DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1960 str. 30 <-- 30 --> PDF |
tativni prirast jako malen. Tamo gdje nema tehničkih drvnih sortimenata, možemo šumu sjeći preko ljeta da zemljište pripremimo´ za slijedeću proljetnu sadnju. Radi toga treba iskoristiti lipanj i srpanj tako, da se šuma posiječe i panjevi povade. Radi vjetrova i zaštite zemljišta treba ostaviti neiskrčeni pojas deset do petnaest metara oko krčevine. Taj neposječeni pojas će služiti kao zaštitni pojas ne samo protiv vjetrova, nego i protiv divljači. Lako će nam ´biti između ostavljenih stabala popribijati prečke duge četiri do pet metara ili isplesti žicu i tako ograditi krčevinu da do nje ne može doći barem visoka divljač. Možda će kod većih krčevina zaštitni pojas morati biti i širi od 10—15 m, a kod osobito velikih krčevina trebaće ostavljati i unutar krčevine pojedine zaštitne pojaseve. Sve to zavisi o smjeru i jačini vjetra pojedinog kraja, a i o visini, gustoći i širini zaštitnog pojasa. Nakon povađenih panjenja zemljište treba uzorati početkom kolovoza oko trideset centimetara duboko. Sve korijenje treba pokupiti i maknuti sa zemljišta, pa iza toga odmah treba zemljište podrljati. Koncem rujna treba opet zemljište preorati barem pedeset centimetara duboko*, opet korijenje pokupiti i zemljište odmah podrljati i, konačno, u studenom treba ponovo zemljište preorati sedamdeset centimetara duboko i tek u veljači ili ožujku ga treba podrljati. Iza toga treba zemljište pognojiti sa stajskim gnojem, pa gnoj oko trideset centimetara duboko zaorati i odmah oranje podrljati. U koliko nemamo stajskog gnoja ili umjesto njega dovoljnu količinu humusa, onda zemljište trebamo pognojiti umjetnim gnojivom. Kakovo ćemo umjetno gnojivo* upotrebiti i koju količinu, treba nam reći poljoprivredni ili šumarski institut nakon analize zemljišta. Eto, tako smo pripremili zemljište za sadnju nakon krčenja, četiri oranja i drljanja (branjanja), gnojenja i ograđivanja. Ovako duboko oranje je potrebno radi toga, što razrahljeno zemljište može preko zime primiti veću količinu vode i sačuvati je za ljetne sušne mjesece. Osim toga jake sadnice listača treba saditi barem pola metra duboke, a ispod njih treba oko 20 cm metnuti razrahljene zemlje izmiješane sa humusom. Svako oranje je dublje za dvadeset centimetara od prethodnog radi toga što će drljače (brane) razdrobiti upravo tih dvadesetak cm tvrde nerazrahljene zemlje. SADNJA I VRSTE SADNICA Radi lakšeg pregleda uzećemo idealnu površinu na ravnom ili gotovo ravnom zemljištu koju voda ne poplavi u normalnim godinama. Neka ta površina ima oblik pravokutnika čije stranice iznose 400 m i 350 m i to tako, da se dulja stranica od 400 m proteže točno od sjevera prema jugu, a kraća od 350 m ide od zapada prema istoku. Tako omeđena površina iznosi točno 14 ha. U praksi ćemo imati posla vjerojatno´ sa većim površinama, ali ovu idealnu površinu uzimamo radi lakšeg pregleda načina sadnje i utjecaja svjetlosti. Hranu i vlagu možemo po potrebi zemljištu dodavati, međutim na toplinu i svjetlost možemo´ utjecati samo načinom sadnje. Radi toga smo i izabrali ovako* idealno´ smještenu površinu prema kojoj ćemo na ravnom terenu lako moći prilagoditi naše površine s kojima ćemo´ se susresti u praksi. Problem sadnje na nagnutim terenima treba prilagoditi samome terenu, otjecanju vode, kao i raznim drugim uvjetima koji se moraju riješiti specijalno za svaki nagnuti teren posebno. Zato se za takove terene i ne može dati neka općenita šablona kao što se može to odrediti za ravan ili približno ravan teren. Takav ravni teren biće podesan za sadnju topola i pla 372 |