogo manje drvne mase debla (za cea 20%). Kod debljih prsnih promjera ta je razlika sve manja, a kod prsnog promjera od 40 cm te tablice daju istu. masu kao tablice za jelu na vapnenačkoj podlozi u Zalesini, dok su kod većih prsnih promjera mase veće (vidi: Priručnik 7´abe/a 3 /T^ 10 20 30 40 50 50 70 80 90 100 « A 0 058 B O 038 C 0 041 10 Đ L 0 05S 0 229 F 0 047 0 167 I 0 0O49 0 170 A [0 062 0 237 B 0 062 0 242 0´´5*4 C 0 064 0 250 0 535 15 D 0 259 0 556 L 0 07& 0 310 0699 f 0 072 0 258 0 074 0 256 s A 0 328 B 0 339 0 700 0 343 0 724 20 D 0 351 0 756 1 300 L 0 392 0 884 1 570 F 0 099 0 351 0 74 1 25 G 0 099 0 346 0 72 1 20 A 3 0 427 0 906 4 507 0 446 0 92´ĆT1 4 549 2 290 25 J> 0 949 1 621 2 4 30 3 343 L 0 469 4 056 4 878 2 934 4 224 F 0 446 0 94 1 59 2 38 3 34 442 G 0 433 \0 90 1 51 2 26 3 14 4 45 A B 4823 C 1 425 1 852 2 779 3 884 5 444 50 D 1 941 2 917 4 047 \5 270 6 650 8 143 9 645 L 1 201 2 436 3 335 4 803 ,6 538 8 541 10 806 F 1 44 4 92 2 90 4 06 5 4 6 9 8 6 10 3 G 1 08 4 82 2 72 3 78 5 0 6 4 7 9 9 5 A 3 i J 270 4 535 5 965 7 462 8 949 I c 55 4> 2 204 3 348 4 684 6 460 7 749 9 457 44238 ´ L 1 304 2 318 3 624 5 213 7 096 9 269 44 731 44 483 L 2 27 342 4 80 6 3 8 1 40 4 422 G 2 12 3 49 4 43 5 9 7 6 9 2 44 4 A LL LL 3 C 40 480 <,0 D 7042 8 800 10 754 ,42 808 L 7 357 9 642 12 -f64 45 047 F 7 3 9 4 rt 6 44 0 6 7 d 5 10 5 10 8 Tabela 3 — Drvna masa u m3. Upoređeni podaci drvnogromadnih tablica A) Schuberg — krupno drvo — starost 21— 40 godina B) Schuberg — krupno drvo — starost 41— 80 godina C) Schuberg — krupno drvo — starost 81—120 godina D) Schuberg — krupno drvo — starost preko 120 godina E) Schuberg — totalna masa stabla sa iglicama (za sve starosti) F) Zalesina — deblo — silikatna podloga G) Zalesina — deblo — vapnenačka podloga |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 8 <-- 8 --> PDF |
350 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 9 <-- 9 --> PDF |
351 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 10 <-- 10 --> PDF |
352 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 11 <-- 11 --> PDF |
353 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 12 <-- 12 --> PDF |
za šumarske inženjere II, Beograd 1957. str. 172—176). Baza tih tablica je 611 modelnih stabala*. Tabele (str. 350 i 351) su tablice drvnih masa debla za jelu na silikatnoj podlozi (približno: jednodobni tip šume), odnosno za jelu na vapnenačkoj podlozi (str. 352 i 353) (približno: preborni tip šume). Broj modelnih stabala, koja su poslužila kao baza kod izrade tih tablica, premalen je (naročito za tablice za vapnenac). Ipak će se te tablice moći primijeniti ne samo na području Šumarije Zalesina već i na području cijelog Gorskog Kotara, i vjerojatno- će dati bolje drvne mase od Schubergerovih tablica. Te tablice imaju svakako samo privremeni karakter, te će se morati zamijeniti, kad bude raspoloživ veći broj modelnih stabala. Potreba izrade domaćih tablica je očita. Međutim, izrada tablica je skup posao, jer je za pouzdanu tablicu potrebno barem 2.500 do 3.000 modelnih stabala. Prema tome može se očekivati, da će taj rad trajati dulje vremena. Ipak bi što skorije trebalo izraditi plan rada. Već 60 i više godina vrše se kod nas — neorganizovano dakako — ispitivanja obličnog broja i upotrebljivosti njemačkih tablica, te je kod toga sigurno utrošeno i dosta sredstava. Nakon oslobođenja mnogi su autori pristupili izradi tablica, no isto tako neorganizovano. Krajnje je vrijeme, da se taj rad organizira i da se postavi plan rada, a kao najhitnija mjera trebala bi da bude izrada propisa (standarda) za izmjeru modelnih stabala. Tog standarda trebali bi se svi istraživači pridržavati, pa bi * Milojković je svoje tablice izjednačio pomoću poznate Schiffelove formule, uvrstivši za q2 srednju vrijednost 0,669 {vidi ´Milojković [4] str. 45 i 47), Na taj način dobivena je formula po kojoj oblični broj f ovisi samo o visini tako, da većoj visini odgovara manji oblični broj. Transformacijom Schumacher-Hall-ove formule t. j . n dijeljenjem lijeve i desne strane sa volumenom valjka —d2 h izlazi: 4 4 f = — 10a đb-2 hc-1 JT Kod svih ovdje spomenutih tablica za jelu (osim Schubergove tablice za totalnu masu) je veličina parametra b<2 , a c> l {vidi tabela 2). Također i Tordony- evi podaci (vidi Tordonv [2] str. 98 i 99) izjednačeni po metodi najmanjih kvadrata uz upotrebu Schumacher-Hall-ove formule daju b = 1,827 i c = 1,078. Prema tome mora oblični broj f rasti ako visina h raste uz konstantni prsni promjer d. Isto tako uz konstantnu visinu h, oblični broj f mora padati ako se prsni promjer povećava, jer je b—´2<0. Iznosi parametara c vrlo se malo razlikuju od 1, tako da je c — 1 vrlo maleni broj, pa je radi toga i utjecaj visine na oblični broj neznatan. Tordonv [2] također navodi, da visina stabla ne utječe na veličinu obličnog broja, već samo na prsni promjer, pa se je time i poslužio kod izjednačavanja podataka ustanovivši (grafičkim izjednačenjem) ovisnost obličnog broja i prsnog promjera. Činjenica da oblični broj ne ovisi o visini stabla, odnosno da čak neznatno i raste, ako visina raste, donekle je neočekivana i neobična, jer kod ostalih vrsta drveća — na pr. bukve i hrasta — nije tako. Radi toga je to provjereno za materijal sa silikatne podloge iz Zalesine — na slijedeći način: promatrani su iznosi obličnog kvocijenta qa u ovisnosti od prsnog promjera đ i totalne visine h. Dosta grubom analizom (t. j . pomoću metode sredina) ustanovljena je ovisnost qa = 0,720 — 0,025 d + C 035 h (d = prsni promjer u centimetrima, h = totalna visina, qs = oblični kvocijent = = omjer promjera u sredini visine stabla i prsnog promjera). Iz te jednadžbe slijedi, da oblični kvocijent qs postaje veći, ako visina raste {ako se prsni promjer ne mijenja). Uzme li se u obzir jaka pozitivna korelacija između obličnog broja f i obličnog kvocijenta qs, to izlazi potvrda rezultata dobivenog izjednačenjem po formuli Schumacher-Hall. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 13 <-- 13 --> PDF |
se na taj način vremenom sakupila veća količina — na isti način — izmjerenih modernih stabala, te bi se podaci iz različitih lokaliteta mogli upoređivati, kumulirati i t. d. Ovako kake- smo dosada radili t. j . kada je svaki autor mjerio na svoj način i to samo one podatke koji su bili interesantni za konkretni zadatak, velika su sredstva utrošena, a samo uz mala dodatna sredstva moglo se na taj način već dosada dobiti značajan broj modelnih stabala za izradu domaćih tablica. LITERATURA [1] Schuber g K.: Formzahlen und Massentafeln fiir die Weisstanne, Berlin 1891. [2] Tordon y M.: Kubične skrižaljke za stojeću prodaju ielovih stabala. Šumarski list br. 3, 1897. [3] Schumache r F. X.-Hall F. D. S.: Logaritmic Expression of Timber-tree Volume. Journal of Agr. Res.. Vol. 47. Washington 1933. [4] Milojkovi ć D.: Istraživanje oblika i zapremine jele u zaštićenim šumama planine Tare. Izdanje Zavoda za zaštitu prirode i naučno proučavanje prirodnih retkosti NR Srbije, Beograd 1953. DOUBLE-ENTRY VOLUME TABLES FOR SILVER FIR IN GORSKI KOTAR S U M M A R Y The German double-entry volume tables for Silver Fir — Abies alba (See Schuberg [1]) give poor results in determining the timber volume in the area of Gorski Kotar (= mountaineous region in the \vestern part of Croatia — between Zagreb and Rijeka). In this area the most important influence is played by the parent rock, and on the underlying silicate rock there grow predominatly the even-aged forests while on the calcareous parent rock the seleetion forests. Schuberg´s Tables yield for the trees from the silicate substratum (even-aged forests) too small stem volumes, while for the trees from the calcareous substratum too large ones. On the basis of 424 sample trees from the silicate subsoil. and 126 trees from the calcareous were prepared tables separately for the silicate und separately for the calcareous subsoil (See Tables 4 and 5). The adjustment of volume was carried out by the method of least squares using the Schumacher-Hall´s formula (See Schumacher-Hall f2]). The parameters of the adjustment equations are compared with the parameters calculated from Schuberg´s Tables (»Derbholz«) for different ages (see Table 2). The errors of parameters Oh and or are relatively high which means that the preparation of tables requires a greater number of data (sample trees). The volume (and consequently also the form factors) of trees from the silicate substratum (even-aged forest)are larger than those ones from the calcareous substratum (seleetion forest) which is understandable (See Table3). It is interesting that the magnitude of parameter c is greater than 1. which means that the form factor inereases when the height inereases {on condition that the d. b. h. is the same). This fact is corroborated also by the analysis of the material taken from the silicate subsoil, vvhich shows that the form quotient amounts approximately to q2 = 0´720 — 0´025 d — 0´035 h (d = diameter at breast height in cm., h = total height in m., q = form quotient i. e. the ratio between the diameter in total mid-height and d. b. h.), and — on the basis of the known high positive correlation betwecn the form quotient and form factor — it is possible to conelude that the form factor f´ ehanges in a similar manner. The volume tables (See Tables 4 and 5) are of temporary eharacter because they are unreliable owing to the too small number of data which served as their basis. Table 1 yields the data concerning the number of stems having served as the basis in the construetion of volume tables. Data are grouped aceording to the diame |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 14 <-- 14 --> PDF |
ter-height classes (d = điameter at breast height in cm., h = total height in m.) A. B. C, and D are the numbers of stems used for Schuberg´s Tables for »Derbholz« (timber ^> 7 cm. top điameter) for age classes ranglng 21—40, 41—80, 81—120, and over 120 years respectively; E and F are the numbers of stems representing the basis for the preparation of volume table for Silver Fir at Zalesina on the silicate and calcareous parent rook. Table 2 gives the parameters for the Schumacher-Hall´s equation used for the smoothing of 5 Schuberg´s tables as well as for 2 tables from Zalesina. Table 3 gives an extract from different tables (đ = điameter at breast height in em., h = total height in m.); information given refers to the volume in cu. m.; A, B, C, and D refer to Schuberg´s Tables for »Derbholz« (Derbholzmassentafeln«); E means Schuberg´s Table for the total volume including needles (Baumholzmassentafeln «); F and G mean stem volume (»Schaftholz«) for Silver Fir from Zalesina (Experimental forests of the Zagreb Forestry Faculty) obtained on silicate (evenaged forest) and on calcareous substratum (selećtion forest). Tabels 4 and 5 represent the new — temporarv — volume tables for Silver Fir on silicate parent rock (even-aged type of forest) and on calcareous parent rock (selećtion type of forest) respectively, (d = điameter at breast height over bark in cm.. h = total height in m., m = stem volume with bark in cu. m.). The stump height is equal to 1/3 of d. b. h. |